Zadarski nadimci: Napizdimenko iz 11. stoljeća

U Hrvata, kao i u mnogih europskih naroda, prva posvjedočena prezimena nastala su zapravo od nadimaka kojima su Hrvati vrlo bogati, kako količinom i starošću, tako i rasprostranjenošću. O nastanku nadimaka, njihovoj podjeli i ulozi u zajednici razgovarali smo s uglednim hrvatskim jezikoslovcem i dijalektologom prof. dr. sc. Josipom Liscem, redovitim profesorom na Sveučilištu u Zadru.
* Kako se nadimci kao onomastička kategorija definiraju, od kada u hrvatskim krajevima datiraju i kakva je njihova veza s prezimenima?
– Nadimci su priimci koji se dodaju pojedincima ili obiteljima uz njihovo osobno ime i prezime, ili uz osobno ime ili prezime. Oni su osobni ili obiteljski, kao što lako možemo uočiti. Nadimci se, uz osobna imena, javljaju mnogo prije prezimena, a mogu dolaziti i samostalno, bez imena i prezimena određene osobe. Osobni nadimak može se prenijeti na obitelj. Obično se nadimci daju prema osobinama, duševnima ili tjelesnima. U malim seoskim sredinama nadimci često poprimaju ulogu drugoga, neslužbenog prezimena. Znamo kako se dolazi do imena i prezimena (davanjem imena i nasljeđivanjem prezimena), međutim, nadimci se stječu drugačije. Nadimak se odnosi na pojedinca, na obitelj, na rod, na pleme, na određeni kraj (npr. Dalmoš), na narod (npr. Pemac). Prvi nadimci u nas Hrvata zapisani su od 10. stoljeća u Dalmaciji. Obiteljski nadimci nastajali su dok još prezimena nije bilo, a i onda kad se već javljaju prezimena. Kako kaže neprežaljeni Petar Šimunović, naš veliki onomastičar, na pitanje kako se zoveš odgovaralo se nadimkom, a na pitanje kako te pišu odgovaralo se osobnim imenom i prezimenom. Nadimci su često postajali prezimena, pa je tako i s prvim hrvatskim prezimenima kao Zlurad u Zadru iz 12. stoljeća. Kad jednog prezimena u kojem selu ima mnogo, onda pojedine obitelji istoga prezimena dobivaju različite obiteljske nadimke.
* Kako se nadimci razvrstavaju?
– Kako smo rekli, nadimci su doista ili osobni ili obiteljski. Obično su osobni nadimci postajali obiteljskima. K tomu od obiteljskoga nadimka lako je nastajao pojedinačni, npr. od Srdarovi Srdar ili od Škojari ženski nadimak Škojarka. Nadimci su vrlo različiti, npr. Cvitan, Remeta, Mrgud, Špere, Sokol, Kaloper, Krvavica, Torbarina, Mosor itd. Vidimo da je riječ o nadimcima po muškom osobnom imenu, po zanimanju, prema duševnim osobinama, prema tjelesnim manama, prema domaćim životinjama ili prema biljkama, prema hrani itd. Mogu se nadimci i drugačije razvrstavati, ali to široj publici vjerojatno ne bi bilo osobito zanimljivo. Svakako je istina da nadimci sadrže dijalekatne osobitosti. Zanimljivo je i to da u nadimcima često imamo skupinu od imperativnog oblika i imenice, npr. Močibob, Metikoš, Plazibat itd. Kod obiteljskih nadimaka česti su zemljopisni pojmovi (npr. Dolinari), česta su zanimanja, npr. Rešetari, Kovači itd.
* Što je utjecalo na nastanak nadimaka odnosno koja je njihova motiviranost s obzirom da postoje pozitivni nadimci koje njihovi nositelji prihvaćaju i oni drugi, nastali izrugivanjem?
– Nadimci se koriste u neslužbenoj komunikaciji i često su afektivni. U njima ima i poruka, ali i poruga. Naravno je da se rugalački nadimci ne prihvaćaju lako, ali u tim je pitanjima osjetljivost vrlo različitoga stupnja, od malene do velike. U nadimcima znalo je biti i mnogo opscenosti, pa se jedan Zadranin spominje u Biogradu kao Napizdimenko u 11. stoljeću. Takvi nadimci ipak nisu držani opscenima. Obično je ipak „sramotnih” prezimena nestajalo s evangelizacijom Hrvata. Javljali su se onda novi nadimci koji su i danas često hrvatska prezimena.
* Kakva je uloga nadimaka bila u prošlosti, a kakva je danas?
– Naravno, velika je razlika između situacije kad još nije bilo prezimena i situacije kad su prezimena postojala. U nas su prezimena zabilježena rano, a uglavnom su redovita u novije doba. U nadimcima često nalazimo humorističnost, nekad i danas. Jasno je da pitanje nadimaka ulazi u sklop psihologije međuljudskih odnosa. No takvih proučavanja u nas uglavnom još nema.
* Koliko su danas prisutni tzv. generacijski nadimci koji se prenose obiteljski, u odnosu na one osobne?
– Mislim da su i jedni i drugi i danas prisutni, ali o tome ne bih mogao mnogo reći s obzirom na situaciju na širokom planu. Naravno, o stanju u pojedinim mjestima lako bih rekao mnogo više, no to je pak jedna zasebna tema.