SPAŠAVANJE BRANŠE »Želimo sačuvati zdravlje, ribolov i radna mjesta«

Nema sektora kojeg nije pogodila situacija s pandemijom koronavirusa. Pogođeno je i ribarstvo, posebno ribari koji otkup gotovo u cijelosti plasiraju u Italiju ili na peškariji i po restoranima. Sve je zatvoreno, ništa ne ide, ni izvoz.
Kakvaje sada situacija upitali smo Vedrana Pribilovića, vlasnika ribarskog obrta »Mormora« Tkon.
– Mogu reći, koliko je meni poznato, zalihe ribljih konzervi i ribe u tvrtkama za preradu su dovoljne da se jednu godinu može hraniti cijela Hrvatska, tvrdi Pribilović.
Ovaj mali obrt zapošljava 18 ribara, a u svojoj floti ima dva broda KUN 1 i KUN 2. Obrt skladno funkcionira kao jedna obitelj u kojoj djelatnici pomažu jedni drugima u svim životnim situacijama.

Sačuvati zdravlje i ribolov
– U ovoj situaciji nema vozača za prijevoz ribe. Veliki bi problem nastao kad bi se stalo s ulovom ili počelo sa zatvaranjem pogona za preradu ribe zbog virusa, jer za osobne dohotke, doprinose i knjigovođu mjesečno nam treba oko 170.000 kuna. To se nikako ne bi moglo izdržati, želimo sačuvati zdravlje i radna mjesta ribarima, ističe Pribilović čiji obrt za porez na dobit godišnje uplaćuje čak oko pola milijuna kuna.
– Ako bi, ne daj Bože, došlo do toga da stanemo, vjerujem u pomoć države, jer bi ribare poslali doma na godišnje odmore, na Zavod za pošljavanje… U crne scenarije nikad nisam vjerovao, zasad je situacija poprilično dobra. Mi smo ekipa za pet, neka tako i ostane, govori kunjski ribar.
Pored ribarica KUN 1 i KUN 2 u Tkonu je još jedna ribarica, MAŠUN u vlasništvu Dume Jakovljeva. Ribari imaju beneficirani radni staž, 15 mjeseci za 12 mjeseci.
– Težnja otočana da pronađu posao u svojoj sredini od iznimnog je značaja za sprječavanje depopulacije hrvatskih otoka, ističe Pribilović koji kao i spomenuti Jakovljev zapošljavaju ribare i svojim poslovnim rezultatima pridonose razvoju gospodarstva na tkonskom području.

Riba za Mardešić i Labin
– Sitnu plavu ribu smo lovili kod Dugog otoka. Usprkos mraku zbog najave bure još smo se u petak privezali u matičnu luku. Prethodno smo plavu ribu iskrcali u tvornici Mardešić u Salima na Dugom otoku, priča Pribilović.
Osim za Madešić, ulov Kunjana je i za pogon ribe u Labinu. Naime, zadarski Arbacommerce je još 2007. izgradio pogon u Labinu, nekoliko kilometara udaljen od istarske luke Plomin.
– U Labinu se godišnje preradi oko četiri tisuće tona sitne plave ribe (uglavnom srdela i inćuna) koja se nabavlja izravno od hrvatskih ribara, naglašava Pribilović.
Osim što je pogon za preradu ribe Arbacommerce u zadarskom vlasništvu i Mardešić, jedina tvornica na zadarskim otocima, je u suvlasništvu zadarske tvrtke Pilchardus koja surađuje s Abracommercom.
– Najbolje pošte nalaze se na otvorenom Jadranu, u blizini vanjskih otoka, gdje je dno kamenito, more kristalno čisto i kvaliteta ribe vrhunska, govori Pribilović dodajući kako ribari love mrežama plivaricama, koristeći noću svjetla za skupljanje ribe.
Riba se nakon ulova izvlači iz mora i još živa sprema u tankove s mješavinom hladnog mora i leda, da bi se postigao efekt »šoka«. Tako tretirana riba dugo održava svježinu.

Dobrodošli u Istru, u Dalmaciju ne
– Dok se neke ribe mogu duže čuvati u zamrzivaču, mala plava riba koja je jako zdrava, može se svježa konzumirati dva dana. Poslije je najbolje termički obraditi poput dalmatinskog saura, s maslinovim uljem, lukom, rajčicom i drugim sastojcima. Saur u hladnjaku može biti jestiv i više od tjedan dana, napominje Pribilović.
Na zadarskom području ima dosta pogona. U Poslovnoj zoni Grabi u Poličniku su Mišlov, Teši-tunolov, Marikomerc i Tajer. Na zadarskom području je i Cromaris, sedmi u svijetu u proizvodnji orade i brancina, Ribarska zadruga Omega 3 iz Kali. U tom društvu su i Kali Tuna, Jadran tuna, Pelagos Net Farma i drugi te niz manjih obrta.
– Jedan kandidat za vijećnika u Biogradu na lokalnim izborima prije tri godine imao je kampanju o ribarskim brodovima koji njegovim gostima navodno kad izađu na balkon smetaju idealnoj vizuri, pogledu na Pašmanski kanal, da brodovi smrde, priča Pribilović.
Kad s ribaricom dođe poviše Lošinja i u Istru, kaže on, srdačno ih dočekuju, a turistički vodiči svojoj grupi s ponosom govore kako je to riba iz našeg mora.
– Izgleda da samo u Dalmaciji nismo dobrodošli, svi bi i ovce i novce. Smatram da trebamo vratiti proizvodnju u Hrvatsku. Koronavirus će nam ukazati na krhkost hrvatskog gospodarstva. Ne može se živjeti samo od turizma, ako se sad ne opametimo, kada ćemo, pita se Pribilović.