Cirkulacija građe i korisnika

Upravo ovim modelom nastojimo povezati cijeli grad omogućujući cirkulaciju građe i korisnika. U ovom kratkom razdoblju u to smo se i osvjedočili. Navest ću primjer posudbe građe, gdje korisnici prakticiraju posudbu građe na više lokacija, kazao je ravnatelj GKZD mr. sc. Ivan Pehar
Gradska knjižnica Zadar središnja je knjižnica koja brine o svim školskim i javnim knjižnicama na svojemu području. Korijene, kao i Znanstvena knjižnica, vuče iz prve zadarske javne knjižnice, poznate pod nazivom “Paravia” koja je osnovana još davne 1857. na poticaj i zahvaljujući donaciji uglednog građanina Piera Alessandra Paravie. Odijeljena od Narodne knjižnice kao posudbeni odjel, od 1949. djeluje kao samostalna narodna knjižnica. U njezinom je fondu 100 000 svezaka, uglavnom knjižne građe.
Nakon ratnog razdoblja, kojim je i sama bila pogođena, središnja knjižnica smješta se u ulici Stjepana Radića 11b. U međuvremenu, točnije 1992., u samoj žeži ratnih zbivanja, na Bilom Brigu otvara se prva područna knjižnica na prostoru grada.
Bili Brig, Ploča, Crno i Arbanasi
U posljednje dvije godine, pak, otvaraju se čak tri nova ogranka, Ploča, Crno i Arbanasi. Još prije toga, krajem 2006. godine, pokretna knjižnica-bibliobus počeo je obilaziti udaljenija mjesta naše županije. Ravnatelj GKZD mr. sc. Ivan Pehar kaže kako je ova disperzija knjižnične službe planirana, a nastala je kao rezultat nastojanja da se knjiga, informacija i znanje, odnosno knjižnična usluga približi što većem broju korisnika.
– Iz statističkih podataka vidljivo je da smo na nacionalnom nivou još uvijek ispod preporučenih standarda koje propisuju IFLA-ine i UNESCO-ve Smjernice za narodne knjižnice. Iako je prema statistici koju vodi NSK Zadar u samom vrhu po broju korisnika knjižnice i čitanosti, smatramo da još uvijek ima puno prostora za rad. U tom smislu su i naša nastojanja da se što kvalitetnije povežemo gradskom i županijskom mrežom knjižnica, a što ne bismo bili u mogućnosti bez potpore našeg osnivača – Grada Zadra, kazao je ravnatelj Pehar.
Bili Brig je, dakle, najstariji ogranak GKZD i ima već zadovoljavajuću posjećenost sa ustaljenim ritmom koji je nešto intenzivniji u popodnevnim satima. Kažu kako već odavno ovo nije “kvartovska” knjižnica, već knjižnica u koju dolaze iz svih dijelova grada, a razlog tomu je izrazito bogati fond knjiga.
U područnoj knjižnici Ploča kažu kako posjećenost svaki dan raste, tako da je odnosu na početak puno bolje, ali još uvijek bi rekli loše.
Najtraženija beletristika
U GKZD Crno ističu da je posjećenost relativno dobra s obzirom na broj stanovnika sredine u kojoj se knjižnica nalazi, ali uvijek može biti bolja i zbog toga se u ovom mjesecu, uz radionice za djecu, organiziraju i radionice za odrasle, kako bi potakli ostale mještane na sudjelovanje u radu knjižnice.
Ravnatelj GKZD Ivan Pehar ističe kako se otvaranju ogranaka nije pristupilo stihijski.
– Vodeći računa o specifičnosti svake pojedine mikrosredine, odnosno potrebama gradskih područja u kojima djeluju, odredili smo i knjižničnu politiku u njima. Tako je, primjerice, naglasak u novootvorenim knjižničnim ograncima na animaciji korisnika, i to ponajviše mlađe životne dobi. Pri tome smo vodili računa i o kreativnim sklonostima naših knjižničara, što rezultira pozitivnim odazivom korisnika. Tako svaki ogranak nastojimo specijalizirati za neki drugi kreativni izričaj, a čime se međusobno nadopunjuju. Dosadašnji rezultati u potpunosti opravdavaju uloženi trud i možemo reći da puno obećavaju, naglašava Pehar.
Upravo ono o čemu govori i sam ravnatelj pokazuje se u novim ograncima GKZD, izuzev Bilog Briga, a to je posjećenost. I Crno i Ploča bilježe najveću posjećenost djece, uz porast broja odraslih, dok je na Bilom Brigu najveći broj odraslih posjetitelja.
A iako su djeca najčešći posjetitelji mladih ogranaka, ipak je od literature najtraženija beletristika, uz izniman interes za literaturom iz područja popularne psihologije i medicine. Naravno, traže se i lektire i dječje slikovnice.
U svemu je moguć napredak pa tako i u malim ograncima velike knjižnice. No ono što muči velike muči i male, a to je nedostatak prostora. Naime, najveći problem ogranka Bili Brig je prostor. Kažu kako je već odavno postojeći prostor nedostatan za smještaj građe, a da se o drugim angažmanima koji prate suvremene trendove u knjižničarstvu i ne govori, kao što su radionice (likovne, glazbene…) za djecu, predavanja za odrasle, izložbe…Dakle, u novom adekvatnijem prostoru, koji je na ovogodišnjoj proslavi Grada Zadra gradonačelnik Živko Kolega i najavio za slijedeću godinu, mogu se očekivati “dobre knjižničarske vibracije”.
A hoće li otvaranjem novih ogranaka Središnja knjižnica možda izgubiti dio svojih posjetitelja?
– Ne vjerujem, dapače! Upravo ovim modelom nastojimo povezati cijeli grad omogućujući cirkulaciju građe i korisnika. U ovom kratkom razdoblju u to smo se i osvjedočili. Navest ću primjer posudbe građe, gdje korisnici prakticiraju posudbu građe na više lokacija. Ili pak humanitarnih prodajnih izložbi dječjih radova nastalih na kreativnim radionicama u Ogranku Ploča, a ostvarenih u Središnjoj knjižnici.