Gdje su nam gospodarski aduti?!

Slika korisnika admin
Zadarska županija ima površinu mora ravnu onoj kopna

- A što vi to radite i imate što je bitno za Europu?, pitanje je koje je mom prijatelju uputio taksist u Londonu prije mnogo godina, a koje je ujedno i najveća pljuska svakom našem razmišljanju o našoj "veličini". Naravno da se prijatelj mogao pozvati na turizam: predivno more, očuvanu obalu, blizinu, bogatstvo prirodnog i kulturnog naslijeđa. I da ne duljimo, jer i taksist je mogao nabrojiti mu koliko već takvih obala ima u EU i koliko je još zemalja koje imaju takvu zalihu vrijednosti.

Bitno je, dakle, da u smislu prepoznatljivog i masivnog proizvoda, a govorimo o tržištu od 500 milijuna bogatih ljudi u odnosu na nas (što znači mnogo veći prosječni potrošački potencijal po pojedincu od nas kao pojedinaca), mi za to tržište proizvoda nemamo ili gotovo da ih nemamo. Mineralnih sirovina i rudnika nemamo, energenata nedostatno i za nas, značajnih industrijskih proizvoda, koji bi bili prepoznatljivo naši - nemamo. Brod bi možda bio najbliži tome, no svjesni smo agonije naše brodogradnje kao i činjenice da Kina, Južna Koreja, Japan, s "filijalama" sada već na Filipinima i Vijetnamu, ionako odrađuju 90 posto posla i jeftiniji su (makar ne i bolji, posebice za novotarije i prototipove što potvrđuju dvije nagrade brodovima izgrađenim u Brodsplitu u prošloj godini).

Turizam

Turizam ostaje najkonkurentnija grana našeg gospodarstva s potencijalom razvitka. Ne zavaravajmo se - hrvatski turizam u europskom turizmu je na nešto više od dva posto. To je, ipak, mnogo više negoli je nas u zajednici od 500 milijuna ljudi. I još neopisivo više negoli će participirati naš bruto društveni proizvod u BDP-u te ogromne zajednice (naš se udjel u BDP-u EU mjeri promilima).

Turizam bi trebao prvi i osjetiti korist od ulaska u EU u smislu masovnijih putovanja, ali i češćih usputnih dolazaka tijekom godine. Štoviše, sam čin ulaska prilika je da ga se to maksimalno popularizirati. Ti češći "usputni dolasci", mogućnost da se ovdje "ko doma" češće organiziraju seminari, simpoziji, kongresi, skokne na vikend i sl. Očekuje se i napredak u kontinentalnom turizmu. Pojačani interes za investicije i sl.

Opća mjesta

Opća mjesta s priključenjem EU su stabilnost, kako opća tako i ekonomsko-financijska. U tom smislu kreditni rejting je prvo o čemu se kod Hrvatske radi. Skeptici kažu da to nije spasilo niz zemalja koje su u Uniji, ali treba pitati kakav rejting bi imali da nisu članice i kako bi se kriza rasplitala ili zaplitala da su sami.

Potom je to pitanje tržišta i otvorenosti, ujednačenosti propisa i time širenja interesa za poslovanje i investiranje...

EU je niknula na naslijeđu, tada u Europi dominantne, ideje wellfare state - države blagostanja, dakle uvelike socijalne države. To je moguće i značajno načeto neoliberalnom ekonomskom doktrinom prevladavajućom i u EU već duže vremena. No zasade socijalne države, društva srednjih slojeva su prejake naspram svih drugih država ili tvorevina na svijetu. Ne treba se lagati da EU nije izdanak interesa najmoćnijih, ali je u njezinom temelju najzastupljenija socijalna doktrina naspram u SAD-u ili Japanu, i podjela društvenog bogatstva, porezna i socijalna politika bliže je takvom konceptu. O tome da je EU predvodnica ljudskih prava i sloboda, ovog trenutka u tome izrazitije jaka od perjanice slobodnog svijeta SAD-a, ne treba previše govoriti.

Ostali mogući aduti

Ne dao bog da se pouzdamo da trajno možemo živjeti samo od položajne rente Mediterana, jer smo vidjeli kako su u ovoj aktualnoj krizi prošle mediteranske zemlje od Grčke, Portugala, Italije do Španjolske. One koje su se previše ili veoma mnogo oslanjale na upravo tu rentu, ipak od nje treba krenuti. Geoprometni (nadamo se više ne i geopolitički) položaj Hrvatske je značajan adut u kojem igra i naša Zadarska županija. Istočna obala Jadrana, kao zaljeva Mediterana najdublje zarivenog u europsko kopno trebala bi biti naša strateška prednost. Mimo turizma, dakle počev od lučkih do općih prometnih koridora jer je riječ o prirodnom izlazu i ulazu za ogroman dio EU zemalja. Esktreman dvadesetgodišnji razvoj Kopra naspram naših luka možda o tome najbolje govori. U tom pogledu i leži adut i jedini smisao projekta Gaženica.

 U ovim se prostorima može računati na neiskorišteni potencijal - lučko-industrijskih, odnosno poslovnih zona za čitav niz djelatnosti koje se svode na uvozno pristigle sirovine ili poluproizvode koji trebaju produljiti put uz određenu obradu ili doradu. Sjetimo se da je Hrvatska, pa i u Zadru, jednom imala na toj osnovi dobro zamišljenu i razvijanu kemijsku industriju.

Zemlja i more

Ostaje nam, naravno, i rijetko naseljena i slabo obrađena zemlja, u jednom dijelu i s mediteranskom klimom, u drugom kontinentalno-panonska i gotovo u potpunosti neonečišćen i neisrcpljena desetljećima trovanja intenzivnom obradom. O tome da bi Hrvatska morala hraniti 10 milijuna stanovnika pričamo već desetljećima i uvozimo gotovo 50 posto prehrambenih potreba. Tu je i diskutabilno ekonomski korištena, vjerojatno najveća, količina prirodno izniklih šuma (drva) u EU (industrijski sađene i eksploatirane šume poput Finskih i sl. ne računamo). I tu je u odnosu na broj stanovnika najveća količina toplog mora u Europi. Više mora i obalne crte po glavi stanovnika imaju Norvežani, no to je nešto drugo. Hrvatska ima 6,5 milijuna metara obalne crte što će reći 1,5 metar po stanovniku. Površina teritorijalnog mora gotovo je jednaka površini kopna. U njemu ima nešto ribljih vrsta, mahom male plave ribe, za ekonomski opravdanu eksploataciju, ali i enorman potencijal razvitka školjkarstva i marikulture, od čega se trenutačno iskorištava tek nekoliko postotaka (nekoliko stotina kaveza promjera najčešće od 30 do 50 metara).

Hrana

U proizvodnji hrane EU ima desetljećima dijelom i pogrešnu politiku. Zbog enormnih viškova i visokih poticaja naizgled nepotrebne hrane (što je bogohulno reći, ali je tako postavljena politika) EU je dugo poticala jednokratne isplate za uništenje nasada. No i ta se politika mijenja, a bit će i značajnijih promjena jer cijene hrane na svijetu konstantno rastu i na najvišoj je razini već više put razmatrana nužnost promjena. Pored veće proizvodnje hrane Hrvatska ima izniman potencijal u organskoj i ekološkoj proizvodnji. Većinu Like, a bogme i naših Kotara pesticidi nisu vidjeli nikad, stotine tisuća hektara zemlje nisu iscrpljene jer nisu nikad ni eksploatirani. I nije riječ samo o poljoprivredi i ribarstvu već i o industriji jer sve ovisi hoćemo li i dalje biti zadovoljni "izvozom balvana ili ćemo proizvoditi namještaj".

  Geoprometni položaj u kombinaciji s morfologijom i klimom stoga su sigurno hrvatski adut. Stotine i stotine novozasađenih kultura samo na području Zadarske županije govore da se dijelom ide u dobrom pravcu. Nasušno potrebna industrijalizacija može se, dakle, dogoditi s korištenjem aduta zemlje i mora, odnosno prometnih pravaca i servisnih odnosno poslovnih zona.

 ZADARSKA ŽUPANIJA - "ŠAMPION" MEDITERANSKOG PROSTORA

Zadarska županija u cijeloj priči je specifična utoliko što je najbogatija resursom mediteranskog prostora u zemlji. Zadar je gotovo jedini veći ravničarski grad na hrvatskom Jadranu, kada znamo da Rijeka, Split, Šibenik, Dubrovnik... gotovo više nemaju kamo od lanaca planina. Zadar, koji je već preskočio sitni, klimatski dragocjen, Bili brig može se širiti do beskraja. Najveća poljoprivredna površina s mediteranskom klimom je upravo ovdje. Sadašnja tehnologija pruža mogućnost obrade i površina koje su donedavno slovile kao neobradive što počevši od korlatskih vinograda svakodnevno dokazujemo. Ne spominjem da je u kontinentalno dijelom i planinskom klimatskom području ovdje općina Gračac, najveća općina površinom u zemlji. Tu je i 200-tinjak otoka, otočića, hridi i grebena.

Zadarska luka u Gaženici ima četverotračni spoj na autocestu, Zračnu luku i istina "traljavu" željeznicu, što znači da je praktično iz broda ne dodirujući grad moguć neometan prijevoz tereta. Put Zadar - Ancona najkraći je na Jadranu. Put do zadarske luke iz Sueza, u odnosu na put do Hamburga ili Rotterdama, kraći je šest dana.

Ogroman prazan prostor u Zadarskoj županiji pruža neograničene mogućnosti razvoja eventualno potrebnih poslovnih i servisnih zona, u smislu dorade potencijalno pristiglih tereta u luku.

S klimatskim prilikama i uz trend (i obvezu) okretanja obnovljivim izvorima energije, Zadarska županija u kombinaciji vjetra i sunca ima uvjete za rješenje energetskih potreba, pa potencijalno i više od toga.

 MOGUĆI PRIMJERI ZAPOŠLJAVANJA

Iako smo već pisali o Jadran ribi, kao prvom uzgajalištu "morske" pastrve u toplom moru na svijetu, želimo time, kao mogućim primjerom, ilustrirati mogućnosti zapošljavanja. S već izdatim koncesijama ova tvrtka mogla bi uzgajati dvije tisuće tona takve ribe angažirajući i više od raspoloživih kapaciteta slatkovodnih uzgajališta za prirast prije premještanja pastrve u more. Moguće je proizvoditi tih 2.000 tona i prodavati ih uz 20-ak zaposlenih. No jednako je tako moguće ići na dodanu vrijednost i ne prodavati cijele ribe već čistiti, filetirati, dimiti i sušiti, vaditi ikru i nju sušiti ili raditi kavijar, možda panirati kao gotove proizvode i sl. U tom slučaju i 200 zaposlenih bilo bi premalo. Za razliku od nešto više od četiri milijuna stanovnika Hrvatske, koji jedu ispod 10 kilograma ribe i prerađevina godišnje, 500 milijuna Europljana ima prosječnu potrošnju veću od 14, niz zemalja i više od 20 kilograma godišnje.

Iako ulazimo u zajednicu u kojoj su i najveći proizvođači maslinova ulja na svijetu (i "diktatori" trendova u okusima ulja) poput Italije i Španjolske mi s potrošnjom ispod litre godišnje po stanovniku teško možemo računati na tržište za potencijalno moguće količine. U EU je 85 posto stanovnika na područjima na kojima maslina ne uspijeva.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno