SOS ZA KAMENE KUĆE BUKOVICE I KOTARA

Slika korisnika admin
Autor: 
etno_kuce_marija_lukamitrovic
KAMENA KUĆA LUKE MITROVIĆA U ZELENGRADU - idealna za obiteljsku minisiranu s degustacijom tradicijskih delicija

Veljača, taj najkraći mjesec u godini, mjesec zaljubljenih, mjesec mačaka, karnevala i ludovanja, ove nas godine ne prestaje iznenađivati. Jugo, bura, plus 15° C pa ništica na termometru, skidaj se, oblači, puštaj stada na ispašu, ne puštaj; dirigira prevrtača - veljača. No, nisu ni svi stočari u poziciji da biraju hoće li stado pustiti na ispašu ili ne, a to ovisi koliko su bili vrijedni prošle godine i pripremili ili osigurali dostatne količine voluminozne krme (sijena, djeteline, slame) te, naravno, koncentrirane krme (žitarica).

Sačuvani pašnjaci

- Ma ne brinemo mi o ovcama, navikle su one na više lošeg nego dobrog, kaže Svetozar Birkić, uzorni stočar iz Medviđe pa dodaje: - Janjci su još nejaki, a i nama pastirima se nije lako nositi s ćudima veljače i pritom napasti blago i sačuvati ga, jer kad puše i vuk se neopaženo privuče.

- U ovo vrijeme, nastavlja Svetozar, za ispašu nije lako, ima je samo ponegdje tisućama metara od kuća u teško pristupačnim vrtačama i livadicama, što opet olakšava posao vuku. Ali, iskusni stočari poduzimaju još jednu mjeru koja se pokazala vrlo efikasnom - u blizini kuća sačuvaju nekoliko pašnjaka koje koriste u ovakvim prilikama. Upravo tako radi Svetozar. Iako mu je sjenik još više od polovice pun, on kaže: "Naša je ovca sretnija i zadovoljnija kada je vani i po najljućem vremenu nego za punim jaslama zatvorena."

Obnova kamene kuće

I dok su ovce u blizini okućnice nije neophodno boraviti među njima te se može posvetiti i drugim zanimanjima, a Svetozara trenutačno zaokuplja ideja o obnovi stare tradicijske kamene kuće pa je već poduzeo i prve zahvate oko čišćenja, planiranja i oblikovanja buduće ponude.

Kamena kuća Birkićevih pripada tradicijskoj arhitekturi Zadarske županije, koja u osnovici sadrži sve odlike dalmatinske ruralne arhitekture, s istaknutim mikroregionalnim obilježjem Bukovice - pokrov kuće od vrlo debelih kamenih ploča, uklopljena u tradicijski kulturni krajobraz u srcu Bukovice, na 400 m n/v ispod samog Procipa, brda koje je samo 4 m niže od najvišeg vrha Kunovca - Jurišinke.

Starina ne samo de je dobro uklopljena u krajobraz, nego je i njegov sastavni dio. Naime, temelji građevine su zapravo žive stijene koje daju osobitu draž i izvornost, ali jednako tako djeluju pored drugih čimbenika na klizanje kamenja korištenog u gradnji. Godinama Birkićevi pomno prate stanje, a povremeno su i koristili objekt za smještaj janjadi i krme. Kako se stanje svakim danom sve više pogoršava, odlučili su se za radikalni potez i spašavanje, a to po Svetozaru znači povezati zidove betonskom pločom te urediti tavanski prostor i opremiti ga u tradicionalnom duhu kao sastavnica turističke ponude na selu u okviru jasno profiliranog seljačkog gospodarstva - stočarstvo.

Struka i nesređeno vlasništvo

Nema sumnje, hvalevrijedna je odluka gospodarstvenika da spase i održe baštinu, a u konačnici je prezentiraju u okviru seljačkog turizma. No, gospodarstvenik je i investitor koji mora iz ekonomskih razloga inzistirati na primjeni načela o tradicijskoj atraktivnosti turističkog seljačkog gospodarstva, mora imati minimum znanja o ovoj tematici i mora koristiti usluge arhitekta, specijalista za ruralnu arhitekturu.

Na pitanje je li razmišljao o uključivanju arhitekta, Svetozar iskreno niječe i pojašnjava da za arhitekta treba imati financijska sredstva.

 Jednako tako odgovara i na sljedeće pitanje o vlasničkom ili drugom stvarno - pravnom statusu prema baštini, što zapravo ne iznenađuje jer je višestoljetna tradicija bukovičkih sela nesređeno vlasništvo.

Teško je to komentirati, a još teže pružiti savjet jer vlasnici, u većini slučajeva ipak samo posjednici etnoobjekata, diljem Bukovice i Ravnih kotara moraju sami donijeti odluku koja mora biti utemeljena na jasno postavljenom i definiranom cilju obnove i vrednovanja baštine i njenog uključivanja u turističku ponudu. Možda im u odluci pomognu aktualni natječaji Ministarstva turizma i Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, koje je nadležno za provedbu SAPARD programa. U četvrtom po redu natječaju iz SAPARD programa za Mjeru 1 (ulaganja u poljoprivredna gospodarstva) i Mjeru 2 (Unaprijeđenje prerade i trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda) na raspolaganju će biti 131,7 milijuna kn, a sredstva dolaze iz proračuna EU 75% i 25% iz RH, njima se sufinancira do 50% priznatih, prihvatljivih izdataka. Dakle, sredstava i načina ima i bila bi šteta da sredstva ostanu neiskorištena, a još veća da se ne iskoriste u obnovu kulturne baštine: tradicijskih kuća i/ili pripadajućih gospodarskih objekata i okućnica, podruma, mlinova, radionica tradicijskih obrta, uređenja privatnih etnozbirki i sl. Bilo bi šteta da tradicijske kuće Vedrana Mršića iz Medviđe, Slavka Ivkovića iz Dobropoljaca, Luke Mitrovića iz Zelengrada, Svetozara Birkića iz Medviđe i tako dalje, diljem Bukovice i Ravnih kotara ne dožive svoju renesansu i ne iskoriste svoje turističke potencijale kao gospodarski - ugostiteljsko/turistički objekti ili turističke atrakcije.

 MINISTARSTVO SUFINANCIRA DO 150.000 KUNA

Temeljem Programa Vlade Republike Hrvatske i razvojne strategije turizma RH otvoren je Javni poziv Ministarstva turizma koji provodi Program poticanja zaštite, obnove i uključivanja u turizam baštine u turistički nerazvijenim područjima pod nazivom "Baština u turizmu" za dodjelu bespovratnih sredstava državne potpore. Kandidirati se mogu pravne i fizičke osobe (zadruge, udruge, OPG...), a zahtjevu se prilažu: dokazi o pravnom statusu kandidata; dokazi o vlasničkom statusu prema kulturnoj ili prirodnoj baštini za koji se traži državna potpora; potvrda nadležne Porezne uprave o nepostojanju duga prema državi.

Zahtjevu se, također, prilaže projektna dokumentacija u kojoj je jasno objašnjeno što se hoće i na koji način postići: naziv projekta; ciljevi; program ulaganja; trajanje i faze realizacije; idejni projekt ili druga tehnička dokumentacija s potrebnim odobrenjima sukladno predloženom projektu; troškovnik; fotodokumentacija postojećeg stanja (objekta, okoliša i sl.)

Odabrane projekte Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedinačnog programa ili projekta, a najviše do 150.000,00 kn po pojedinom korisniku.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno