Dobili novac, a ne muzu i ne sire

Slika korisnika admin
Autor: 
JOŠ NEREGISTRIRANA SIRANA - Milka i Dragan Dubajić ispred dovršenog i opremljenog novoizgrađenog objekta za obiteljsku mini siranu u Neteci, Općina Gračac

Svako obiteljsko gospodarstvo koje se bavi uzgojem preživača, velikih (goveda) i malih (koze i ovce) ima i svoj uzgojni cilj, a on je: meso, mlijeko, mlijeko/sir, mlijeko-meso, a mogu i druge kombinacije. Mlijeko je strateški važan proizvod svake zemlje, pa je razumljivo stalno traženje rješenja za nedostatak od 25-30 % mlijeka za domaću preradu i potrošnju.

Primjer iz Lepura

Međutim, stočari Zadarske županije preferiraju proizvodnju mesa kod sve tri vrste preživača i samo se jedan neznatan dio odlučio na proizvodnju kozjeg mlijeka za otkup, kao što je primjer iz Lepura, gospodarstvo Zdenke i Ivana Perice koji već desetak godina predaju mlijeko za siranu Gligora iz Kolana. Proizvodnju su započeli sa tridesetak koza, a danas je u mužnji stotinu i svaki drugi dan put Paga odlazi 400 litara kozjeg mlijeka.

 Tek su tri obiteljske mini sirane registrirane (izuzev Paga, u Ruplju na OPG-u Biserke i Jure Šušić (samo kravlje), jedna na Dugom otoku - Žman u vlasništvu obitelji Katice i Nikice Žampera, te u Donjoj Suvaji na OPG -u Mire Ćopić, također isključivo od kravljeg mlijeka.

Dobili novac za ovce i siranu

Grad Benkovac sa ukupno 41 naseljem nema niti jednu registriranu mini siranu, a sufinancirao je opremanje OPG- a Jurjević Nikole iz Raštevića, nabavu rasplodnih ovnova pasmine sardinijska ovca za poboljšanje mliječnosti koji su raspodijeljeni na 20 OPG-a i danas niti jedan od tih OPG- a čak niti ne vrši mužnju. Ministarstvo poljoprivrede je još 2009. godine dodijelilo nepovratna financijska sredstva za opremanje mini sirana: Draženu Klarić iz Provića, Bistri Jovanović iz Graba, Bošku Dubajić iz Neteke, a do danas nitko od njih nije registrirao siranu iako su namjenske prostorije uređene prema Pravilniku i nabavljena oprema za mini siranu na OPG-a Klarića i Dubajića. Za razliku od njih brojni su uzgajivači koji vrše mužnju i prerađuju mlijeko u sir, ali samo za vlastitu potrošnju, makar je dobar udio i onih koji proizvode za tržište, ali niti jedni niti drugi ne razmišljaju o potrebi registracije mini sirane. To je donekle razumljivo kada se radi o proizvodnji za vlastite potrebe, ali nije shvatljivo kada taj sir daju na tržište i kada taj sir unatoč tome ima svoje potrošače. Najveći dio tih sireva je dobiven postupkom kuhanja sa octenom kiselinom ( kuhani sir ) koji određeni krug potrošača prihvaća i nema posljedica konzumiranjem jer ne može niti biti iz jednostavnog razloga što se tim postupkom proizvodnje uništava kompletna mikroflora mlijeka, dakle i pozitivne i negativne bakterije pa ne može doći do kvarenja, naravno ako se konzumira do optimalnog roka.

Odluka povjerenstva

Proteklih petnaest godina proizvođači mliječnih proizvoda od ovčjeg i kozjeg mlijeka bez obzira jesu li proizvedeni u registriranim ili neregistriranim objektima imali su mogućnost ocjene vlastitih proizvoda u Zavodu za mljekarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, te sudjelovanja na Izložbi hrvatskih ovčjih i kozjih sireva u organizaciji Hrvatske poljoprivredne agencije ( HPA). Od davne  2000. pa sve do 2014. godine Zadarsku županiju su na državnoj i brojnim regionalnim izložbama sira predstavljali proizvođači iz cijele županije i osvajali brojna priznanja i odličja i to znači da su pokazali i dokazali da znaju i mogu. Ove godine kada se po šesnaesti put organizira i ocjena i izložba pravo na sudjelovanje imaju isključivo OPG - a sa registriranim objektom. Možda ta odluka povjerenstva doprinese tome da se i prerađivači mlijeka Zadarske županije odluče na preradu u objektima koji udovoljavaju minimalno tehničko tehnološkim uvjetima prerade, te steknu uvjete za registraciju ( veterinarski broj).

Medalje iz Varaždina

Stoga, Zadarsku su županiju na šesnaestoj izložbi hrvatskih ovčjih i kozjih sireva, održanu 15.10. 2015. u Varaždinu predstavljali osim pažana samo Katica i Nikica Žampera i tom prilikom osvojili tri medalje, dvije srebrne i jednu brončanu za tvrdi, polutvrdi i kuhani kozji sir. Osim što je jedinstveno na Dugom otoku gospodarstvo je u Zadarskoj županiji, jer je prvo i zasada jedino s oznakom eko  znaka za sir. Također, sir u maslinovom ulju ima svoju specifičnost i vrijednost jer je prvi u Hrvatskoj s certificiranim maslinovim uljem. Proizvodnju sira danas obavljaju u novoizgrađenom objektu, suvremenoj obiteljskoj sirani s registarskim brojem i oznakom EKO hrvatski proizvod.

 

Prerada i otkup mlijeka

U odobrenim objektima omogućena je prerada vlastitog kao i otkup tuđeg mlijeka u sve vrste mliječnih proizvoda.

Od svibnja 2015. godine u odobrenim objektima malog kapaciteta (do 10.000 litara mlijeka dnevno), omogućeni su posebni, fleksibilni zahtjevi u pogledu izgrađenosti, uređenja i opremanja, primjena tradicionalnih metoda u svakoj fazi proizvodnje, prerade ili distribucije kao i lakše poslovanje u regijama u kojima postoje posebna zemljopisna ograničenja.

Zahtjev za odobrenje podnosi se prije početka obavljanja djelatnosti na propisanom obrascu na linku: http://www.veterinarstvo.hr/default.aspx?id=115. Uz zahtjev treba dostaviti odgovarajući tlocrt objekta s ucrtanom opremom i tehnološkim putovima proizvodnje. Uprava na temelju zapisnika donosi rješenje o uvjetnom odobrenju na rok od tri mjeseca. Prije isteka roka uvjetnog odobrenja stručno povjerenstvo na licu mjesta obavlja ponovni pregled objekta za vrijeme obavljanja odobrene djelatnosti i kontrolu provedbe sustava samokontrola te se donosi rješenje o odobrenju na temelju zapisnika stručnog povjerenstva ako objekt udovoljava svim odredbama propisa o hrani.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno