Morović: T-HT se odnosi maćehinski kad nema veliki profit

T-HT gospodari cjelokupnom infrastrukturom podzemnih kabela bez da ikome plaća i lipu za korištenje javnih površina, a maćehinski se odnosi kad je potrebno ulagati tamo gdje nema veliki profit, zaključuje Morović

Načelnik Općine Sali Zoran Morović uputio je sredinom siječnja Hrvatskom telekomu požurnicu u kojoj traži uspostavu brzog interneta na području cijele općine.
“Na više naših pisanih i usmenih zahtjeva odgovorili ste da bi širokopojasni pristup internetu na području Općine Sali trebao biti omogućen u srpnju 2010. godine. Nažalost, do danas je brzi internet omogućen samo u mjestu Sali. Napominjemo da je općina Sali treća općina po veličini u Zadarskoj županiji i omiljena turistička destinacija nautičara iz cijelog svijeta. Nedopustivo je da u 21. stoljeću nemamo pristup brzom internetu, pa vas molimo da nam u najkraćem roku omogućite korištenje širokopojasnog pristupa internetu na području cijele općine Sali. U protivnom ćemo biti primorani tražiti druga rješenja i pomoć nadležnih ustanova i ministarstva, stoji u dopisu na koji Općina Sali, kako navodi Morović, još nije dobila odgovor.
Pokrivanje ostalih lokacija
U svibnju prošle godine na upit Zadarskog lista iz Hrvatskog telekoma (T-HT) odgovorili su kako bi realizacija postupnog pokrivanja ostalih lokacija na području općine Sali ADSL uslugom mogla započeti krajem 2011., odnosno početkom 2012. godine, a u odgovoru dobivenom na naš ponovljeni upit precizira se kako bi ove godine brzi internet trebali dobiti Božava i Zverinac.
“Pokrivanje lokacija širokopojasnim pristupom internetu na Dugom otoku, kao što smo već ranije naveli, odvijat će se postupno pa je tako za ovu godinu planirano pokrivanje naselja Božava i Zverinac, čime bi se stanovnicima tih naselja omogućilo korištenje usluga poput ADSL-a i MAXtv-a. Također, u planu je uvođenje širokopojasnih usluga i u naselja Veli Rat i Žman, međutim trenutačno ne možemo potvrditi termin pokrivanja tih lokacija”, stoji u odgovoru Odjela za odnose s javnošću T-HT-a.
Problem nedostatka brzog interneta bio je istaknut i u izvješću pravobraniteljice za djecu o radu u 2010. godini u kojem je stajalo kako bi „zbog specifičnosti života djece na otocima i njihove izoliranosti, kao i važnosti interneta, djeca na otocima trebala imati prioritet u dostupnosti brzog interneta”.
Iz Ureda pravobraniteljice za djecu tada su Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture preporučili da „s posebnom pažnjom procijene stvarne potrebe i mogućnosti dostupnosti brzog interneta djeci na svim otocima te im je u okviru svojih ovlasti osiguraju”.
Bahato ponašanje i izoliranost otoka
– Tražit ćemo od nadležnih institucija i Vlade RH da nam pomognu riješiti ovaj problem jer bez širokopojasnog pristupa internetu nije moguć bilo kakav razvoj otoka, ni normalan život djece i mladih na otoku. Nedopustivo je da treća po veličini općina Zadarske županije, koja obuhvaća Dugi otok i otok Zverinac, nema riješen pristup brzom internetu. Pitam se kako spriječiti bahato ponašanje mobilnih operatera i kako ih natjerati da ulažu u razvoj i omoguće pristup brzom internetu otočanima kojima bi se barem na taj način olakšao život i ublažio osjećaj izoliranosti. T-HT gospodari cjelokupnom infrastrukturom podzemnih kabela bez da ikome plaća i lipu za korištenje javnih površina, a tako se maćehinski odnosi kad je potrebno ulagati tamo gdje nema veliki profit, zaključuje Morović.

 RAZVOJ ŠIROKOPOJASNOG INTERNETA

Za poticanje razvoja širokopojasnog pristupa internetu u državnom proračunu se za 2012. godinu iz sredstava Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture planira izdvajanje u iznosu 1,3 milijuna kuna, dok bi se, po projekcijama, u iduće dvije godine za ovu svrhu izdvojilo 1,1 milijun kuna godišnje.
Prema financijskom planu u Provedbenom programu Strategije razvoja širokopojasnog pristupa internetu u 2012. bi se iz državnog proračuna ukupno za različite mjere i aktivnosti trebalo izdvojiti 20,5 milijuna kuna.

 U STRATEGIJI OPĆENITO O OTOCIMA

U Strategiji razvoja širokopojasnog pristupa u RH u razdoblju od 2012. do 2015. godine ističe se uzročno posljedična povezanost rasprostranjenosti širokopojasnog pristupa internetu i BDP-a uz napomenu kako „općenito gledajući, povećanje korisnika širokopojasnog pristupa za 10% omogućuje povećanje BDP-a za 1,38%, što se očituje kroz povećanje broja radnih mjesta u poslovima poput razvoja i održavanja mreža te povećanje opće gospodarske aktivnosti zbog povećanog korištenja elektroničkih usluga dostupnih putem širokopojasnog pristupa”. U Strategiji se govori i o potrebi uspostave veće dostupnosti širokopojasnog pristupa u područjima gdje ne postoji dostatan komercijalni interes, odnosno na područjima slabije naseljenosti, no otoci se izravno spominju samo u formulaciji u kojoj stoji kako „mjere za osiguranje dostupnosti širokopojasnog pristupa internetu osobito obuhvaćaju izgradnju višenamjenskih i višekorisničkih središta na područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima”.