BAŠTINA U KURIKULUMU Svjetlo koje se piše - da se ne izbriše

Slika korisnika mkvanja
Bibinjski učenici čuvaju glagoljicu od zaborava
Radionice su odličan primjer kako djecu osnovnoškolskog uzrasta zainteresirati za proučavanje kulturne baštine i povijesti. Samo edukacijom glagoljicu možemo spasiti od zaborava, a to je i svrha radionica, kazala je prof. Marijana Kandić
Velimir BRKIĆ
Kreativna radionica Jordane Sikirić i Ivane Sorić

Ovogodišnje jubilarno, deseto po redu izdanje Sabora glagoljaša »Slovo Rogovsko 2019.« održava se u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji. U Osnovnoj školi Stjepan Radić u Bibinjama u proteklu subotu održane su radionice glagoljice.
- Jedan od ciljeva našeg školskog kurikuluma je, pored ostaloga, njegovanje tradicijske baštine, kazala je Mirka Sikirić, ravnateljica bibinjske škole, naglasivši kako glagoljica dokazuje suverenitet narodnog jezika i pisma, stoga je ona važan dio priče o hrvatskom kulturnom, a time i nacionalnom identitetu.

Glagoljica sa slamčicom

Jordana Sikirić i Ivana Sorić vodile su radionicu »Izrada nakita s motivima glagoljice«, Nada Režen i Natalija Kero radionicu »Alu glagoljica«, Marija Vuica »Glagoljica sa slamčicom«, Ružica Anušić i Ivana Kero »Svjetlo koje se piše«, Marina Jelić i Marijana Kandić »Glagoljaški molitvenik i svijeće« i Marijana Pavić »Izrada privjesaka/magneta od prirodne gline«.
- Radionice su odličan primjer kako djecu osnovnoškolskog uzrasta zainteresirati za proučavanje kulturne baštine i povijesti. Samo edukacijom glagoljicu možemo spasiti od zaborava, a to je i svrha radionica, poručila je prof. Marijana Kandić.
Služeći se raznim likovnim tehnikama i materijalima rezultati kreativnih radionica vrlo su konkretni: motivi glagoljskih slova oslikavaju se na kamenim oblucima i platnenim torbama, izrađuje se ambalaža, ogrlice i straničaki s motivima glagoljice, pišu se glagoljski tekstovi i molitve za glagoljski molitvenik…

Glagoljizam kao način mišljenja

Bibinjska škola čini sve da sačuva glagoljicu od zaborava, da je učini »vidljivom« i na uporabnim predmetima, da educira djecu. Štoviše, »Az, buki, vjedi, tko slovo zna« je svojevrsna poruka i motiv bibinjskih radionica glagoljice kao posebnosti hrvatske baštine.
- Svjesni smo da glagoljizam kao način mišljenja i svojevrsnu projekciju narodne opstojnosti i hrvatskoga identiteta primamo kao baštinu na koju smo ponosni i koju bismo morali prenositi naraštajima poslije nas, mišljenja je Marijana Kandić.

 

Glagoljica zanimljiva i školi Ahoj

U OŠ Stjepan Radić već četiri godine se održava nastava slovačkog jezika. Škola se zove Ahoj (slovački pozdrav: bok, bog, ćao, zdravo, halo) i broji pet učenika koje slovački jezik uči učiteljica Valentina Bungur. Učenicima i učiteljici Valentini pridružila se i Lenka Čubelić koja u školi Ahoj ima dvoje djece.
- Učenici slovačkog jezika su obilazeći glagoljske radionice, informativno i druženjem s bibinjskim učenicima i voditeljicama stekli osnovno znanje o ulozi glagoljice u hrvatskoj kulturi, naglasila je Valentina Bungu.

Ocjena: 
Nije još ocijenjeno