Doći će do eskalacije teških bolesti i skupih liječenja

Pandemija koronavirusa na mnogo je načina otežala normalno funkcioniranje zdravstvenog sustava u Hrvatskoj, što se negativno odražava na prava pacijenata i dostupnost usluga zdravstvene zaštite. Jedino što je sigurno, jest da pandemija neće tako skoro doći svome kraju, što znači da se i dalje može očekivati otežano funkcioniranje sustava zdravstvene zaštite. O ovom, ali i mnogim drugim problemima, s kojima se građani susreću u zadnjih godinu i pol razgovarali smo s dr. Dubravkom Finkom.

Koliko dijagnostičkih pregleda nije učinjeno?
Pacijenti često nisu dovoljno upoznati sa svojim pravima, već se najčešće žale na prava osiguranika, tj. na ono što im osigurava Zakon o zdravstvenom osiguranju i Zakon o zdravstvenoj zaštiti pacijenata. Ljudska su prava, a time i prava pacijenata u vrijeme pandemije često potisnuta. Sve se radi u korist višeg cilja i zaštite javnog zdravlja, što dovodi do činjenice da se pacijente lišava prava na dostupnost zdravstvene zaštite.
– Prigovori pacijenata u Zadru se najviše tiču komunikacije s djelatnicima ustanova, problema oko lista čekanja i dobivanja potrebnih informacija. Problem je što se prigovor uvijek mora poslati u pisanom obliku, što nekim osobama smeta, jer bi svoj problem željeli na licu mjesta usmenim putem riješiti s osobom zaduženom za komunikaciju s pacijentima i provođenje njihovih prava, kaže dr. Finka i naglašava kako je potreba za pisanim tragom prigovora važna kako bi se spriječila manipulacija informacijama i sustavom.
– Ljudi koji su već bolesni ili kojima je potrebna žurna dijagnostička obrada potisnuti su na marginu u korist funkcioniranja sustava COVID liječenja, što je u današnjoj situaciji određeno kao prioritet. Ono što je najgore jest da se ne rade analize. Sustav na početku nije bio dobro organiziran, što je vidljivo i danas, godinu i pol nakon početka pandemije. Nedovoljno se pažnje posvećuje troškovima u zdravstvenom sustavu, koji će se dogoditi za dvije ili tri godine, kada se ova cijela situacija smiri te kada se ustvrdi gubitak koji je pretrpljen u razdoblju kada je sustav bio zatvoren i usmjeren primarno na liječenje pacijenata oboljelih od koronavirusa, objašnjava Finka te dodaje kako će doći do eskalacije slučajeva u kojima će pacijentima biti potrebni skuplji zahvati ili lijekovi, jer im zdravstveni problem nije dijagnosticiran u ranoj fazi, kada bi i troškovi liječenja bili niži.
– Upravo su u tom segmentu primjetni nedostaci u cjelokupnom zdravstvenom sustavu. Ministar i njegovi savjetnici nedovoljno se za savjete oslanjaju na postojeće zdravstvene službe, čiji je zadatak da upozore i otklone eventualne probleme u funkcioniranju. I dalje ne postoje podaci o tome koliko dijagnostičkih pregleda nije učinjeno od početka pandemije, istaknula je Finka i naglasila kako se zbog toga pacijenti često žale na tromost sustava.
– Ukoliko dođe do uvođenja građanskog odgoja u nastavni kurikulum, voljela bih da građanska hrabrost i aktivizam postanu dijelom nastavnog gradiva. Previše građana tromost sustava prihvaća kao nepromjenjivu činjenicu, a ne kao problem koji se hitno mora riješiti, smatra Finka dodajući kako treba modificirati i sustav lista čekanja.

Uzaludno težimo sistemu zapadnih zemalja
– Stručne službe po sili zakona prate statistička kretanja u zdravstvu, no odbijaju prikazati koliko ugovorenih usluga nije učinjeno zbog situacije u kojoj živimo. Nije evidentirano čak ni koliko je drugih usluga, koje su proizašle iz situacije s pandemijom učinjeno otkad se ista pojavila. Mi i dalje uzaludno težimo sistemu zapadnih zemalja, no naši političari još uvijek nisu u dovoljnoj mjeri spremni provesti takve reforme, kaže Finka.
S obzirom da se kampanja procjepljivanja već tjednima ne miče s mrtve točke, dr. Finku smo upitali za mišljenje o kampanji procjepljivanja i načinu na koji vladajući komuniciraju informacije o koronavirusu.
– Kampanja cijepljenja u mnogočemu je zakazala. Moramo se suočiti s činjenicom da različite generacije na različite načine i putem različitih izvora percipiraju informacije o koronakrizi. Ministarstvo zdravstva sa svojim PR stručnjacima oslonilo se na poznate sugrađane i tim putem široko građanstvo pokušalo animirati na cijepljenje i pridržavanje epidemioloških smjernica, što evidentno nije urodilo plodom, kaže dr. Finka, koja je mišljenja kako bi trebalo pratiti javno mnijenje i njemu prilagoditi poruke.
– Istovremeno treba postaviti sigurni okvir, kako bi se građanima pokazalo da sustav stoji iza svojih odluka. Kampanjama je potrebno malo više duhovitosti i pristup koji će ljude istovremeno nasmijati, ali ih i osloboditi straha, uz pružanje pravodobnih i točnih informacija. Suhoparno ponavljanje da se treba cijepiti i misliti na druge više ne djeluje, jer su načela humanosti zanemarena. Potreban je novi pristup temeljen na radu profesionalaca koji zdravstvene poruke mogu prilagoditi raznolikoj javnosti, naglašava dr. Finka, svjesna da su tu situaciju dobro iskoristili kvaziznanstvenici i širitelji netočnih informacija, koji se hrane sumnjom i neznanjem javnosti.
– Profesor Đikić u tom je smislu dobro kazao kako više ne postoji odgovornost prema izrečenoj riječi. Znanost više nije jednoznačna te je više manje plaćena, čime se izravno može utjecati na ishode istraživanja. Znanost je stoga izgubila kredibilitet, što pogoduje rapidnom širenju teorija zavjera i raznih dezinformacija, kaže dr. Finka dodajući kako je trenutačno stanje javnosti odraz prosvjeda i širenja neprovjerenih informacija.

Pitanje obveza i sloboda, krik za dijalogom
– Često je u pravu onaj pojedinac koji izađe iz gomile i upita kuda društvo ide. Pitanja se moraju postavljati. Kako bi se potaknulo povjerenje javnosti, potrebno je da provoditelji odluka priznaju pogreške. Slobodu naravno uvijek treba braniti, ali do određene mjere. Najgore što se može dogoditi je ne imati otvoren prostor za dijalog te smisao za kritiku i samokritiku. U takvom se dijalogu naravno mogu čuti dijametralno oprečna mišljenja, što ne znači da se treba izgubiti povjerenje u inteligenciju naroda. Treba komunicirati provjerljive činjenice prilagođene širokoj javnosti, ističe dr. Finka, koja o posljednja dva prosvjeda protiv epidemioloških mjera i cijepljenja gleda kako na krik za dijalogom.
– U toj masi ljudi postoje pojedinci koji govore o ozbiljnim problemima, ali i onih koji cijelu situaciju koriste za pomutnju i svađu. Kada bi mi danas bili zrelije društvo, spremni na otvoreni dijalog i sučeljavanje mišljenja, situacija bi bila puno drukčija. Bez obzira na slaganje ili neslaganje s nečijim mišljenjem, ničiji se stav ne treba odmah odbaciti. U situaciji kada se svi pozivaju na svoju znanost, treba identificirati pojedince koji šire neprovjerene informacije, nasuprot onima koji djeluju zbog manjka znanja i provjerenih informacija, zaključuje dr. Finka.

Odgovornost prema svima
Da bi se riješio problem dugovanja veledrogerijama, zdravstvo je u travnju ove godine dobilo skoro tri milijarde kuna. No, dug je manji za tek nešto više o milijardu kuna, te i dalje raste. Dr. Finku smo stoga upitali kako se taj problem odražava na prava pacijenata.
– Kad se taj problem provuče kroz prizmu pandemije koronavirusa, kada bolnice imaju dodatne troškove zaštitne opreme i sredstava za dezinfekciju, izgubio se dio društvenog novca, koji je trebao biti usmjeren na liječenje pacijenata. Država će ponovno morati pronaći sredstva za podmirenje dugova, jer bolnice, u postojećem sustavu nikada neće raspolagati s dovoljno sredstava za podmirenje svih dugova, objašnjava dr. Finka osvrnuvši se i na listu skupih lijekova.
– Lista skupih lijekova uvijek se usklađuje s direktivama okolnih zemalja. No, razlika uvijek ima, ovisno o potrebama društva. I takve su odluke političke. Uz mišljenje struke, razmatra se koliko pacijenata treba određeni lijek te se donosi odluka kako bi se sredstva trebala rasporediti među pacijentima. Sustav ima jednaku odgovornost prema svima, naročito kada se u obzir uzme činjenica kako su moderni lijekovi sve skuplji, te kako se kreiraju prema potrebama individualca, kaže dr. Finka.

Prostor za rad udruge
– Pošto je udruga »Zadarski pacijent« osnovana prije dvije godine, u postupku smo razgovora s Gradom oko dobivanja prostora za rad udruge. Rješenju tog pitanja se nadamo do kraja ove godine. Za naše potrebe ne treba veliki prostor. Dovoljan je ured u kojem bismo mogli primati pacijente i s njima razgovarati. Nadam se da ćemo u dogledno vrijeme biti i u mogućnosti organizirati radionice o pravima pacijenata, koje bi, ako se epidemiološke prilike ne promijene, mogli organizirati i u nekom od prostora u gradskom vlasništvu, kaže dr. Finka.