TRAGOVI OTKRIVAJU ŠTETOČINJE

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Autor: 
divljac_mitrovic
Ana GRGAS
NA MJESTU ŠTETNOG DOGAĐAJA - Nestale koze Dragana Mitrovića vjerojatno su postale plijen divljih svinja

Najveći "kamen spoticanja" u zaštiti velikih zvijeri su štete koje one u svojoj borbi za opstanak nanose ljudima. Unatoč tomu što mjerodavno Ministarstvo kulture isplaćuje odštetu stočarima koji su pretrpjeli štetu od strogo zaštićenih zvijeri (vuka i risa), a lovozakupnici podmiruju štete od medvjeda, većinom ipak ostaje prikriveno, a često i otvoreno nezadovoljstvo, strah i animozitet.

Medvjed je zaštićen Zakonom o lovu i za odštete je odgovoran lovoovlaštenik - zakupnik ili koncesionar lovišta koji gospodari medvjedom.

Štete od medvjeda povremeno imaju stočari Općine Starigrad - Paklenica, a zabilježena su i dva slučaja na Južnom Velebitu, područje Malog i Velikog libinja koje graniči s Parkom prirode Paklenica. Koncesionar je uredno isplatio odštetu stočarima.

Štete bez nadoknade

No, štete koje nanesu divlje svinje nitko ne nadoknađuje, a one su doista vrlo česte i velike. Iako su štetama nanesenim od divljih svinja više oštećeni proizvođači ratarskih i povrćarskih kultura te vinogradari, nisu ni stočari izostavljeni, ali štete na domaćim životinjama više su indirektne naravi, a manje neposredno.

Upravo o takvoj indirektnoj šteti uvjerio se stočar iz Zelengrada Dragan Mitrović (pok. Rade) prilikom nedavnog vještačenja u štetnom događaju na stradalim kozama.

Slijedili smo tragove predatora koji su bili dobro utisnuti u mulj, cijelom dužinom staza koje vode po brdu iznad Zelengrada koji domaći nazivaju Vrulje.

Slučaj na Vrulji

Pojedinačni otisci šapa vuka, risa, čaglja ili pasa vrlo teško se razlikuju. Veličina traga ovisi o podlozi (tlu), o veličini jedinke (dob, spol), a kod psa i o pasmini (od pudla do tornjaka). Veći broj otisaka, a još bolje slijed tragova, obično dobro upućuje na počinitelja štete. Sve navedene zvijeri imaju vidljive pandže izuzev risa i četiri prsta, izuzev medvjeda koji ima pet i čiji se trag bitno razlikuje - asocira na bosu nogu čovjeka.

Trag koji smo slijedili na Vrulji razmjerno pouzdano odgovara vučjim jer su dužinom od 500-tinjak metara bili ravni, bez krivudanja s dužinom koraka od 85 i 95 cm (razmak između svakog drugog otiska šape). Na drugom dijelu tragova i otisaka slika se znatno izmijenila, uočeni su tragovi koza što opet potvrđuje činjenicu da se radi o tragu vuka koji je uslijed progona plijena mijenjao tempo hoda.

Za razliku od vukova psi vole krivudati i trčkarati njuškajući i obilježavajući okolinu te je stoga i njihov trag primjeren tome.

Nakon završenog vještačenja spuštajući se s Vrulja naišli smo na tragove, a potom i izrovanu zemlju od divljih svinja. Zaključak je bio vrlo jednostavan, tragovi su rekli sve, vukovi su pratili divlje svinje, a kako su se na putu našle koze, odustali su od progona svinja i dohvatili koze. Pastir je za to vrijeme bio uz stado na pašnjaku u podnožju Vrulja i nije niti primijetio da se nekoliko koza i jaradi izdvojilo i nestalo u gusto obrasloj Vrulji. Tek je prebrojavanjem stada nakon povratka kući ustvrdio manjak. Rezultat je bio tri usmrćene (80% izjedene), dvije ranjene i šest nestalih. A, te nestale su vjerojatno postale plijen divljih svinja, jer dva vuka ili pet vukova ne mogu u jednom danu izjesti devet koza. Je li ovo vještačenje pomoglo stočaru u smanjenju animoziteta? Ne vjerujem.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno