ZELENI TELEFON Divljih odlagališta ima na stotine na području Zadarske županije

Zeleni telefon servis je koji stoji u službi građanima za informacije i probleme vezane za okoliš, prirodu i njihovu zaštitu. Mreža Zelenih telefona okuplja članice diljem Hrvatske, a jedna od članica je i Eko Zadar koji zaprima pritužbe stanovnika Zadra i Zadarske županije. O radu Zelenog telefona razgovarali smo sa Željkom Jurlina iz Eko Zadra. Zanimalo nas je koliko su građani u prošloj godini prijavljivali incidente u okolišu.

«Oslanjamo i na podršku građana/ki«
– Tijekom 2020. godine broj prijava se prepolovio. Ukupno je bilo 47 različitih prijava i upita na Zeleni telefon, što je više od upola manje u usporedbi s 2018. godinom (ukupno 115 prijava i upita) te nešto manje od pola u usporedbi s 2019. godinom kad je bilo ukupno 106 prijava i upita. Vjerujem kako je smanjenje broja prijava povezano sa smanjenom vidljivošću Zelenog telefona tijekom prošle godine, a što je bilo posljedica neodržavanja radionica i drugih aktivnosti s različitim skupinama koje inače svake godine provodimo u sklopu lokalnih projekata čije financiranje je prošle godine ukinuto pod opravdanjem preraspodjele sredstava zbog epidemiološke situacije, rekla je Jurlina.
No, iz Eko Zadra se nadaju kako će ova godina biti bolja, a nadaju se i većoj suradnji građana, ali i institucija o čijim financijskim potporama ovise.
– Nedavno je izašao natječaj Zadarske županije na kojega planiramo prijaviti projekt koji će djelomično pokrivati i rad na okolišnim prijavama dok je Grad Zadar i ove godine odlučio ne financirati projekte u području zaštite okoliša. Tako je bar razvidno u gradskom Godišnjem planu raspisivanja javnih natječaja/poziva za financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge za 2021. godinu. Uglavnom, snalazimo se kako znamo, a to znači da se oslanjamo i na podršku građana/ki, odnosno na njihov doprinos u prijavljivanju i sudjelovanju u rješavanju okolišnih prijava. Sve upite u vezi različitih okolišnih problema ili, pak, one pozitivne upite kao što su gdje nabaviti ekološke sadnice, gdje propisno odložiti neki otpad i slično. Prijave i upite građani nam mogu poslati na e-mail [email protected], napominju iz Eko Zadra.

Prednjačio Zadar, a idući je bio Nin
– Što se tiče kategorije prijava, kao i do sada, najviše njih je bilo vezano uz nepropisno odlaganje otpada u okoliš, a iduće vodeće teme su gradnja, odnosno sumnje na bespravna nasipanja obala te prijave vezane uz sječu drveća i šume, dodaje Jurlina ističući kako najviše prijava svake godine bude na administrativnom području Zadra te na području bliže okolice pa je tako i ove godine prednjačio Zadar, a idući je bio Nin.
Od ukupno 47 prijava, uspješno je riješeno 35, a 10 je ostalo otvoreno.
– Otvorene se prijave najčešće odnose na slučajeve divljih odlagališta na čiju sanaciju se zna čekati i preko godine dana te na prijave kod kojih nismo dobilI povratne informacije od nadležnih ili, pak, od prijavitelja/ica, kaže Jurlina.
Kako bi zaštita okoliša bila učinkovita, važna je svijest građana i njihov odnos prema okolišu. Zanimalo nas je kakva je svijest Zadrana što se tiče očuvanja prirode i okoliša i koliko o tome uopće razmišljaju.
– Teško je iz glave procijeniti svijest građana/ki na području naše županije. Naime, s jedne strane bismo mogli zaključiti kako sve više ljudi razdvaja otpad u svojim kućanstvima i, što je puno važnije, trudi se smanjiti otpad, ali onda se maknemo s uobičajenih ruta šetnje u okolne šumarke i poljske puteve i vidimo da divljih odlagališta možemo pronaći na stotine na području Županije. Bez konkretnijih istraživanja, povećanja ulaganja u zaštitu okoliša i održivi razvoj uključujući i razvoj sustava koji će omogućiti prevenciju onečišćenja te pravovremene reakcije na slučajeve degradacije stanja okoliša, možemo i dalje samo nagađati i nadati se boljem sutra. Apsolutno svatko od nas ima odgovornost da doprinese zaštiti okoliša usvajanjem navika koje su okolišno pozitivne ili barem neutralne, ali treba istaknuti da je najveća odgovornost na privatnom i javnom sektoru, zaključila je Jurlina.

Kako izgleda proces prijave i sanacije?
Što se tiče otpada ili zelenila, proces ide ovako: ako ima dovoljno informacija od prijavitelja/ica, provjerava se pod čijom nadležnošću je područje na kojemu se nalazi otpad.
– Ako se radi o privatnom posjedu ili javnoj površini nad kojom je nadležan Grad ili Općina onda se npr. prijave vezane uz otpad ili zelenilo prosljeđuju komunalnim redarima te za to zaduženom Upravnom odjelu. Ako se prijava odnosi na sumnju na bespravno nasipanje obale, prijava se šalje inspektorima Lučke kapetanije. Znači, postupamo ovisno o specifičnostima prijavljenog problema. Treba napomenuti da je svaku prijavu potrebno pratiti. Ponavljati dopise, tražiti informacije, itd. Na temelju vlastitog iskustva rada na Zelenom telefonu od polovice 2018. mogu reći da je to posao za sebe jer rad na prijavama zna biti dugotrajan i složen. Naime, nerijetko se dogodi nekakav problem u okolišu za koji trebamo prvo uložiti truda i vremena da shvatimo u čijoj je nadležnosti, koji je važeći propis, što se uopće može. Kvalitetnom zagovaranju zahtjeva i dobrom snalaženju unutar pravnog okvira nadamo se kroz neke od prijavljenih projekata. Još bi bilo najbolje kada bismo si mogle priuštiti usluge pravne pomoći, odnosno imati nekog pravnika/cu kao »džoker zovi« za pomoć nama i građanima/kama u rješavanju okolišnih problema, navode iz Eko Zadra. (Ana ŠARIĆ)