Ušljebrka: Proizvodnjom smilja zemlju ostavljamo čistom, a novac ostaje nama

Slika korisnika admin
Vedran SITNICA
"Dalmacija od zlata" naziv je projekta kojeg je Željko Ušljebrka, predsjednik GO Narodne stranke - reformisti grada Benkovca predstavio jučer u Zadru

"Dalmacija od zlata" naziv je projekta koji je Željko Ušljebrka, predsjednik GO Narodne stranke - reformisti grada Benkovca, predstavio na novinskoj konferenciji ove stranke jučer u Zadru.

Zlato je, dakako, sinonim za smilje, a program bi mogao biti potencijalni pokretač razvoja ruralnih područja kazao je Ušljebrka, iznijevši pritom kalkulacije kako bi se sadnjom smilja na 100 tisuća hektara zemlje smanjila nezaposlenost i povećala konkurentnost. Jer, cijena kilograma smilja je nešto više od 20 kuna, ističe. A litra ulja doseže nevjerojatnih 40 do 50 tisuća kuna.

- Kupci iz Njemačke, Belgije i Danske čekaju u redovima na kupnju ulja. Da bi se proizvela litra ulja potrebno je od 500 do 1000 kilograma smilja. A od 100 tisuća hektara može se napraviti milijun litara ulja. To su enormne količine novca i sve to ostaje kod nas. Putem ovog projekta Hrvatska može zaposliti pedeset tisuća građana, pri čemu ne treba specijalizirana radna snaga, a toga imamo napretek, kazao je Ušljebrka, dodajući i to kako Hrvatska ima preko milijun hektara neobradivih površina koje se mogu upotrijebiti za to.

Potražnja u porastu, rizici i ulaganja mali

- Predlažem da država ustupi zemljište koje ne koristi svima koji su voljni baviti se uzgojem smilja, i to na rok od pet do deset godina. Ovaj projekt mogu usporediti s projektom eksploatacije ugljikovodika, no na nešto drugačiji način. Dok u ovom drugom novac velikim dijelom ide van Hrvatske, ovim projektom zemlju ostavljamo čistom, a novac ostaje nama, kazao je Ušljebrka, dodajući kako bi ovim projektom trebalo biti obuhvaćeno pet do šest ministarstava, pod poljoprivrede do branitelja.

Dragan Marinović, predsjednik općinske organizacije NS-reformista Poličnik kazao je pak kako o kvaliteti hrvatskog smilja dovoljno govori podatak da se ono miješa sa smiljem iz Korzike u omjeru 1 prema pet, pri čemu hrvatsko smilje ima puno jači učinak pa tako dolazi i u manjem omjeru. Radi se o saznanjima koje je, kaže, dobio profesionalno baveći se proizvodnjom smilja.

Priupitani i projekcijama potražnje za smiljem na tržištu, kao i rizicima ulaska u taj vid djelatnosti, Ušljebrka je kazao kako je potražnja za smiljem u porastu zadnjih godina, a rizici i ulaganja su jako mali.

- Ova kultura traži jako malo rada, a jedan hektar može zaraditi stotinjak tisuća kuna.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno