Meso se soli i drži tako tri do četiri dana. Potom se vadi iz soli te ga se pere u vodi i cijedi. Stavlja se u crno zakuhano vino. Nakon što odstoji dva do tri sata, vadi se na svježi zrak još toliko vremena. U tako ohlađeno meso što dublje se ubadaju zrna papra, klinčići…, kaže Skočić
Gotovo svi u obitelji sudjelujemo u Šokolijadi. Ja osobno od njezinog početka, prije deset godina, po deveti put. Ne zanimaju nas nagrade, one nisu najbitnije. Želimo pomoći u zaštiti ninskog šokola i održavanju višestoljetne tradicije njegove izrade, kaže ninski šokolar Šime Skočić kojeg smo zatekli u konobi uz obiteljsku kuću sa suprugom Đurđicom pred stolom punim mesa, začina, kožica i ostalih potrepština potrebnih za izradu kvalitetnog i ukusnog šokola.
Direktorica TZ-a “u inspekciji”
Moraju napraviti šokole od preuzetog mesa koje im je prije neki dan podijelila ninska Turistička zajednica. Dok primjećujemo užurbanost, na murvi već vise friško napravljeni šokoli, a u crnoj kuhinji uz vatru i dim ima ih još dosta.
Šimi i Đurđici, rođenoj Karlovčanki, koja je s velikom ljubavlju prigrlila Dalmaciju, Nin i izradu šokola, pomažu kćeri Iva i Tanja te unuk Danijel koji ima sedam i pol godina. Tanja i Iva su se i ove godine pored oca prijavile za Šokolijadu. Od oca mogu još ponešto naučiti kao što je on učio od malena od svojih pokojnih roditelja Ive i Marije iz Petrčana te djeda Jandrije.
Brojne obitelji u Ninu ove dane koriste za izradu svog tradicionalnog suhomesnatog proizvoda. Većina za vlastite potrebe, njih 30-ak i za natjecanje što ga je prije deset godina pokrenula Turistička zajednica. Svakom potencijalnom šokolaru, a njih se ove godine prijavilo ukupno 69 što je do sada rekordan broj, podijeljeno je meso, po dva svinjska vrata. Nije stoga neobično vidjeti direktoricu Ureda TZ-a Mariju Dejanović u obilasku natjecatelja. Zatekli smo je u “inspekciji” kod Skočićevih.
– Pokrenuli smo Šokolijadu kako bismo ovu našu tradiciju zapadnog dijela Zadarske županije pokazali i izvan vlastitih dvorišta te posebno motivirali mlade za njezino održavanje. Manifestacija predstavlja važan doprinos unaprjeđenju kvalitete proizvodnje šokola, velike gastronomske kvalitete.
– Upravo na ovaj način obogaćuje se ne samo turistička ponuda, već se ističe i gastronomska originalnost Nina i Zadarske županije. Ocjenjivanje i proglašavanje najboljih šokolara upriličit ćemo 15. srpnja na fešti od šokola. Planiramo pokrenuti i udrugu šokolara koja bi nakon ulaska Hrvatske u EU zaštitila ovaj autohtoni proizvod i samu manifestaciju, ističe Dejanović.
Način izrade šokola u Ninu stoljećima je isti. Od obitelji do obitelji ljubomorno se čuva, a razlikuje se samo u omjeru mirodija, koji gotovo svi kriju kao “zmija noge”. Šime Skočić koristi klinčiće mljevene i u komadima, papar usitnjen i u zrnu, muškatni oraščić, cimet te, dakako, sol i vino. Meso je najbolje od svinje uzgojene na domaćoj hrani, stare do godinu dana, teške oko 170 kilograma, malo masnije.
Kako nastaje šokol?
– Ako se meso vrata pravilno odvoji od kosti, dobit će se osam kilograma mesa što je dovoljno za dva šokola. Meso se soli i drži tako tri do četiri dana. Potom se vadi iz soli te se pere u vodi i cijedi. Stavlja ga se u crno zakuhano vino. Nakon što odleži dva do tri sata vadi se da odstoji još toliko vremena na svježem zraku. Sljedeći je korak da se u tako ohlađeno meso što dublje nabadaju zrna papra i klinčići, natrlja ostalim začinima, paprom, cimetom, muškatnim oraščićem te se stavlja u kožicu, najbolje opnu sa svinjskog sala. Dobro se stisne da ne uđe zrak, povezuje se čvrsto svaka tri centimetra konopcem od jute uz pomoć klinova i stavlja se na dim, gdje ostaje deset do petnaest dana. Kad god je burno, iznosi ih se na buru pa opet vraća na dim, a kad popusti konopac tad je šokol zreo. Nakon toga se čuva u mračnoj i vlažnoj konobi ili podrumu da ostane sočan. Najslađi je korak rezanje i kušanje, kaže Šime Skočić te podsjeća da se prvi šokol tradicionalno rezao i jeo svake godine na blagdan Prikazanja Gospe od Zečeva 5. svibnja.
– Ninski hodočasnici jeli su šokol za marendu i užinu hodočasteći na obližnji otočić Zečevo, mjesto Bogorodičina prikazanja. Jelo ga se i uz radove u polju i to najčešće u doba okopavanja kukuruza u lipnju, u vrijeme berbe grožđa, za Božić, a čuvao bi se i za počastiti nesvakidašnjeg gosta. Uvijek je bio cijenjen, a kako je i lagano papren, moglo se za njim i popiti i bolje raditi. Danas, nažalost, u ovom modernom dobu nema takvih radova pa se šokol jede kad god se poželi. U Ninu nema više ni domaćih autohtonih svinja tako da meso za šokole i pršute kupujemo kod domaćih mesara, kaže Skočić, dodajući da će tradiciju čuvati i prenositi na mlađa pokoljenja, zasada na unuka Danijela.
Upitani na kraju što će biti s proizvodnjom šokola kada Hrvatska postane članicom Europske Unije u srpnju iduće godine, s obzirom na stroge kriterije koji vladaju u proizvodnji mesa i suhomesnatih proizvoda, Skočići su nam odgovorili da će se šokol i nadalje pripravljati pa ako bude potrebno i “u ilegali”.
JEDINSTVENA MIKROKLIMA NINSKOG KRAJA
Jedinstvena mikroklima ninskog kraja i fenomen bure sigurno su jedan od najpresudnijih čimbenika za sušenje, dozrijevanje pa onda i kvalitetu i ukus šokola. Bura ovdje na ninskom području objedinjuje “posoljeni” morski zrak te planinski zrak obogaćen mirisima ljekovitog bilja s Velebita. Takva kombinacija daje jedinstveni utjecaj samom procesu sušenja te aromi i kakvoći šokola, objašnjava Marija Dejanović, promotorica Šokolijade.
najnovije
najčitanije
Zadar & Županija
OSEBUJAN NASTUP
Gradonačelnik Benkovca na otvorenju Doma kulture spominjao zmajeve, zlonamjernike i Boga: Naše rodoljublje je kršćansko
KK Zadar
ABA liga, doigravanje
Budućnost poslala regionalnu sezonu Zadra u prošlost
Nogomet
SERIE A
Lazio pobijedio Genou
Ostali sportovi
WRC Croatia Rally
FOTO Theirry Neuville i Elfyn Evans s istim vremenom završili drugi dan WRC-a
Zadar
RAVNI KOTARI
Gradišćanski pjesnici u Ravnim kotarima
Zadar
TUŽNA VIJEST
Preminuo bivši profesionalni košarkaš i trener Denis Skitarelić
Zadar
LIJEPA PRIČA
KONAC DJELO KRASI Zadranka Matea Ljubanović u Norveškoj ispisuje uspješnu poduzetničku priču
Zadar
25 GODINA PJESME
25 GODINA PJESME: KUD Radovin izvornošću oduševljava diljem svijeta
Zadar
HEP JAVLJA
INFORMIRAJTE SE! Brojne ulice u Zadru sutra ostaju bez električne energije
Županija
PODRŠKA S JUGA