Diklo: Još mali korak do potpunog spajanja sa Zadrom

Slika korisnika admin
diklo
Obala bi uskoro trebala započeti mijenjati svoje lice

U Diklu se, kako tvrde neki njegovi stanovnici, zadnjih nekoliko godina više napravilo nego u pola stoljeća. No, najveći problem je što mještani nikako ne mogu dočekati gradnju kanalizacijske mreže, zaobilaznice, konačno izmještanje gradskog deponija i uređenje obalnog pojasa. Sanacija deponija "teška" 90 milijuna kuna trebala bi biti gotova do 2010. godine, dok za uređenje obalnog pojasa nedostaje tek blagoslov Gradskog vijeća.
- Svakim danom uvjeti života su sve bolji, samo što mi sve brže starimo, kažu nam mještanke okupljene u blizini župne crkve Gospe od Ružarija, u jednoj od uskih ulica stare jezgre.
U granicama svojih mogućnosti, a uz veliku i neprocjenjivu pomoć institucija Grada i pojedinaca te mnogima kojima je Diklo priraslo srcu, puno se toga napravilo i izgradilo, a u pripremi ili realizaciji su niz aktivnosti vezanih za poboljšanje životnog standarda i uvjeta života, za starosjedioce i "doseljene".

Duga i bogata povijest
- Uvjereni smo da će i novi Mjesni odbor predvođen predsjednikom Brunom Milinom te Dubravkom Milinom Kviskom, Lenkom Milinom, Nikolom Grancarićem i jedinim nehadezeovcem Marinom Matešićem (DC), dobro zasukati rukave i ostvari zacrtano iz ambicioznog, ali i realnog predizbornog plana, doznajemo od nekolicine mještana kod Tuđmanovog spomenika na Krešimirovoj obali.
Osim već navedenih kapitalnih projekata to je svakako donošenje DPU-a stambene zone Gornje Diklo, turističke zone Suha, stambene i sportsko-rekreacijske zone Gaj te stambene zone Sv. Petar. Pred skorašnjom realizacijom je i uređenje prostora iza školske zgrade za sportske i druge aktivnosti školske djece, završetak uređenja parkinga na Poljani D. Domjanića, Vinkovci, Bunari i Sv. Petra.
- Sazrijelo je vrijeme i za izgradnjom dječjeg vrtića za koji je osiguran prostor, kaže Marina, majka dvoje djece.
Povijesni zapisi o Diklu potječu iz 8. i 9. stoljeća. Po matičnim knjigama rođenih, od 17. pa do sredine 19. stoljeća, kroz Diklo je "prodefiliralo" čak 154 prezimena. No, ostalo je tek oko 350 mještana s 11 autohtonih prezimena. Barešići koji su doselili 1646. godine, Grancarići (1648.), Matešići i Živkovići (1649.), Špalete (1652.), Rimanići (1655.), Markežići (1658.), Milini (1659.), dok su u 19. stoljeću s Velebita doselili Jukići, iz Zatona Peroši i iz Privlake Begonje. Nakon 1. svjetskog rata hrvatsko i katoličko Diklo je bilo pod nakovnjem između talijanskih karabinjera i starojugoslavenskih žandara. Kao hrvatski otpor ugnjetavanju 1924. godine saživljava Hrvatski sokol koji svoju kulminaciju doživljava 1938. godine kad za učitelja dolazi Šibenčanin Stipe Aras, otac zadarskog političara Davora Arasa.
Danas u obnovljenoj područnoj školi kod učiteljice Nataše Belić Končarević, Suzane Lončar-Menoski i Nataše Petrović u klupama sjedi 16 drugaša i 10 četvrtaša, dok u kombiniranom prvom i trećem razredu nastavu pohađa 12 malih Dikljanaca.

Svi dobro brodimo
- U Diklu dobro brodi Mjesni odbor, KUD Kveštura predsjednice Ljiljane Matešić, Pogrebno društvo predvođeno Ivom Milinom, Športsko društvo na čelu s Markom Milinom i crkveni zbor pod ravnanjem profesorice Brukete. Dakako, i HDZ i onaj tko ima zemljište koje se može prodati čak preko 300 eura za metar četvorni, doznajemo od ekipe na Sportskom centru Zgon.
Diklo će u budućnosti, ne tako dalekoj, svi nazivati zadarskom Opatijom ili Beverly Hillsom. Da se ovo lijepo mjesto brzo razvija, uvjerili smo se tijekom našeg boravka u srijedu i četvrtak. U Diklu se svuda čuje buka građevinske mehanizacije. Prekopava se, niče nova komunalna infrastruktura i stambeni objekti.

Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Prosječno: 1 (1 glasova)