VINA OTOKA PAGA Vinski predvodnik Denis Rako obilježava 25. godišnjicu rada

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Čovjek koji je, mimo i prije Zadrana, sam pokrenuo svoju vinsku revoluciju
Diplomirani agronom/enolog prvu nam privatnu vinariju osniva 1995., po Oluji, s prvim autohtonim Gegićem, s kojim je 1991. i diplomirao, a danas radi 60.000 litara vina, a pola proda »na kućnom pragu«
Vedran SITNICA
Denis Rako u dućanu u sklopu Vinarije

Kada je 1997. godine nastala Zadarska županija, iz nje se izuzeo Kotar Knin, a ušao Pag (do Novalje, odnosno granice kod Zrća), pa, prije nego je u Zadarskoj županiji krenula »vinska revolucija«, nasljeđuje ovaj kraj svojevrsnog »predrevoucionara«. Čovjek koji je u bitku za vinsku obnovu i posao krenuo sam, dok se o tome ovdje tek sanjalo, naš je domaćin i utemeljitelj »Vina otoka Paga« - Denis Rako. Njegova »vinska oluja« počela je 1995. godine odmah nakon Oluje.

Osnivač prve privatne vinarije u ZD županiji, prije nastanka županije?!

Denis Rako, i paški vinari inače, naša su - eksklava u enklavi! Zadarska županija u vinskoj je regiji Primorske Hrvatske, a podregiji Sjeverna Dalmacija, dok je Pag u podregiji Hrvatsko primorje. Denis Rako to pomiruje jer radi Gegić s oznakom - Hrvatskog primorja, a Merlot, recimo, Primoske Hrvatske,kad vina nisu od njegovog i paškog grožđa, već od »preko mosta«, iz Zadarske županije - Sjeverne Dalmacije. Diplomirao je agronomiju - VVV (Voćarstvo, vinogradarstvo, vinarstvo) na svom Gegiću u generaciji znane nam prof. dr. Ivane Alpeze. Put ga vodi u kraljevstvo bijelih vina, koje je i Talijane naučilo kako se rade bijela vina, u Friulli Veneziu Giuliu, u vinariju Lorenzon. Iz nje se obružan znanjem i voljom, i ljubavi za svoj Pag, vratio i osnovao prvu privatnu vinariju u Zadarskoj županiji, prije nego je sama županija i nastala.
Najstariji privatni vinar u županiji. Od kad, i od kad i s čim na tržištu?
- Od 1995. odmah poslije Oluje je firma, a na tržištu s buteljama od 1996. godine. Prvo vino je bio Gegić. Tada je bila drugačija metodologija i mene se dvoje godine pratilo da bi se dopustila registracija i izlazak sa vinima na tržište.
Na neki način si spasitelj Gegića?
- Samo sam prvi počeo, a sada su tri na tržištu (Boškinac i Veljko Tičić op.a.). Grgić je bio moj diplomski rad za koji sam proizveo prve količine čistoga Gegića, 1991. godine, jer prije ga nitko nije odvajao od drugih bijelih sorti.
Iskustvo Italije?
- Veliko i značajna iskustva iz krajevstva bijelh vina. I moja su crna vina drugačija su od ostalih u županiji, voćnija i s manje alkohola, po toj sjevernotalijanskoj maniri.

​Grožđe s Paga, Ceranja i Baštice

Koliki je vlastiti vinograd, i odakle ostalo grožđe?
- Gegić i Merlot 2.000 panja imam u svom vinogradu. Dio otkupa je s Paga, a ostalo iz Baštice i Ceranja Donjih, kroz preko 20 godina kooperantskih odnosa odnosno suradnje.
Godišnja proizvodnja, odnos buteljiranja i ostale prodaje, odnos bijelog i crnog,.. I zašto i vrhunska vina pakiraš i u litre?
- Proizvodim oko 60.000 litara. Oko polovice plasiram u rinfuzi, odnosno buteljama. Omjer je 60% u korist bijelih, kao tradicija Paga, a i prodaje ide dominantno ljeti, kad gosti traže bijela. I litre su pored 0,75l jer lokali to traže.

50% prodaje » na kućnom pragu«

I gdje sve to prodaš?
- 50% ovdje u podrumu, kušaoni i dućanu, a 50% je veleprodaja. Ovdje u ljeti bude puno gostiju.
Najčešći kupci?
- Ove ljeto skidam kapu Poljacima, najjači gosti, a mnogi dolaze godinama. Kupaca je od svukud. I veleprodaja završi sa 90% na otoku, u trgovinama i lokalima na Pagu. Radimo kompenzacijski s Gligorom pa preko njega ide prodaja i u Zagreb, Rijeku Zadar u njegove trgovine, a ja sir koristim kod degustacija, pa sravnimo račune, tako i sa siranom Mih, solarima. Kroz 25 godina koncentrirao sam se na one s kojima imam urednu naplatu, pa sam se tu i »učahirio«, jer sam znao imati posla s »indijancima« koji nestanu.

Život od vina i s vinom

Istražuješ i povijest odnosno portal je pun informacija, dosta sam i naučio prateći ga?
- Agronom sam, ali volim čitati i što nađem zanimljivo prenesem. Obilazim i Toskanu, Chablis, Albaniju, Bugarsku i istražujem vina, pa mogu reći da diljem Europe svi rade odlična, i izvrsna vina, da se ne zavaravamo i ne umišljamo.
​Prostor je koliko vidim proširen i uređenje se nastavlja i ovdje a i s idejom tematsko ​botaničkog parka. Širenje proizvodnje?
- Za sad ostati na 60.000 l. Prostor, uz niz planova, valja srediti.
Nakon četvrt stoljeća posla, kaži nam može li se živjeti od vina?
- Može ali ovako, da si s njim i oko njega cijele dane.

 

Asortiman Vina otoka Paga
Vina se prodaju flaširana i rifuzi

Stolna vina

Žutica 2019. (Cuvee bijelih paških sorti s odležavanjem na kožicama), 0,75/1l, 12,5% alk.
Rozeta 2019. (Plavina i malo Merlota), 0,75l, 10,5 % alk., poluslatko
Burin 2019. (Cuvee - Plavina, Sirah, Vranac), 0,75/1l, 12% alk.
Kvlittna vina
Gegić 2019., 0,75l, 12,5% alk.
Cabernet Sauvignon 2019., 0,75/1l, 13% alk.
Vranac 2019., 0,75l, 13 % alk.
Tramontana 2019. (Cuvee Vranac, Syrah), 0,75/1,5 l (Magnum), 13% alk.
Vrhunska vina
Chardonnay 2019., 0,75/1l, 12,5% alk.
Suton (Savignon Blanc), 0,75 l, 12% alk.
Merlot 2019., 0,75/1l, 13% alk.
Fortica 2019.(Merlot paški), 0,75%, 13% alk.

Vina otoka Paga
Studeno bb
23 250 Pag
Mob: 098 217 342
Fax: 023 317 342
E-mail: info@vinaotokapaga.com
web:vinaotokapaga.com

 

Bio-tematski park poviše vinarije

Na predjelu smo zvanom Studeno i obilazimo imanje stazama, mahom kroz pješčanik, penjući se, vijugajući i spuštajući. Uz vinograd, ima maslina, pokoja smokva i vlastiti izvor i potočić, bunar,.. Suhozidne ograde iznad su, da ovce ne dolaze do polja, pa su paški burobrani od trstike i tamarisa..
Sve je to okosnica tematskog parka koji će na čudesnih 18.000 metara ljudima osim užitka vina pružiti priliku da nešto nauče i dožive hortikulturnu raznolikost inače »kamenog otoka«, i prikazati povijest i sadašnjost života od poljodjelstva na Pagu.
Komad vinograda je riznica sačuvanih autohtonih sorti. Rako navodi:
- Gegić je izgleda križnac Privlačke Maraštine i Bombina Bianca s juga Italije. Pa je Topol, kojeg ima i na Braču gdje ga zovu Tikvar, jer raste po podu, i u Puglii kao Bianco d’Alesano. Petrovka koje ima i na Korčuli naziva Cetinka. Jedinstvena rumena sorta je Cipar, ove godine lijepo rodio. Na Cipru ga nema, ima u Njemačkoj i i u Toskani - Barbarosa. I imamo Silbljan kojeg nema nigdje na svijetu, a ni na Silbi. Do filoksere svi su ovi otoci bili preplavljeni vinogradima i jedno područje s mješanjem sorti. Gegić je najvrjedniji i njega uzdižemo, a mislim da bi Silbljan mogao biti zanimljiv i razmišljam da bi ga raširio.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 3 (2 glasova)