Južnije, ne i tužnije

Ohrid kao da je bio otporan na velike osvajače i vladare. Filip II Makedonski ga je osvojio i rekonstruirao, Aleksandar Makedonski je uživao u njegovoj ljepoti, a Samujlo vladao njime
Nakon dugo vremena Makedonija je napokon dobila spor protiv Grčke pred Međunarodnim sudom pravde. Ali, postoji i paradoks – Grčka sve više ulaže u Makedoniju. Što veća kriza – veća su ulaganja kod susjeda. Navodno, kako potvrđuju Makedonci, zbog jeftinije radne snage 250 grčkih tvrtki zapošljava dvadesetak tisuća makedonskih državljana
Proputovali smo dobar dio Makedonije i na kraju naše vožnje autobusom, itinerar nas je usmjerio prema europskom i svjetskom dragulju – Ohridu, “mjestu sedam čuda”. Ta turistička destinacija sa 56.000 žitelja i njezino jezero, ono Ohridsko, na popisu je UNESCO-ove svjetske baštine u kategoriji spomenika kulture i spomenika prirode.
Samo su 24 spomenika na svijetu istovremeno obuhvaćeni u obje kategorije – kulture i prirode. Puna dva dana koliko smo boravili u hotelu Diplomat uz pomoć ljubaznih domaćina i turističkog vodiča Džingisa putovali smo kroz daleku prošlost.
Upravo na milijunsko pitanje kviza “Milijunaš” na britanskoj televiziji (Who Wants to be a Millionaire?”) – “Koji je najstariji grad na svijetu s kontinuitetom civilizacije?”, ispravan odgovor je bio Ohrid, pod starim nazivom Lychnidos, u prijevodu “grad svjetlosti”.
I ne samo to, najnovija znanstvena istraživanja pokazala su da je Ohridsko jezero najstarije na svijetu. Njegova starost procjenjuje se od četiri pa do deset milijuna godina.
Međutim, što je sa prvim sveučilištem u Europi, osnovanim daleke 893. godine, smještenim u starom gradu Ohrida s campusom kapaciteta za 3,5 tisuća studenata? Zar to nije punih 185 godina prije osnivanja bolonjskog sveučilišta (1088.)? No, kad sam to pitanje postavio Talijanu Francescu, odgovor je bio sljedeći: “Ohridsko sveučilište nije imalo milenijski kontinuitet poput Bolonje”. Pitanje se postavlja: možemo li mi Zadrani govoriti o 17. po redu najstarijem europskom veleučilištu (1396.)? Vjerojatno s pravom možemo, jer su se niti zadarskog veleučilišta kroz povijest prekidale u kratkim vremenskim razmacima.
Karantena bez kuge i kolere
Slušajući moja razmišljanja i Trogirani su se uznemirili, istaknuvši da je slijedom toga trogirska ljekarna (1271.) starija od one dubrovačke u Franjevačkom samostanu Male braće (1317.) punih 36 godina. Materijala za razmišljanje i istraživanje tako smo dobili napretek.
– Ohrid je kontinuitet povijesne niti zadržao do danas i zato ga zovu kraljevinom arheologije, istaknut će s ponosom naš vodič Džingis te pojasniti:
– Ovaj svjetski dragulj, u kojem se mogu pronaći ostaci 365 crkava, kao da je bio otporan na velike osvajače i vladare. Filip II. Makedonski ga je osvojio i rekonstruirao, Aleksandar Makedonski je uživao u njegovoj ljepoti, a Samujlo vladao njime. U njemu su istovremeno živjela dva značajna sveca – sv. Kliment Ohridski i sv. Naum Ohridski, snažno ga obilježivši. Ova dvojica bili su učenici Ćirila i Metoda, najobrazovanijih osoba svog vremana. Između ostalog Kliment Ohridski ustanovio je ćirilično pismo kojim se danas služi preko dvije stotina milijuna stanovnika svijeta.
Zanimljivo je, nadodat će vodič Džingis, da je u srednjem vijeku preko 30% svjetske populacije bilo poharano epidemijom kuge i kolere. Ohrid je upravo zahvaljujući tajnim zapisima zaštitnika sv. Klimenta ostao pošteđen i postao prvi grad karantena u Europi. Uz tumačenje vodiča upoznali smo se s drevnim ostacima Ohrida, s njegovim amfiteatrom, ostacima gradskih zidina, katedralom sv. Sofije, ostacima mnogobrojnih crkava, muzejima, manufakturom izrade papirusa iz 16. stoljeća, školom bizantskog slikarstva te poznatim ohridskim biserima.
Grci i Makedonci
U dva dana našeg boravka bila je ista slika na makedonskoj televiziji – prikazuje se tradicionalna povorka karnevala, vevčanska manifestacija stara 14 stoljeća na kojoj je najatraktivniji bio čin simboličnog pokopa Grčke. U jednom susjednom mjestu, burke su na karnevalu po drugi puta zapalile Makedoniju. Riječ je o masci koja je izazvala prijepor između Makedonaca i Albanaca. Reakcija na tu masku je i prosvjed u Strugi, mjestu u kojem prevladava albansko stanovništvo. S jarbola pred zgradu općine skinuta je makedonska zastava i postavljena zastava islamske zajednice. Nakon tog čina islamska zajednica pozvala je svoje stanovništvo na smirivanje strasti, a ujedno i kritizirala makedonsku vladu koja financira karnevale, dok Makedonci to koriste za propagiranja islamofobije.
Da u biznisu nema logike pokazuje i sljedeći primjer. Novoizgrađeni objekti u Ohridu sa svojim istaknutim bijelim fasadama podsjećaju na grčke građevine bez obzira na to što je Grčka stavila veto na članstvo Makedonije u NATO-u 2008. Godine. Međutim, nakon dugo vremena Makedonija je napokon dobila spor protiv Grčke pred Međunarodnim sudom pravde. Ali, postoji i paradoks – Grčka sve više ulaže u Makedoniju. Što veća kriza – veća su ulaganja kod susjeda. Navodno, kako potvrđuju Makedonci, zbog jeftinije radne snage 250 grčkih tvrtki zapošljava dvadesetak tisuća makedonskih državljana. Ali u odnosu na hrvatsku politiku vanjskog kapitala, mjesečna primanja makedonskog radnika su redovita i sigurna.
Grci najviše ulažu u telekomunikacije, prehrambenu industriju, energetiku i građevinarstvo. No, makedonski duhan visoke kvalitete putem grčkog klastera Leaf Tobacco postao je svjetski brand, jer ga Grci prodaju svjetskim proizvođačima. Jedan od razloga jačanja ulaganja grčkog kapitala u Makedoniju je i promotivna cijena zemljišta za investiranja i iznosi samo euro po četvornom metru te dobivanje potrebnih dozvola u kratkom vremenskom razdoblju.

Biser Balkana

Makedonija obiluje rijetkostima i prirodnim ljepotama. S pravom je zovu biserom Balkana. Zemlja je tradicije i nacionalnog folklora, poznatih vrsta vina i izvora hrane. Okružena je jezerima, planinama i poznatim lječilišnim mjestima. Interesantno je što su glavna turistička središta u neposrednoj blizini triju jezera – Ohridskog, Prespanskog i Dojranskog.
Također, Papkova šapka, Mavrovo, Kruševo i Pelister su poznata središta zimskog turizma. U svijet mašte i opuštanja vode vas njezina tri nacionalna parka – Mavrovo, Pelister i Galešnica. Kulturna karta Republike Makedonije je izuzetno bogata i raznolika, što svjedoče brojni arheološki lokaliteti, bezbroj crkava, manastira, ikona i freski. Procvat Makedonije dogodio se za vrijeme vladavine Filipa II. i njegovog sina Aleksandra Makedonskog, jednog od najvećih vladara u povijesti svijeta, čija se vladavina prostirala od Jadrana pa sve do Indije i Egipta. Na sjeveru Makedonija graniči sa Srbijom i Kosovom, na jugu s Grčkom, na zapadu s Albanijom te na istoku s Bugarskom. Službeni jezik je makedonski, iako bi, po mišljenju mnogih uz makedonski službeni jezik trebao biti i albanski, jer je više od milijun stanovnika albanske nacionalnosti.
Zanimljiv je i podatak da je od 2004. godine Makedonija administrativno reorganizirana s podjeljenih 84 općine, dok je od 1996. do 2004. godine imala 123 općine. Ovaj proces koji se je dogodio 2004. godine bio je poznat kao decentralizacija centralne vlasti. Statistički prema broju žitelja, najveća makedonska općina je Kumanovo sa stotinjak tisuća stanovnika.

Vino, Makedonija, vino…

U restoranu Ostrovo u neposrednoj blizini Sv. Nauma, na rijeci Crni Drin u prebogatoj ponudi odlučili smo se za pastrmku Salmo letnica odnosno, kako kažu Makedonci, Kurana, ili Albanci – Korani. Uz ribu, odlučili smo se za butelju crnog vina cabernet sauvignon, berba 2008., limited edition (10.000 butelja). Cijena botelje 23 eura. No, kako smo “potrefili” na odlično crno fino, uz dobru ravnotežu tanina i kiselosti, upitali smo gdje se ono proizvodi i koji su kapaciteti te vinske regije. U pitanju je, dakako, Tikveš, vinska regija s ukupnim kapacitetom od 55 milijuna litara. Komore za zrenje podzemnog podruma su veličine od 1.500 četvornih metara. Sadržavaju 450 bačvi barrique i 180 hrastovih bačvi. U tijeku je gradnja dodatnih prostora s još 2000 četvornih metara.
Tvrka posjeduje 500 hektara vlastitih nasada vinove loze i usko surađuje s više od 2.000 individualnih vinogradara, uzgajivačima grožđa iz Tikveške vinske regije. Čuvši ove brojeve i u koliko je zemalja Makedonija prepoznata sa svojim vinskim plasmanom, razmišljamo do kojeg razvoja su Hrvati stigli u vinskoj kulturi uopće. Što je s hrvatskom vinskom znamkom, je li prepoznata na svjetskom tržištu? Odnosno, postoji li uopće plasman hrvatskih vina kroz turističku ponudu i reklamiramo li se kao zemlja poznatih vina? Republika Hrvatska primljena je u članstvo međunarodne organizacije za vinogradarstvo i vinarstvo OIV, osnovane 1924. godine, ali, nažalost, tu međunarodnu asocijaciju nismo promidžbeno osmislili, osim u megalomaniji, poput onoga da se kod proizvođača kupi butelja kvalitetnog vina za sedamdesetak kuna, a u restoranu ili hotelu se nudi po šesterostrukoj višoj cijeni. Skuplja je tako butelja srednjokvalitetnog vina od hotelskog smještaja u kategoriji od četiri zvjezdice.