"KORAČIĆ" Za ranu intervenciju ne treba dijagnoza, dovoljna je roditeljska zabrinutost

Slika korisnika mkvanja
Na putu prema projektima za pomoć djeci s razvojnim teškoćama
Cilj nam je prijaviti projekt „Do trijaže bez gnjavaže: važnost prevencije i rane intervencije u logopedskom radu“ koji je osmišljen s ciljem informiranja predškolskih institucija i roditelja o važnosti jezičnog razvoja i jezičnim teškoćama, kaže predsjednica Udruge "Koračić" Anamarija Jurin
Dijana Miočić, Anamarija Jurin i Tamara Ciciliani s ostalim članicama „Koračića“

Udruga Koračić, koja je osnovana 2016. godine kao jedna od  aktivnosti europskog projekta Foster children rights, nastala je s vizijom  usustavljivanja usluga rane intervencije, odnosno usluga edukacijsko- rehabilitacijskog profila za malu djecu s razvojnim rizicima i teškoćama  u razvoju i njihove obitelji, no još uvijek, kažu u Udruzi, nisu u mogućnosti pružati usluge rane intervencije.

- Naime, s obzirom na veliki broj zakonskih i organizacijskih preduvjeta, kaže predsjednica Udruge „Koračić“ Anamarija Jurin, mag. logoped,  za sada još uvijek nismo u mogućnosti pružati uslugu rane intervencije,  pa naše projekte usmjeravamo ka promicanju dobrobiti djece s biološkim i/ili socijalnim rizikom za optimalan razvoj na području Zadarske  županije, te ka poticanju provođenja rane intervencije u svrhu što ranijeg otkrivanja teškoća u razvoju djeteta.

- Ove ciljeve nastojimo ostvariti kroz savjetovanja i opservaciju, te senzibiliziranje javnosti za potrebe djece rane životne dobi s razvojnim rizicima i/ili teškoćama u razvoju, kao i njihovih obitelji, kaže Jurin te ističe  kako usluga rane intervencije podrazumijeva međusobnu suradnju različitih stručnjaka, kao i uslugu koja je pravovremena, usmjerena na dijete i obitelj, te organizirana na lokalnoj razini.

Prepoznavanje kašnjenja i odstupanja u jezičnom razvoju

Anamarija Jurin je inače zaposlena kao logoped u Općoj bolnici Zadar,  te stoga navedene ciljeve nastoji, među ostalim, ostvariti i na svom radnom mjestu. Naime, Udruga „Koračić“ nema stalno zaposlene osobe,  već samo volontere koji uz svoje stalno radno mjesto sudjeluju u pripremi i provedbi projekata.

- Da bi dijete i roditelji ostvarili pravo na uslugu rane intervencije dijete ne treba imati dijagnozu, već je dovoljna roditeljska zabrinutost, navodi potpredsjednica Udruge "Koračić“ Dijana Miočić, prof. reh., specijalist rane intervencije i rehab. educ., koja o aktivnostima koje planiraju  provesti u nadolazećem razdoblju kaže kako će Udruga, kao i svake godine, pratiti razne natječaje, među kojima i one Grada Zadra i Zadarske  županije za financiranje projekata iz područja zdravstva i socijalne skrbi.

- Cilj nam je prijaviti projekt „Do trijaže bez gnjavaže: važnost prevencije i rane intervencije u logopedskom radu“ čija je važnost prepoznata  još prošle godine kada smo dobili sredstva od spomenutih jedinica lokalne i regionalne samouprave, ali i od OTP banke i Općine Poličnik, čiji  je dječji vrtić bio uključen u provedbu projekta. Projekt je osmišljen s ciljem informiranja predškolskih institucija i roditelja o važnosti jezičnog  razvoja i jezičnim teškoćama, kaže dalje Anamarija Jurin i dodaje da su  projektne aktivnosti usmjerene na rano prepoznavanje kašnjenja i odstupanja u jezičnom razvoju kod djece predškolske dobi, kao i na jačanje  roditeljskih znanja i vještina iz područja ranog jezičnog razvoja, što će rezultirati uklanjanjem teškoće ili sprječavanjem njezina napredovanja.

Projekt za djecu s oštećenjem sluha

- U samoj provedbi projekta bili smo ograničeni financijskim sredstvima, te nažalost, nismo mogli uključiti sve dječje vrtiće koji su pokazali  interes za sudjelovanjem. Iz tog razloga ove smo godine odlučili na natječaje prijaviti isti projekt, kaže mr. sc. Tamara Ciciliani, prof. logoped.  Među brojnim planovima i projektima koje Udruga za ranu intervenciju  u djetinjstvu Zadarske županije „Koračić“ planira pokrenuti je i pokretanje projekta za djecu s oštećenjem sluha i njihove roditelje s područja  Zadarske županije. Praksa, naime, pokazuje da ova skupina djece odnosno njihovi roditelja nema dovoljnu količinu i kvalitetu informacija, kao  ni odgovarajuću podršku, a upravo je rana intervencija važna kako bi se  ublažio razvoj poteškoća, odnosno kako bi one što manje utjecale na  daljnji cjelokupni psihofizički razvoj djeteta.

- Pokretanjem ovog projekta za djecu s oštećenjem sluha i njihove roditelje željeli bismo povećati svjesnost javnosti o postojanju djece s ovim  teškoćama, te roditeljima i djeci omogućiti rano učenje hrvatskog znakovnog jezika. U osmišljavanju projekta vodili smo se svjetskim istraživanjima koja pokazuju kako se djeca s oštećenjem sluha značajno  brže i bolje razvijaju ukoliko im se od samih početaka razvoja ponudi  znakovni jezik. Vještiji su u komunikacijskim vještinama, pokazuju bolja  jezična znanja, a usvajanje znakovnog jezika kao prvog jezika utječe pozitivno i na socio-emocionalni razvoj djeteta, pojašnjava mr. sc. Tamara  Ciciliani važnost realizacije ovog projekta koji bi puno značio za malu  djecu oštećena sluha i njihove roditelje.

Inače, Tamara Ciciliani i Dijana Miočić su suosnivačice Feralića – Centra za podršku djeci s razvojnim odstupanjima, gdje također rade na  spomenutoj problematici.

Precizniji dijagnostički kriteriji

S obzirom da je posljednjih godina sve više djece koja su u riziku od  nastanka razvojnih odstupanja, predsjednicu Udruge "Koračić" upitali  smo i koji su, osim ranijeg detektiranja teškoća, tomu još uzroci, te ima li  znanstvenih pokazatelja da je među razlozima velikog broja djece s  teškoćama i sve starija dob majki prvorotkinja.

- Uz napredak znanosti rađa se i sve više neurorizične djece, a to sa sobom nosi i određenu cijenu. Literatura navodi kako su neurorizična djeca izložena povećanoj vjerojatnosti za nastanak neposrednih komplikacija i mogućih dugoročnih razvojnih posljedica. Porast učestalosti dobrim se dijelom može objasniti i znatno boljim prepoznavanjem odstupanja/teškoća, što je povezano s poboljšanjem i razvojem dijagnostičkih  instrumenata kojima u sve nižoj kronološkoj dobi možemo postaviti  određenu dijagnozu. Također, precizniji su i dijagnostički kriteriji na temelju kojih odstupanja klasificiramo. Uz razvoj dijagnostičkih instrumenata, stručnjaci imaju puno više spoznaja o razvojnim odstupanjima, pa  su stoga sve vještiji u postavljanju dijagnoze ili sumnje na prisutnost  određenog poremećaja. Visoka kronološka dob oca ili majke samo je jedan od rizičnih čimbenika za nastanak razvojnih teškoća, a literatura ne  nudi jasne pokazatelje o direktnoj povezanosti velikog broja djece s  teškoćama i sve starije dobi prvorotkinja, kaže Anamarija Jurin.

Porast poremećaja iz spektra autizma

Što se tiče najčešćih teškoća danas prisutnih kod djece, svjetska i hrvatska istraživanja govore o značajnom porastu poremećaja iz spektra  autizma, te jezično-govornih teškoća.

- Sve je veći broj djece s kašnjenjem/teškoćama u području komunikacije, usporenim jezično-govornim razvojem, te djece s jezičnim i govornim teškoćama. Znatno su se promijenili i uvjeti života, odnosno obiteljsko i šire društveno okružje u kojemu djeca odrastaju, što sigurno u  određenoj mjeri doprinosi i navedenim promjenama u strukturi i pojavnosti samih teškoća. Najčešći razlog roditeljske zabrinutosti i prvog kontakta sa stručnjacima u 2. godini djetetova života je zakašnjela pojava  govora, što je ujedno i najčešći simptom razvojnih teškoća u ranoj  dječjoj dobi. Međutim, zakašnjelo progovaranje samo je simptom, a  uzroci mogu biti vrlo različiti, te kao takvi u velikoj mjeri definiraju ciljeve rane intervencije. Što je dijete manje, to je pogodniji trenutak za terapiju jer je tada naša mogućnost učinkovitog i brzog djelovanja znatno  bolja nego kad je dijete starije. Dakle, postupcima rane intervencije se  tempo razvoja može ubrzati, kašnjenje premostiti, te razvojne poremećaje možemo ublažiti, a ujedno prevenirati daljnji razvoj poteškoća,  zaključuje predsjednica Udruge za ranu intervenciju u djetinjstvu Zadarske županije „Koračić“ Anamarija Jurin.

Daleko od europske razine

Anketa koju provodi Hrvatska udruga za ranu intervenciju (HURID, www.hurid.hr)  na svojoj web stranici pokazuje da 32% ispitanika smatra da od trenutka uočavanja  razvojnih teškoća do pronalaženja odgovarajućeg programa prođe u prosjeku godinu  dana, što je jako dug period kada znamo da se djeca najintenzivnije razvijaju u ranoj  dobi. Ako se u Internet tražilici raniKLIK (www.raniklik.hr) potraže pružatelji usluge  rane intervencije u Zadarskoj županiji, dobit će se podaci da uslugu rane intervencije  pruža Kabinet za ranu intervenciju Caritasa Zadarske nadbiskupije, Dječji vrtić Latica, Centar za rehabilitaciju Sv. Filip i Jakov, te podatke o predškolskim ustanovama u Gradu Zadru i Zadarskoj županiji. No, predsjednica Udruge "Koračić" Anamarija Jurin ističe kako veći broj navedenih dječjih vrtića u svom stručnom timu nema  zaposlene stručnjake edukacijsko-rehabilitacijskog profila koji bi mogli provoditi uslugu rane intervencije, te da djeca uključena u navedene ustanove svoja prava moraju tražiti negdje drugdje.

- U Zadarskoj županiji najveći broj djece i njihovih obitelji usmjeren je na Kabinet  za ranu intervenciju, Opću bolnicu Zadar i privatne centre. U Općoj bolnici Zadar zaposlena su samo dva logopeda, te nema zaposlenog edukacijskog-rehabilitatora. Kabinet za ranu intervenciju Caritasa Zadarske nadbiskupije zapošljava više stručnjaka  različitih profila (logoped, edukacijski-rehabilitator, psiholog, pedagog), ali se radi o  programu koji se financira na godišnjoj razini (Grad Zadar, Zadarska županija). S obzirom na premali broj stručnjaka, često se događa da se na prvu procjenu čeka tjednima, nekad i mjesecima, što nije u skladu s filozofijom rane intervencije. A tek nakon procjene kreće priča “provedbe terapije” i savjetovanja, odnosno pružanja podrške djeci s razvojnim rizicima ili teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima. Sve  nas to dovodi do zaključka da je stanje s obzirom na uvođenje suvremenog sustava  rane intervencije u Zadarskoj županiji bolje nego što je bilo prije deset godina, ali još  uvijek nezadovoljavajuće. Uza sav zajednički trud, podršku Grada i Zadarske županije te požrtvovan i stručan rad pojedinaca, još smo daleko od rane intervencije na  europskoj razini, rane intervencije koju naša djeca i obitelji zaslužuju, ističe Anamarija Jurin.

Mali broj zaposlenih stručnjaka, a  veliki broj djece

Predsjednicu „Koračića“ Anamariju Jurin upitali smo i od kolike je važnosti koordinacija udruga i ustanova koje promiču prava djece s teškoćama sa sustavom zdravstvene i socijalne skrbi, te predškolskog odgoja i kakva je suradnja između navedenih čimbenika na zadarskom području u svezi uspostave usluga rane  intervencije.

- U Kabinetu za ranu intervenciju Caritasa Zadarske nadbiskupije usluge mogu dobiti obitelji i mala djeca s teškoćama u razvoju (0-4 godine), nakon čega se djeca  uključuju u rad Dječjeg vrtića Latica ili u Opću bolnicu Zadar, ovisno o vrsti i stupnju  teškoće, ali i o kapacitetima navedenih ustanova. Prema tome, na papiru postoje  pretpostavke za suradnju sa sustavom zdravstvene i socijalne skrbi te predškolskog  odgoja. Međutim, nedavno Unicefovo istraživanje u okviru programa “Izgradnja nacionalnih kapaciteta za primjenu potpomognute komunikacije kao metode rane intervencije za djecu 0-8 godina s razvojnim odstupanjima/teškoćama) je pokazalo kako stručnjaci tek djelomično uspijevaju ostvariti suradnju s kolegama unutar iste ustanove, a samo ponekad te rijetko ili nikad kad je riječ o međusektorskoj suradnji.  Dakle, rezultati nam ne idu u prilog. Suradnja i koordinacija usluga je neophodna,  no svatko od nas je provodi u mjeri u kojoj mu mogućnosti i uvjeti dozvoljavaju jer uz  ovako mali broj zaposlenih stručnjaka, a veliki broj djece koja trebaju uslugu ne ostaje vrijeme za suradnju niti je ona “službeno” propisana i koordinirana. Ponovno se  vraćamo na volju i požrtvovnost pojedinaca, što definitivno nisu temelji na kojima bi  trebali podizati sustav rane intervencije, navodi predsjednica "Koračića".

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)