Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

PODIGNUTO 520 HEKTARA VINOGRADA

Autor:

23.01.2009. 23:00
PODIGNUTO 520 HEKTARA VINOGRADA


Na Europskoj izložbi vina koja je održana u Bruxellesu 1987. godine vino roze koje je proizvedeno u Benkovcu, a dorađeno u Zagrebu u svojoj kategoriji ocijenjeno je najboljim. Znači, problem nikada nije bio proizvesti dobro grožđe, nego je problem uvijek bio drugi dio priče, kaže ravnatelj Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu Zadarske županije Zdravko Bušić
Danas se u Stankovcima održava 12. po redu degustacija zrelih ravnokotarskih vina, koja se tradicionalno održava u povodu blagdana Sv. Vinka te tradicionalno obilježava početak rezidbe u vinogradima. Sam događaj prilika je da se vinogradare i vinare podsjeti na njihove obveze u vinogradu i podrumu, ali i napravi presjek što se sve događalo zadnjih godina u vinogradarstvu i vinarstvu u Zadarskoj županija. Za govoriti o tome najmjerodavniji na ovom prostoru je ravnatelj Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu Zadarske županije Zdravko Bušić.
Najbolja vina do sada
– Što se tiče vinograda sada je vrijeme rezidbe. Jesenska gnojidba je već završena, a oni koji je nisu obavili trebaju to učiniti do konca siječnja, nadalje do polovine veljače. Sama rezidba je najvažniji posao u vinogradarstvu, mjera kojom se regulira budući rod i porast vinove loze. Ne kaže se bez razloga da se praktično sada određuje prinos grožđe za nadolazeću berbu. Znajući koeficijent rodnost za svaku vrstu grožđa i kad se odredi broj pupova po jednom čokotu na nekoj površini možemo orijentacijski utvrditi koliko ćemo roda imati, osim ako se ne dogodi neka elementarna nepogoda, kaže Bušić i dodaje:
– Rezidbom određujemo i kvalitetu budućeg vina. Ako želimo manji prinos, a to znači veću kvalitetu, onda režemo na manje pupova. Ako želimo masu, puno grožđa bez obzira na kvalitetu vina, onda režemo na više pupova. U ovom drugom slučaju to znači da iza rezidbe moraju uslijediti i druge mjere kao što su obilnija gnojidba, intenzivnija obrada, vrlo dobra zaštita.
Ipak dobro obavljena rezidba i drugi poslovi u vinogradu ne znače i kvalitetno vino. Nije ni za što nastala rugalica: dobri vinogradari, a loši vinari. Ipak nije više tako, a tom je između ostalog pridonijela i stankovačka degustacija vina i brojna predavanja stručnjaka HZPSS. Tako su i u srijedu u Stankovcima održana predavanja na temu vinogradarstvo i vinarstvo.
– Ova današnja vina i ona od prije dvanaest godina ne mogu se uspoređivati. Na prvim degustacijama kad smo dobivali uzorke na ocjenu više od polovine vina bila su octnikava, kvasna. U tom vremenu učinio se još jedan napredak, a to je da se na degustacije ne dolazi napamet nego svi poslani uzorci moraju proći kemijsku analizu u vinariji u Benkovcu. Tek oni koji zadovolje propisane parametre mogu ići dalje. Ove godine očekujemo kvalitetna vina, najbolja do sada, jer je godina iza nas bila vrlo dobra, komentira Bušić i vraća se na početke:
Griješili u startu
– Prije su griješili već u startu. Osnovna je pogreška da su kod prerade mast na dropu držali duže nego što je to normalno, u nekim slučajevima dvadeset do mjesec dana. Tada bi s obzirom da se fermentacija događa u dodiru sa zrakom došlo do raznih infekcija određenim bakterijama, posebno onih koje uzrokuju octnikava vrenja. Danas je to drugačija pa se bijela odvajaju odmah, a kod crnih vina zbog izlučivanja boje i taninskih tvari najduže za sedam dana. Mi i danas na ovom prostoru imamo četiri proizvođača koja su zaštitili svoje vino, a to su Zlatko Kaštelanac, Krešimir Dražina, Šime Škaulj i Joso Marić.
Paralelno s razvojem vinarstava išao je i razvoj vinogradarstva. Od kada se provodi operativni program razvoja vinogradarstva podignuto je u zadnje četiri godine oko 420 hektara državnim poticajima. Kada se ovoj brojci dodaju i oni vinogradi koji su podignuti bez poticaja, dođe se do brojke od 520 hektara novih vinograda u Zadarskoj županiji.
Danas vinogradari idu na nove sorte. Kod crnih su tu prvenstveno merlot cyrah, ali nisu zaboravljene ni domaće sorte plavina i babić. Agronomski fakultet u Zagrebu provodi jedan projekt gdje se obrađuju zaboravljene autohtone sorte kao što su svrdlovina, bijela brajda koje bi u perspektivi trebali naći svoje mjesto.
– Spomenuo bih jedan podatak koji je široj javnosti malo poznat. Na Europskoj izložbi vina koja je održana u Bruxellesu 1987. godine vino roze koje je proizvedeno u Benkovcu, a dorađeno u Zagrebu, u svojoj kategoriji ocijenjeno je najboljim. Znači problem nikada nije bio proizvesti dobro grožđe, već je problem uvijek bio drugi dio priče, kaže za kraj Bušić.
 


 EKOVINA S NADINSKOG BLATA


Prošle godine osnovana je Udruga vinara i vinogradara Nadin koja broji više od sedamdeset vinogradara i vinara.
– Oni su jedna od bolje organiziranih udruga. Žele se educirati i učiti. Mi smo često s njima, organiziramo im predavanja i dovodimo im eminentne stručnjake tako da su ovladali novom tehnologijom. Na Nadinskom blatu se sada sade kvalitetnije sorte nego što su bile ranije. Od tamošnjih vinogradara je potekla i jedna korisna inicijativa, a to je da bi dobar dio njih išao na ekološku proizvodnju. To će im u budućnosti sigurno donijeti i financijsku korist, jer su vina s ekomarkicom daleko skuplja na tržištu od drugih, kaže Bušić.




 NEMA VIŠE MUTNIH I LJUTIH VINA


Na ovogodišnju 12. degustaciju ravnokotarskih vina u Stankovcima prijavljeno je četrdeset crnih vina i trideset i tri bijela. Od toga su trideset i dva crna i dvadeset i sedam bijelih prošla kemijsku analizu u Vinariji u Benkovcu i ušla u finalni krug.
– Ovo je za ne vjerovati što su ljudi napravili od svojih vina. Prije dvanaest godina osamdeset posto vina bilo je kvasina, a dvadeset posto dobrih, a danas je situacija obrnuta. Nema više vina kakva je “radija stari did”, do Uskrsa mutna, od Uskrsa ljuta, kaže načelnik Općine Stankovci Željko Baradić.
Program današnje degustacije počinje u 12 sati s emisijom o vinogradarstvu i vinarstvu koju će prenositi Hrvatski radio. U 15.30 do 16.000 obilježit će se početak rezidbe i blagoslov vinograda u vinogradu Stanka Čačića kod mjesnog groblja u Stankovcima. U 16.30 počinje okupljanje sudionika degustacije i gostiju u Domu kulture. Od 17 do 19 sati bit će degustacija uzoraka, a proglašenje pobjednika očekuje se u 19 sati. Od zabavnog programa za istaknuti je natjecanje u potezanju konopa gdje se očekuju konopaši iz Hercegovine, Istre, Dugopolja, Zemunika i, naravno, Stankovaca.


 NEDOSTAJE 1.600 HEKTARA


Zadarska županija još uvijek nije dosegnula prijeratne površine pod vinogradima.
– Naše procjene su da se sada pod vinogradima nalazi oko 2.900 hektara, a prije početka Domovinskog rata površine pod vinogradima iznosile su oko 4.500 hektara. Stvarno stanje dat će tek vinogradarski katastar koji bi se trebao početi provoditi od 2010. godine, kaže Bušić.