OSTACI ILIRSKIH GRADINA Nestaju svjedoci vrijednog povijesnog blaga

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Zub vremena i ljudski nemar
Ljudi često ne mare za vlastitu povijest pa tako brojne povijesne lokacije i neprocjenjiva kulturna baština u Hrvatskoj bivaju uništeni. Bilo zbog ratova, povijesnih »nedaća«, neznanja, nemara, novogradnjom ili zubom vremena nepovratno se gubi sve više povijesti. Ponekad se nalazišta uništavaju namjerno, a nekad sasvim slučajno, no rezultat je uvijek isti, povratka na staro nema, kazao je Šime Mijolović, Riječanin iz Slivnice
Lergova gradina krije još mnoge tajne

Slivnica, naselje u općini Posedarje, naseljeno je još od starijega kamenog doba, a u pisanim dokumentima se spominje 1301. i 1389. godine.
- Na brežuljcima oko Slivnice, ostaci su triju ilirskih gradina – Gradina kod Bokulje, Mijolović gradina i Lergova gradina, kazao je 64-godišnji Šime Mijolović, Riječanin iz Slivnice.

Gradina stara 3.000 godina

Od uvale Bokulja u Slivnici do Svetog Duha u Novigradskom moru, prostorom dominira Slivničko bilo čije visine na prapovijesnoj Oraškoj ili Lergovoj gradini sežu do 267 metara nadmorske visine.
- Riječ je o vrijednoj kamenoj baštini, koja je, na vjetrometini brojnih osvajačkih ratova, sustavno razarana. U vrijeme rimske uprave Lergova ili Oraška gradina s utvrdom je nadzirala Velebitski kanal i naselja s obje njegove strane, te velik dio Ravnih kotara, čak i do Vrane, rekao je Mijolović.
Lergova gradina stara je oko 3.000 godina. Prema provedenim arheološkim istraživanjima vrijeme nastanka je 9. stoljeće prije naše ere do 15. stoljeća. Gradina je zaštićeno kulturno dobro.
- Na brežuljku se nalazila utvrda koji Turci nisu mogli osvojiti iako su to često pokušavali, zbog čega je ovdašnje pučanstvo bilo u stalnoj opasnosti. U 16. stoljeću bila je važna mletačka predstraža na granici s Turskom, pojašnjava Mijolović.
Poput slivničkih i mnoge druge gradine još su nedovoljno istražene i valorizirane.

Prešućivanje arheoloških nalaza

- Za vrijeme Drugog svjetskog rata gradina je bila izuzetno važna strateška kota. Za Lergovu gradinu su se vodile velike borbe. O tome bi se moglo pričati danima, govore stariji mještani ispred župne crkve sv. Kuzme i Damjana sagrađene 1845. godine.
Kako je riječ o slivničkim nalazima, kao uglavnom i svim nalazima u Zadarskoj županiji i Dalmaciji gdje su pronađeni prigodom obrade zemlje, ili izgradnje obiteljskih kuća, takvi nalazi nisu bili prijavljeni, niti su na bilo koji način sačuvani.
- Iz navedenih razloga najčešće nisu ni znanstveno registrirani, jer se za njih nije ni znalo. Zub vremena i ljudski nemar koji je nepoznato i zanimljivo kamenje ugradio u zidove ili kasniju arhitekturu, neki su od čimbenika stradavanja kamenog blaga koje baštinimo iz prošlosti, naglasio je Mijolović.

Slivnički bunar primjer čuvanja

Ljudsko ponašanje ponekad je potpuno neshvatljivo. Ljudi često ne mare za vlastitu povijest pa tako brojne povijesne lokacije i neprocjenjiva kulturna baština bivaju uništene.
- Bilo zbog ratova, povijesnih »nedaća«, neznanja, nemara, novogradnjom ili zubom vremena u našoj županiji i državi nepovratno se gubi sve više povijesti. Ponekad se nalazišta uništavaju namjerno, a nekad sasvim slučajno, no rezultat je uvijek isti, povratka na staro nem, zaključio je Šime Mijolović.

 

Lergova gradina

Lergova gradina je duga oko 280 i široka oko 160 metara. Gradina je bila opasana bedemom debelim nekoliko metara, izgrađenim u megalitskom stilu. Lice bedema se najbolje vidi na istočnoj strani gradine. Bedem je dijelom izgrađen od velikih pravilno klesanih kamenih blokova koji su složeni u suho. Danas je bedem u ruševnom stanju, nadograđen suhozidom koji štiti privatne parcele unutar gradine. Po površini Lergove gradine se nalazi dosta željeznodobne i rimske keramike, tako da se po tomu datira postanak Lergove gradine. Sa sjeverozapadne strane Lergove gradine se nalaze ostaci više suhozidnih građevina sa zidovima debelim oko jedan metar.

Ocjena: 
Prosječno: 5 (2 glasova)

Komentari

Slika korisnika monika
Lipo! Ali malo je slika....

Monika