Zgrada Poliklinike bez novih kadrova neće stvoriti kliničku bolnicu

U ovom trenutku nedostaju četiri gotova kirurga: vaskularni kirurg, torakalni kirurg, neurokirurg, ako hoćemo da naša bolnica bude klinička, odnosno regionalni centar, kao što se govori, ali i neki drugi odjeli imaju potrebu za kadrom – liječničkim i sestrinskim. Hvalevrijedna je investicija Ministarstva u zgradu Poliklinike što će omogućiti, u jednom dijelu, reorganizaciju rada u bolnici, ali bez rješavanja kadrovskih potreba i opreme, bojim se da to neće biti dovoljno za ostvarenje težnje za kliničkom bolnicom i regionalnim centrom
Dr. Rade Šakrica, aktualni zamjenik gradonačelnika i kandidat HSP-a na neposrednim izborima za gradonačelnika Zadra odgovara na pitanja čitatelja portala Zadarskog lista www.zadarskilist.hr.
* Tko je bivšem Trgovačkom centru Relja dao ime “City Galleria” i je li netko bio protiv tog imena, jer 75% ljudi ne zna taj naziv ni pročitati?
– Naziv je dao investitor, to je njegovo pravo. Pretpostavljam da se pritom investitor rukovodio poslovnim razlozima, a budući da posluje u uvjetima tržišne ekonomije, vjerujem da investitor donosi odluke koje bi trebale doprinijeti poslovnom uspjehu projekta, uključujući i sam njegov naziv.
*Što je, po Vašem mišljenju, događaj godine, a tko osoba godine u gradu Zadru?
– Otvaranje sportske dvorane Višnjik je za mene svakako događaj godine, mislim da svi možemo biti ponosni na ovaj lijep sportski objekt. Kao osobu godine izdvojio bih Vedrana Uraniju, sindikalnog povjerenika, koji ulaže golemu energiju da bi zaštitio prava radnika, u situacijama kada su egzistencijalno ugroženi.
* Znate li napamet koliko košta jednosmjerna, a koliko povratna karta za gradski prijevoz?
– Jednosmjerna karta 8 kuna, povratna karta 13 kuna, a pokaz 120 kuna.
Radni dan od 6 ujutro
* Što mislite hoće li pontonski most ili bilo koji drugi osim mosta Ždrelac, riješiti goruća pitanja otočana? Osim prijevoza morem i autobusima, koji su često neusklađeni na otocima, problem su škole, ambulante, trafike, frizerski saloni.
– Smatram da je most Ždrelac od vitalnog značenja za život na oba otoka, i Ugljanu i Pašmanu. Njegova kvalitetna rekonstrukcija i rekonstrukcija pomorskog prolaza pod njim od velikog je značenja za život na zadarskim otocima, ali i za gospodarstvo cijele županije. Ponton je dobro privremeno rješenje ako ga je moguće kvalitetno izvesti. Spajanje oba ova otoka u budućnosti mostom s kopnom, treba svakako promatrati u svjetlu ekonomske isplativosti takve investicije. Ono što već sad možemo pretpostavljati jest da bi eventualno spajanje otoka mostom s kopnom donijelo korjenitu promjenu načina života otočana. Što se tiče drugog dijela pitanja u okviru sustava tržišne, kapitalističke privrede, otvaranje pojedinih komercijalnih sadržaja kao što su trafike, trgovine, frizerski saloni, apoteke, spada u područje privatnih investicija. Mislim da Grad Zadar na svojem području zadovoljavajuće skrbi o održavanju postojećih školskih objekata te gradnji novih tamo gdje postoji potreba. Nažalost, svjesni smo tendencije iseljavanja i napuštanja naših otoka tijekom više zadnjih desetljeća. Revitalizacija života na otocima je, po mom skromnom mišljenju, vrlo složen problem: ekonomski, demografski, prometni, kulturalni, psihološki. Taj problem se može jedino riješiti s pozicije države; dobro osmišljenim programima za koje moramo biti svjesni da će, uz ustrajno provođenje, moći dati rezultate tek kroz duži vremenski period. Sve ostale mjere su samo palijativno-propagandne, ali nemaju za krajnji efekt stvaranje radnih mjesta na otoku i povećanje broja stanovništva na otocima.
* Postaje li Zadar, nakon uvođenja “Big Brother” kamera na Pozdravu suncu i Morskim orguljama, policijski grad? Slažete li se Vi s takvim mjerama?
– Kada prošećete našom prekrasnom rivom uživajući u “najljepšem zalasku sunca na svijetu”, nije vam baš lako naći mjesto, pogotovo ako ste starija osoba, gdje biste mogli sjesti, odmoriti se i uživati u ambijentu. Naime, iako klupa na našoj rivi ima sasvim dovoljno, vi na njih ne možete sjesti a da se ne uprljate. To je zato jer imate stanoviti broj osoba koje smatraju da se na klupi sjedi tako da sjednete na naslon, a nogama se oslonite na sjedeći dio. Pozdrav suncu, Morske orgulje su projekti koji su postali poznati u čitavom svijetu. U nešto manjoj mjeri su poznata nedavna oštećenja na tim objektima. Ovi događaji su samo dio jedne pojave koja je, nažalost, prisutna ne samo u našem gradu i državi, već je problem i u drugim državama suvremenog svijeta, a zove se vandalizam. Podržavam svaku mjeru koja sprječava vandalizam i kriminalne radnje, a štiti gradsku imovinu, a to znači našu, vašu i moju, a koja je plaćena novcem poreznih obveznika, vašim i mojim, ponekad i vrlo skupo kao u slučaju dvaju ranije spomenutih djela.
* Kako usklađujete obveze u politici i one neurokirurga u zadarskoj Općoj bolnici? Jesu li spojive politika i medicina?
– Ako mi dopustite malo neskromnosti, mislim da dosta dobro uspijevam uskladiti obveze na oba radna mjesta. Radni dan počinje oko 6 i 15 sati ujutro, a završava u kasnim večernjim ili noćnim satima. Naime, osim jutarnjeg rada u bolnici i politici svaki drugi tjedan imam takozvanu pripravnost, što znači da sam obavezan za slučaj hitne intervencije biti dostupan telefonom te udaljen do sat vremena od bolnice; također imam obvezu petkom obavljati preglede u specijalističkoj ambulanti. Što se tiče drugog dijela vašeg pitanja, ne vidim zašto ne bi bili spojivi, iako se radi o dva vrlo opsežna i odgovorna posla pa je potreban i velik napor da se kvalitetno i odgovorno obavljaju oba posla. Mislim da mi je do sada to uspijevalo.
Kirurgiji nedostaje kadar
* Nakon vašeg prelaska u gradsku upravu, redovi u vašoj ambulanti su se odužili, a i sam sam morao dugo čekati za pregled. Jeste li mogli dati više u bolnici nego u politici? Kakvo je, po Vašem mišljenju, stanje u bolnici i vašem odjelu s opremom, liječnicima i kompletnom uslugom pacijentima?
– U gradskoj upravi sam zaposlen pola radnog vremena, a pola u bolnici, strogo formalno uzevši. U praksi to znači da radni dan počnem oko 6 sati ujutro, završavam kasnije navečer, ako me ne dopadne kakva intervencija ili hitna operacija kroz noć, što je ljeti češće, a izvan turističke sezone rjeđe. Neurokirurška ambulanta u zadarskoj bolnici radi dva dana tjedno: utorkom mr.sc. dr. Blajić, petkom – dr. Škarica. Na pregled se dolazi uz prethodni upis koji se vrši svakodnevno i u pravilu nema dugog čekanja; na pregled ćete doći najkasnije u roku dva tjedna. Naravno, ako se radi o hitnom slučaju, kakvi su teške povrede, životno ugrožavajuća stanja, opća kirurška ambulanta radi 24 sata dnevno tijekom cijele godine i na pregled ćete doći odmah. Moguće je da zbog bolesti ili službenog puta mojeg kolege ili mene ambulanta jedan od ova dva dana ne radi, ali bolesnici će biti naručeni prvi sljedeći raspoloživi radni dan, kao što je to uostalom ponekad slučaj i s ostalim kolegama u bolnici. Problemi koji muče zaposlene u zadarskoj bolnici su isti oni koji muče hrvatsko zdravstvo općenito: cijena rada, niske plaće, mali broj osoblja općenito i po krevetu bolesnika, nabavljanje opreme, nabavka implantacijskog materijala… Drugim riječima, uz navedene probleme, sam stručni nivo rada je bez sumnje vrlo dobar, u pojedinim segmentima i odličan, pritom mislim na znanje i kompetenciju liječnika kao i na rad medicinskih sestara i ostalog zdravstvenog osoblja. Temeljni problem je nedostatak kadra po broju i po specijalnosti. Taj problem je možda trenutačno najizraženiji na Odjelu kirurgije gdje i sam radim. U ovom trenutku nedostaju četiri gotova kirurga,: vaskularni kirurg, torakalni kirurg, neurokirurg, ako hoćemo da naša bolnica bude klinička, odnosno regionalni centar, kao što se govori, ali i neki drugi odjeli imaju potrebu za kadrom – liječničkim i sestrinskim. Naime, viša razina bolnice podrazumijeva drukčiju organizaciju posla; centralni hitni prijem, broj osoblja u dežurstvima, itd. Što se tiče opreme, zadnjih godina se dosta ulagalo u opremu, posebno nekih odjela, npr. radiologije, za koju mislim da je iznad hrvatskog prosjeka. Mislim na aparate za magnetsku rezonanciju, kompjutoriziranu tomografiju, mamografiju, ultrazvuk.. Također bih istaknuo vrlo vrijedan i važan projekt informatizacije rada u bolnici koji već pokazuje određenu znatnu uštedu na RTG filmu. S druge strane, postoji potreba za opremom na nekim drugim odjelima; na Odjelu kirurgije operacijski mikroskop, navigacijski stroj, RTG aparat za operacijsku salu, aparati za intraoperativni monitoring potencijala, ekrani za operacijske sale kako bi se eventualno potpuno izbacila upotreba RTG filma i tako ostvarila daljnja ušteda. Hvalevrijedna je investicija Ministarstva u zgradu Poliklinike što će omogućiti, u jednom dijelu, reorganizaciju rada u bolnici, ali bez rješavanja kadrovskih potreba i opreme, bojim se da to neće biti dovoljno za ostvarenje težnje za kliničkom bolnicom i regionalnim centrom. Razlog za moje bavljenje politikom, između ostalog, je i želja da, koliko mogu, pridonesem rješavanju ovih problema.
“Vjerujem u dobar rezultat”
*Jeste li pogriješili s kandidaturom za gradonačelnika, umjesto da s HDZ-om pregovarate o koaliciji i ponovno dogradonačelničkom mjestu?
– Smatram da ozbiljna politička stranka kakva je HSP i njen kandidat za gradonačelnika moraju izaći na predstojeće lokalne izbore i ponuditi vlastiti program. Ne bavim se politikom iz egzistencijalnih potreba pa funkcija sama za sebe nije cilj. Naravno da u izbornoj utrci sudjelujem sa željom za dobrim rezultatom i sudjelovanjem u vlasti, jer samo s te pozicije se mogu realizirati projekti do kojih je meni i mojim kolegama u HSP-u stalo. S pozicije opozicije to je puno teže, ako ne i nemoguće.
*Znači li Vaša kandidatura za gradonačelnika da niste zadovoljni dosadašnjom koalicijom s HDZ-om?
– Zadovoljan sam dosadašnjim funkcioniranjem koalicije s HDZ-om, kao i projektima koje smo do sada zajednički realizirali. Naravno, to ne znači da imamo istovjetna stajališta o svim pitanjima ili prioritetima. Međutim, nismo dopustili da to utječe na rad lokalne uprave, a time i na funkcioniranje Grada. To bi bilo neozbiljno i neodgovorno prema građanima i našim biračima. Kandidaturom za mjesto gradonačelnika želimo ponuditi vlastiti program i rješenja problema grada na izbor građanima.
*Što ako ne dobijete 1.000 ili 1.500 glasova na izborima? Postoji li neki rezultat koji bi Vas mogao navesti da se ostavite politike?
– Iskreno, o tome uopće ne razmišljam. Uostalom, i istraživanje javnog mnijenja u Zadru u zadnje vrijeme pokazuje kako se smatra da je uloga HSP-a u formiranju lokalne uprave ključna, u tom smislu nas tretiraju i zadnje objavljene ankete. Uvjeren sam da ćemo na izborima za lokalnu samoupravu postići dobar rezultat u prvom krugu, a dalje ćemo vidjeti što će biti.
“Bliži su mi republikanci”
*Postanete li gradonačelnik, što ćete promijeniti u upravljanju Gradom, u čemu će vaš mandat biti različit od sadašnjeg, što ćete poduzeti u vezi s poticanom stanogradnjom?
– S tempom poticane stanogradnje ne možemo biti zadovoljni, a naš tim upravo radi na tom dijelu našeg programa. Radni naziv programa je Aktivna poticana stanogradnja, a s idejom ćemo uskoro izaći u javnost. Radi se o programu koji razrađuje poticanu stanogradnju za tri skupine građana: socijalni stanovi, stanovi za mlade obitelji i stanovi za društveno potrebne kadrove. Promijenit će se prioriteti, više me zanima pomoć u rješavanju egzistencijalnih problema mladih obitelji, kao što su stanovi i radna mjesta, koju im Grad može pružiti određenim mjerama i programima.
*Po čemu je HSP danas uopće desnica? Koalirali ste čak i s SDP-om.
– HSP kao stranka s najdužom tradicijom u hrvatskom političkom životu, tradicijom dugom 150 godina, zastupa interese hrvatskog čovjeka i hrvatske obitelji, s težištem na očuvanju tradicionalnih vrijednosti te vrednota Domovinskog rata u kojem je HSP dao značajan doprinos kroz HOS, kao i na promicanju hrvatskog nacionalnog identiteta. Što se tiče koaliranja sa SDP-om, želio bih podsjetiti da je HSP u dva ponovljena izborna kruga osvojio relativnu većinu u Osijeku te je, dakle, imao odgovornost da formira vlast. Nakon neuspjelog koaliranja sa SDP-om u Velikoj Gorici, koaliranje u Osijeku je bio izazov za stranku i pokazalo se vrlo uspješnim. Izbjegnuta je kriza vlasti, što odgovara građanima Osijeka, a na posljetku ta koalicija omogućava HSP-u da ima širi koalicijski potencijal, koji do tada nismo imali, a što će, u svjetlu nadolazećih izbora, puno pomoći i na našem području.
*Je li Vam bliža politika republikanaca ili demokrata u SAD-u?
– Moram priznati da me pobjeda Baracka Obame nije iznenadila. Za dobar dio američke javnosti nepopularan rat u Iraku, ekonomska kriza koja govori o krahu jednog načina razmišljanja i rada u suvremenom kapitalizmu, niz problema na unutrašnjem planu; problem mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, momenti su koji su jačali težnju za promjenom u upravljanju društvom, prema novom smjeru i novoj ljestvici vrijednosti i, kako Obama razmišlja – “pronalaženju izgubljenog identiteta”. Nisam stručnjak za unutrašnju politiku SAD-a, ali prema informacijama iz medija, meni osobno su u nekim pogledima ipak bliži republikanci, poglavito kod svog konzervativnog stava o pobačaju te legalizaciji istospolnih bračnih zajednica.
“Na strani života”
*Kakav je Vaš stav o pobačaju i eutanaziji?
– Odgovor na to pitanje je složen. Kod stava o pobačaju razlikujem medicinski indiciran pobačaj kada je ugrožen život majke, kada je on nužnost, od pobačaja kao kontracepcijskog sredstva, s čime se ne slažem. Radi se o vrlo složenom pitanju koje ima više aspekata na koje je potrebno dati odgovor, medicinski, filozofski, teološki, sociološki, ekonomski. Mnogo je pitanja koja se tom prilikom otvaraju. Problem pobačaja zadire u područje prava čovjeka, u područje slobode čovjeka pojedinca, položaja žene u društvu, odnosa društva prema ženi i obitelji, odnosa društva prema samohranim majkama. Znanost kaže da ljudski život, čovjek kao biće, počinje trenutkom začeća; je li dakle taj “plod” ima vlastita prava ili je nečije vlasništvo? Čije? Tko brani njegova prava, ako ih ima, budući da je “nečujan”? Ako nema prava, zbog čega ih nema, i kada ih onda čovjek stječe, u kojem trenutku svoje egzistencije? Koja prava i slobode ima pojedinac, majka, otac, u odnosu na drugog pojedinca – nerođeno dijete? Ta, a i puno drugih pitanja se nameću. Meni osobno je zaštita ljudskog života i nerođenog prvo u mislima. Mislim da moramo uvijek učiniti sve da zaštitimo život, posebno onog slabijeg. Pitanje eutanazije je također vrlo složeno. Obično ga spominjemo u situacijama teških bolesti povezanih s fizičkim trpljenjem. Osobno sam za sve mjere i postupke koje osobi olakšavaju patnju, ali sam protiv postupaka koji prekidaju, oduzimaju život. Posebno zbog toga jer je previše neodgovorenih pitanja. Koji je razlog za aktivnu eutanaziju? Bol? Kojeg stupnja, kada je ona nepodnošljiva, tko to određuje, bolesnik sam ili stručna osoba po “objektivnim” mjerilima? Nemogućnost psihičkog podnošenja stanja u kojem se osoba našla? Nekvaliteta života? Što je to? Tko i po kakvim kriterijima određuje što je kvalitetan život? Država? U nedavnoj prošlosti svijet je svjedočio državnim sustavima, gdje je država propisivala kriterije za kvalitetu (vrijednost) života pojedinca, i mjere i radnje za uklanjanje onih koji se nisu uklapali u “propisani standard”? Nemojmo zaboraviti, dok su milijuni umirali, deseci milijuna su šutjeli! Kako se takvo zastranjivanje i izopačenje dogodilo, ne znam, ali ono što mi je bitno jest da se to dogodilo, da je bilo moguće da se dogodi. Zato kod razmišljanja o pobačaju i eutanaziji prije svega mislim na život, koji je, znamo, tako rijetka i tako krhka pojava. Na toj strani sam.
* HSP je jedina stranka koja se oglašavala po pitanju ekologije: Danijel Kotlar se u svoje vrijeme uspio izboriti protiv uvođenja GMO hrane u Zadarsku županiju. Hoćete li se Vi i Vaš predsjednik Đapić boriti protiv izgradnje nuklearke koju najavljuje HDZ?
– Potrebe Hrvatske za energijom su sve veće i javlja se pitanje njene energetske neovisnosti. U okvirima novog svjetskog poretka to je pitanje od strateškog nacionalnog interesa. Kakvo je rješenje optimalno, gledajući sa stajališta gospodarstva ali i zaštite okoliša, dat će struka, a HSP će poduprijeti onaj stav koji vodi računa o hrvatskim nacionalnim interesima.