Zoran Ferić: Svaka bi godina trebala biti godinom čitanja

U povodu Mjeseca hrvatske knjige, nagrađivani hrvatski književnik Zoran Ferić je u Gradskoj knjižnici Zadar govorio o svom posljednjem romanu »Putujuće kazalište« za koji je nedavno dobio nagradu Ksaver Šandor Gjalski, kao i o čitateljskim navikama mladih.

Ples između fikcije i fakcije
»Putujuće kazalište« impozantno je djelo na kojemu je Ferić radio pet godina. U njemu je opisana kompleksna saga njegove obitelji. U njemu je kroz prošlost autorove obitelji ispričana i povijest dvadesetog stoljeća u Hrvatskoj i Europi. A tu obitelj nisu obilježili samo ratovi, nacionalna i ideološka mržnja, već i potresne ljubavne priče od kojih je svaka, neovisno o vremenu u kojemu se odvila, jednako tragična i lijepa. Ferićev roman obuhvaća sva tri rata koji su se u tom stoljeću vodili na našim prostorima, ali i mnoge druge prijelomne događaje koji su presudno utjecali na život njegovih junaka.
– Ovaj roman pleše između dokumentarnog i fikcijskog jer sam i u samom romanu istaknuo kako nisam siguran čega se sjećam, a čega ne. Ideju za roman dobio sam nakon što sam naišao na staru fotografiju majčinih roditelja koja me neopisivo podsjetila na scenu iz filma Istvána Szaba koja prikazuje dječaka koji prijateljima pokazuje skoro identičnu fotografiju svojih predaka, liječnika zamaskiranih ispod maski kako izvode operaciju, kazao je Ferić i dodao kako su okosnica romana zapravo sjećanja, a ne podaci ili dokumenti.
U romanu je na vrlo dokumentarističan način prikazana povijest nekoliko generacija Ferićevih predaka.
– Najveći mi je problem zapravo bio izabrati što staviti unutra, bez da ga se optereti fotografijama ili dokumentima, tj. da dokumente pretvorim u poeziju. U tom mi je smislu pomogao osvrt na djela Danila Kiša, napose na »Peščanik« koji je nastao na temelju jednog pisma njegova oca i »Grobnicu za Borisa Davidovića« koje je nastao na temelju dokumenata o Staljinovim logorima, otkrio je Ferić.

Uz malo crnog humora
Kritičari njegovim djelima često lijepe etikete, kao što su groteskno i izravno. Uvijek ih prati crni humor, kao i teme smrti i seksualnosti. Autora kroz karijeru stalno prate ista pitanja i komentari koja začudo postaju sve oštrija s protekom vremena.
– Motivi za »Putujuće kazalište« sežu u 80-e godine, kada sam još bio student, zaluđen idejom da napišem knjigu po uzoru na Danila Kiša. Produkt te ideje bilo je jedno loše djelo, no ono je na neki način zapravo povezano s »Putujućim kazalištem«, budući da sam se za ovaj roman poslužio motivom koji je bio živ čak i prije nego što sam objavio svoje prvo djelo, rekao je Ferić i nastavio govoriti o romanu »Kalendar Maja« koji prati sudbinu grupe sedamdesetogodišnjaka koji odlučuju ponoviti svoje maturalno putovanje.
– Ta je priča na neki način priča o starosti, onom razdoblju u životu čovjeka koje navodno donosi smirenje i mudrost, premda radnja romana upravo to demantira. Priču je inspiriralo iskustvo jednog mog prijatelja, koji je u 50-im godinama prošlog stoljeća s kolegama ponovio maturalno putovanje kroz Poljsku. Roman govori o ljudima koji krstare u sjeni smrti, istaknuo je Ferić te se osvrnuo na roman »Na osami blizu mora« koji u svojoj suštini govori o seksualnosti budući da je »tema galebarenje«.
Kako je objasnio, htio je s jedne strane pokazati sukob između tradicionalnog katoličkog otoka, na kojem vlada socijalistička uškopljenost s pojavom otvorenih ljudi koji izazivaju čudne situacije.
– Fenomen galebarenja sam je po sebi intrigantan svima onima koji ga nikad nisu iskusili. Ono što se danas događa je svojevrsno zatvaranje mladih po pitanju seksualne otvorenosti. Danas je sve više rašireno licemjerje, u odnosu na autentične porive i prirodnost kojom se u tom vremenu pristupalo temi seksualnosti, objasnio je Ferić, koji smatra kako sve strane političkog spektra imaju svoje viđenje »nove ćudorednosti«.
– Na lijevom se spektru pojavljuje pod parolama zaštite žena i ženskih prava te ravnopravnosti spolova, tj. zaštite seksualnosti od tradicionalnog, rodno uvjetovanog ponašanja. Na desnom se spektru naravno govori o ograničenoj seksualnosti koja je uvjetovana prokreacijom i potpomognuta religijski uvjetovanim promatranjem ljudskih odnosa, rezimirao je Ferić.
 

***Više pročitajte u tiskanom izdanju Zadarskog lista!