U ZNAKU RUŽIČASTOG Škola je mjesto nulte tolerancije na nasilje!

Danas se s ciljem borbe protiv vršnjačkog nasilja simboličnim odijevanjem ružičaste majice obilježava Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja, koji se naziva i Danom ružičastih majica. Svjesni smo činjenice da je nasilje, posebice vršnjačko, prisutno u školskim okruženjima, stoga se ovim obilježavanjem podsjeća na potrebu razumijevanja i prihvaćanja različitosti koje nas okružuju čime se promoviraju pozitivne društvene vrijednosti.
Zadarske su se škole, kao i prethodnih godina, uključile u obilježavanje raznim radionicama i prezentacijama ukazujući na važnost prijateljstva i međusobno poštovanje koje je ključ kako danas učionice, sutra šire društvene zajednice.

Blagodati prijateljstva, uvažavanja i prihvaćanja
U OŠ Petra Preradovića tradicionalne zajedničke aktivnosti usmjerene na ples i pjesmu, u skladu s epidemiološkim mjerama, zamijenili su radionicama i aktivnostima u učionicama.
– Učiteljice su u svakom razredu organiziraju razne radionice, primjerice likovne, koje su popraćene razgovorom i razmjenom mišljenja i iskustava učenika. Uvijek je važno istaknuti važnost lijepog ponašanja i ophođenja. Škola je mjesto nulte tolerancije na nasilje, na sve oblike nasilja. Na to ukazujemo i riječima i djelima, istaknula je ravnateljica Stanka Pera Martinac.
Tako je učiteljica Magdalena Marđetko sa svojim učenicima najprije predvidjela gledanje filma koji su snimili učenici starijih generacija te škole i u kojem je jasno prikazano koje su blagodati prijateljstva, uvažavanja i prihvaćanja, ali i koliko negativnih emocija nosi nasilje.
– U planu je gledanje još nekoliko filmova koji problematiziraju vršnjačko nasilje, čitanje poruka i parola, slušanje UNICEF-ove pjesme. Učenici pričaju što su osobno doživljavali i kako su se osjećali zbog toga. Zajedničkim snagama traže se rješenja. Na ovaj način učenici trebaju shvatili da su, bez obzira na individualne razlike, svi jednako važni i vrijedni, priča Marđetko.
I OŠ Stanovi svake godine obilježava Dan ružičastih majica kroz nastavu, razgovorom o nasilju i simboličnim odijevanjem ružičaste majice.
– Preventivno djelovanje je najbolji način sprječavanja vršnjačkog nasilja. U našoj školi su rijetke pojave vršnjačkog nasilja, gotovo zanemarive. I cyberbullying je rijetka pojava koju na vrijeme rješavamo. Stručna služba, razrednici, roditelji blagovremeno i učinkovito odrade svoj posao na zadovoljstvo svih. Djeca su nam predivna, pažljiva i pristojna. Svi su upoznati s protokolom o postupanju u slučaju bilo kakvog nasilja i naravno da su svjesni i posljedica, kaže Markica Perić, ravnatelj OŠ Stanovi i također ističe kako je OŠ Stanovi škola s nultom tolerancijom na nasilje.

Važna sustavna provedba preventivnih aktivnosti
Da prevencija nema alternativu, odnosno da je prevencija jedini kvalitetan i cjelovit način suzbijanja vršnjačkog nasilja ističe i Bernardo Kotlar, ravnatelj OŠ Smiljevac.
– Povodom Dana ružičastih majica u našoj školi provodimo tematske radionice na satovima razrednika s temama usmjerenim na prevenciju vršnjačkog nasilja. Izrađuju se i vizualne poruke koje će biti istaknute preko plakata i panoa unutar škole. Isto tako ćemo učenicima sugeriramo da na taj dan simbolično obuku odjeću ružičaste boje. Sustavna, planska i kontinuirana provedba preventivnih akivnosti je izuzetno bitna u suzbijanju vršnjačkog nasilja, naglašava Kotlar.
U Hrvatskoj je još 2017. godine Hrvatski sabor, na inicijativu Centra za edukaciju i prevenciju nasilja, odredio da se Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja obilježava posljednje srijede u veljači. Time je pokazano koliko je važna sustavna provedba preventivnih aktivnosti usmjerenih razvoju socijalnih i emocionalnih vještina u borbi protiv vršnjačkog nasilja. Ono nije samo verbalno ili fizičko, već je sve je izraženije i u virtualnom svijetu putem društvenih mreža i ostalih oblika digitalnog komuniciranja koje djeca i mladi svakodnevno koriste.

Uočava se porast tzv. cyberbullyinga
Uslijed pandemije i sve zastupljenijeg »online« života, za očekivati je i porast internetskog nasilja, tzv. cyberbullyinga.
– S obzirom na broj izrečenih pedagoških mjera, u smislu kažnjavanja počinjenog vršnjačkog nasilja, broj pedagoških mjera se smanjio, odnosno intenzitet nasilja koji podliježe izricanju predviđenih pedagoških mjera je manji. S druge strane, prikriveno vršnjačko nasilje koje je ponekad manjeg intenziteta je u znatnom porastu. S obzirom na takav karakter nasilja, često ga je vrlo teško identificirati pa onda i sankcionirati. Svakodnevno uočavamo porast tzv. cyberbullyinga. Vrlo teško se u školama boriti protiv njega zbog same prirode nastajanja i događanja koja se vrlo rijetko događaju u samoj školi. Isto tako je vrlo problematično postupanje prema ovoj vrsti nasilja prema školskim pravilnicima jer se nasilje ne događa u školi ili za vrijeme nastave te je na takav način efikasnost borbe poprilično umanjena, tumači Kotlar.
Inicijativa o borbi protiv nasilja među vršnjacima došla je iz jedne škole u Kanadi. Naime, jedan je učenik, u znak podrške prema majci koja je bolovala od karcinoma, u školu došao odjeven u ružičastu majicu. Tog je dana bio izložen nasilju od strane svojih vršnjaka. Inicijativom školskih kolega riješeno je zlostavljanje dječaka, a ružičaste su majice, u znak solidarnosti s dječakom i njegovom teško bolesnom majkom, nosili njegovi školski kolege. Kasnije su one postale prepoznatljiv simbol inicijative i međunarodne obljetnice.

Ozbiljne posljedice
Vršnjačko nasilje, u bilo kojem obliku, sve je češće prisutno među djecom. Stoga je nužno na vrijeme reagirati i pomoći kako ne bi došlo do eskalacije toga nasilja. Različitim akcijama i djelovanjima u sprječavanju borbe protiv nasilja među vršnjacima, djecom i mladima, podiže se svijest o ovom velikom problemu.
– Temeljem našeg iskustva, mišljenja smo da vršnjačko nasilje, bilo klasično ili elektroničko, ostavlja ozbiljne posljedice na djecu koja u njemu sudjeluju. Pritom mislimo i na žrtve, kao i na počinitelje nasilja. Kod djece žrtava klasičnog ili elektroničkog nasilja, najčešće dolazi do razvoja problema kao što su depresija, anksioznost, beznađe, a onda se iz toga često rađa i jedna vrsta socijalne izolacije. Navedene posljedice u ekstremnim situacijama mogu žrtvu čak potaknuti i na suicidalne misli i ponašanja.
Kod počinitelja klasičnog i elektroničkog nasilja uz probleme poput agresije i delinkvencije, također se pojavljuju i problemi kao i kod žrtava. Osim navedenih posljedica vršnjačkog nasilja kod žrtava i počinitelja nasilja, djeca u ovim ulogama često imaju i mnoge psihosomatske probleme kao što su osjećaj napetosti, problemi sa spavanjem, osjećaj umora, bolovi u trbuhu, glavobolja, problemi u ponašanju kao i sve izraženija hiperaktivnost, upozorava ravnatelj Kotlar na posljedice kod žrtava, ali i počinitelja.