Zadarsko gospodarstvo realno stoji bolje nego u analizi FINA-e

Zadar je peti grad po veličini u Hrvatskoj, a šesti, prema podacima Financijske agencije (FINA), po broju poduzetnika u 2016. godini.
U novom prilogu koji je ovih dana objavljen na web stranici FINA-e, navedeno je kako od ukupno 128 gradova, svega 15 ima više od 1000 poduzetnika, dok 31 grad ima manje od 100 poduzetnika sa sjedištem u gradu za koji su analizirani podaci o poslovanju i broju poduzetnika, a u toj skupini nalaze se tri grada iz Zadarske županije i to Pag, Nin i Obrovac. Zagreb, očekivano, ima najviše poduzetnika sa sjedištem na području toga grada (38.127), a Vrlika najmanje (20). Među 15 gradova s najviše poduzetnika, gdje pripada i Zadar, tri su grada koja nisu županijska središta – Pula s 2.684 poduzetnika, Poreč (1.260 poduzetnika) i Samobor (1.140 poduzetnika).
– Od 15 gradova s više od 1000 poduzetnika, u 13 su poduzetnici ostvarili neto dobit, a neusporedivo najveću dobit su iskazali poduzetnici sa sjedištem u Zagrebu, što je očekivano s obzirom da od 1.035 srednjih i velikih društava njih 650 ima sjedište u Zagrebu, iako se poslovanje određenog broja poduzetnika odvija i na drugim područjima izvan njihova sjedišta. Ukupno gledano, 68.781 poduzetnik u gradovima s više od 1.000 poduzetnika imalo je 534.827 zaposlenih, koji su ostvarili ukupan prihod nešto manji od 442,5 milijardi kuna te iskazali neto dobit u visini od 17,3 milijardi kuna, stoji u analizi FINA-e.

Situacija znatno bolja
U Upravnom odjelu za gospodarstvo Grada Zadra i Hrvatskoj gospodarskoj komori Zadar zadovoljni su rezultatima poslovanja zadarskih poduzetnika te ističu kako je situacija znatno bolja nego što to proizlazi iz FINA-ine analize bazirane većim dijelom na godišnjim financijskim izvješćima pojedinih poduzetnika, a i činjenici da analizom nisu obuhvaćeni obrtnici.
– FINA-ina publikacija temeljena je na egzaktnim financijskim podacima iz godišnjih izvještaja poduzetnika. Prema veličini Zadra i županije čije je gospodarsko središte, peto ili šesto mjesto bilo bi realno za očekivati u rangiranju hrvatskih gradova prema gospodarskoj uspješnosti. Manja od njega, Pula je, kao gospodarsko središte puno uspješnije Istarske županije, niz godina uspješnija od Zadra, ali u Tablici 1. predmetne publikacije gospodarstvo grada Pule je 2016. godinu završilo s agregiranim gubitkom od 254,4 milijuna kuna. U produktivnosti rada mjerenom ostvarenim prihodom po zaposlenom Zadar je 11. po redu, u produktivnosti mjerenom neto dobiti po zaposlenom, kao i u ekonomičnosti poslovanja je 7. po redu, ističe Dinko Basioli iz HGK Zadar naglašavajući kako je uspješnost poslovanja individualna za svaki gospodarski subjekt te da ti zbirni rezultati čine poslovanje gospodarstva pojedinog grada, županije i cijele države više ili manje uspješnim.

Dobro strukturirano gospodarstvo
– Struktura gospodarstva jedan je od glavnih čimbenika uspješnosti pojedine administrativne cjeline. Nije se Karlovac, inače skromnog broja poduzetnika i zaposlenika, našao visoko na popisu najproduktivnijih i najekonomičnijih. To je zahvaljujući proizvođaču oružja i pivovari čija su sjedišta u gradu Karlovcu i čija profitabilnost u pojedinim godinama značajno poboljša ukupno gradsko gospodarstvo. Gospodarstvo grada Zadra dobro je strukturirano: prerađivačka industrija (najviše prehrambena i metaloprerađivačka), pomorstvo, turizam, ribarstvo, trgovina…, govori Basioli te dodaje kako je u Zadru koncentrirano više od 60% gospodarstva Zadarske županije. Basioli iznosi i podatak kako u našem gradu i županiji nema izrazitih gubitaša, no dodaje kako nema ni velikih nacionalnih kompanija, iako Zadar ima svoje perjanice.
– U 2016. godini najveću dobit ostvarili su Tankerska plovidba d.d., Turisthotel d.d. i TNG d.d. Više o tome Županijska komora Zadar objavit će kroz dva tjedna, kada će se najuspješnijim gospodarstvenicima u Zadarskoj županiji dodijeliti nagrade na temelju njihovog rangiranja kroz 21 pokazatelj uspješnosti u 2016. godini, kaže Basioli.

Osam posto više poduzetnika
– Što se tiče broja poduzetnika, tj. onih koji su osnovani sukladno Zakonu o trgovačkim društvima i vode poslovne knjige sukladno porezu na dobit u Gradu Zadru, on na kraju 2016. godine iznosi 2.286 poduzetnika i u odnosu na prethodnu godinu taj broj je porastao za čak 8 posto, što je zasigurno najveći rast od svih gradova u RH. Valja naglasiti i to da grad Zadar ima dugu obrtničku tradiciju, te da trenutačno u gradu Zadru posluje i cca 1.900 obrta koji vode knjige sukladno porezu na dohodak i ne ulaze u ovu analizu Fine, kaže Ivica Katić, pročelnik UO za gospodarstvo ističući kako su značajnom povećanju broja poduzetnika u gradu Zadru zasigurno doprinijele i brojne poticajne mjere koje Grad Zadar provodi putem svojih programa potpora, a poglavito putem subvencioniranja zakupa poslovnih prostora poduzetnicima početnicima koji posluju u Poduzetničkom inkubatoru. Ove će godine, kaže Katić, Grad za tu svrhu izdvojiti 650.000 kuna. Postignute financijske rezultate zadarskih poduzetnika Katić ocjenjuje izuzetno zadovoljavajućima prije svega zbog toga što je u svim značajnijim ekonomskim kategorijama i pokazateljima zabilježen značajan porast.
– Ukupna aktiva naših poduzetnika porasla je za 7,9%, ukupni kapital i rezerve porasle su za čak 43,2%, prihodi su porasli za 2,9% uz istovremeno povećanje rashoda za svega 0,6% što je sve skupa rezultiralo porastom dobiti za čak 91,2% u odnosu na prethodnu 2015. godinu. Sve navedeno rezultiralo je također, što nas najviše veseli, porastom broja zaposlenih za čak 4,9% u odnosu na prethodnu godinu i porastom prosječne neto isplaćene plaće za 3,7%. Dakle, svi ovi rezultati koje su ostvarili naši zadarski poduzetnici, postignuti su uz istovremeno značajno razduživanje istog te su odlična podloga za još značajniji rast zadarskog gospodarstva u 2017. godini, zaključio je Katić.

FINA ne računa poslovanje banaka
Metodologija prikupljanja i obrade godišnjih izvještaja poduzetnika može utjecati na percepciju uspješnosti pojedine administrativne jedinice. Svi podaci koji se odnose na pojedinog poduzetnika iskazuju se prema sjedištu poslovanja. Tako se, primjerice poslovanje, odnosno broj zaposlenih, prihodi, dobit i slično, ostvaren u zadarskim poslovnicama Ine d.d., Konzuma d.d., SPAR-a Hrvatska d.d., Kauflanda Hrvatska d.d., HP-a d.d., HT-a d.d. pripisuje Zagrebu; Plodina d.d. Rijeci itd. Isto tako FINA-ini podaci ne obuhvaćaju poslovanje banaka i osiguravajućih društava, već samo tzv. realnog gospodarstva, pojašnjava Basioli ističući kako bi dodavanjem spomenutih poslovnih rezultata ovog segmenta gospodarstva, Zadar, zahvaljujući rezultatima OTP banke Hrvatska d.d., poboljšao svoj položaj u odnosu na gradove u kojima je sjedište manje uspješnih banaka ili koji sjedišta banaka uopće nemaju.