Nispravni dimnjaci "pale" opasne požare

Slika korisnika admin
dimnjacar
Uoči sezone grijanja dimnjačari imaju najviše posla

Nadolazak zime i prilagodba hladnijim mjesecima u najvećoj mjeri podrazumijeva pripremu za novu sezonu grijanja. To, naime, znači i provjeru, osiguranje i osposobljavanje dimnjaka i kotlovnica zgrada, a koji su inače u funkciji u vrijeme sezone, odnosno od listopada pa sve do travnja. Kako pojašnjava Nenad Kožul, vlasnik zadarske dimnjačarske tvrtke Poredak d.o.o., kao što je to propisano Zakonom o zaštiti požara, čišćenje dimnjaka se vrši dva puta godišnje, uz kontrolu koja slijedi tek jednom godišnje.

Pet dimnjačarskih službi

Naime, na zadarskom području djeluje pet dimnjačarskih službi, odnosno četiri obrta i jedno poduzeće, a svaka od njih ima koncesiju u trajanju od četiri godine nad pojedinim područjem djelovanja, a vlasnici stambenih objekata na tim područjima dužni su dimnjačaru omogućiti provjeru ispravnosti i po potrebi čišćenje dimnjaka.

- Čišćenje i kontrola se vrši jednom prije sezone, odnosno u rujnu, te još jedno čišćenje sredinom sezone, obično u veljači. Ne možemo reći da je to dovoljno jer ipak je riječ o zadovoljenju minimalnih potreba procijenjenih od strane Inspekcije za zaštitu požara, kazao je Kožul, pojasnivši kako su razlog tome nerijetko stari, oštećeni i derutni dimnjaci koji zahtijevaju češću kontrolu.

Kako pojašnjava Kožul, osim neophodnih priprema, odnosno pregleda i servisa uređaja za grijanje, ne smiju se izostaviti ni obvezni pregled i provjera dimnjaka, jer se tijekom ljetnih mjeseci, kad nisu u uporabi, dimnjaci mogu začepiti, što nakon uključenja uređaja za grijanje izaziva teška trovanja, koja nerijetko mogu završiti i sa štetnim posljedicama.

- Neredovito održavanje nerijetko može izazvati požar te može doći do puknuća dimnjaka u ploči. Kao najveću zabludu među građanima mogu istaknuti opasnost od ugljičnog monoksida koji odlazi u stan i koji vrlo lako može biti poguban, a ljudi toga još nisu svjesni. Također, nisu isključene ni razorne eksplozije, kazao je Kožul, naglasivši također kako su s godinama ljudi sve savjesniji što se tiče ove odgovornosti pa su i požari uzrokovani neispravnošću dimnjaka u posljednje vrijeme sve rjeđi slučaj.

To dokazuje i podatak da je do 1996. godine na zadarskom području u prosjeku bilo i do petnaest požara s materijalnom štetom od 1.000 do 10.000 eura, za razliku od danas kada je taj broj znatno smanjen pa se po sezoni dogode tek dva do tri požara, a s obzirom na brze intervencije vatrogasaca, materijalna je šteta danas gotovo neznatna.

Gnijezda u dimnjaku

Dimnjaci su izloženi atmosferskim utjecajima, naglim promjenama temperatura, snažnim vjetrovima, olujama s tučom ili kišom, snažnim mrazovima s niskim temperaturama, kao i djelovanju insekata, ptica i manjih životinja koje se nastanjuju u njima. To, naime, dovodi do začepljenja dimnjaka, zbog izgradnje gnijezda, uginuća ptica ili drugih životinja te do urušavanja unutarnje obloge dimnjaka, kao posljedice vlaženja i smrzavanja, a može i potpuno zatvoriti njihov izlaz u atmosferu.

Među spomenutim opasnostima o kojima se već godinama govori i kojih ljudi postaju sve svjesniji, Kožul navodi i jedan od današnjih, "modernijih" problema, a koji se nerijetko mogu vidjeti na krovovima zadarskih kuća. Riječ je, naime, o postavljanju televizijskih i satelitskih antena na glave dimnjaka ili čak klimatizacijskih uređaja "priljepljenima" uz dimnjak.

- Bržem propadanju dimnjaka, ali i smetnjama u evakuaciji izgorjelih plinova uvelike doprinosi njegovo bušenje radi postavljanja antena ili klimatizacijskih uređaja, što kod određenog smjera vjetra ometa ispravan rad dimnjaka. Danas su nerijetke situacije kada ljudi zbog nemara ili neznanja dimnjak koriste u različite svrhe, a nisu svjesni da tako mogu uzrokovati štetu, kazao je Kožul, dodavši također da je s obzirom na to da se na zadarskom području ljudi najčešće griju na drva, stanje dosta sigurno za razliku od onoga koje će nastupiti kada se uvede plinofikacija.

- I naši se građani sve više griju na plin, a posljedice nemarnog rukovanja takvim instalacijama su znatno opasnije od onih na drva. Najvažnije je stoga da se ljudi na vrijeme educiraju, potraže savjet i drže se propisa. Najveći problemi su zapravo starost dimnjaka ili dimnjaci kroz koje je donedavno prolazio dim nastao loženjem drva i koji se danas koriste za druge energente, primjerice plin, kazao je Kožul. Upravo zbog toga, naglašava Kožul, građani koji imaju plinske bojlere i slične uređaje moraju voditi računa o vrsti i stanju dimnjaka, jer si tako mogu spasiti život.

S obzirom, naime, da cijena čišćenja dimnjaka iznosi tek 30 kuna po stanu, kontrolni pregled 17 kuna te čišćenje s birača 20 kuna, nameće se zaključak da se ipak ne radi o cifri zbog koje vrijedi riskirati život.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno