Temelj novom pogledu na povijest hrvatske književnosti

Meharisti su objavili brojne hrvatske knjige iz različitih područja društvenih, humanističkih i prirodnih znanosti. Te su knjige dio ove bibliografije i vezane su uz različita područja

Croatica Mechitaristica, bibliografija hrvatskih knjiga tiskanih u Mehitarističkoj tiskari u Beču, jučer je predstavljena na Sveučilištu u Zadru. O ovoj iznimnoj i informacijama vrlo bogatoj knjizi autora Tihomila Maštrovića i Slavka Harnija, govorili su prof. dr. sc. Ante Uglešić, rektor Sveučilišta u Zadru, akademik Radoslav Katičić, prof. dr. sc. Josip Lisac te sam autor, prof. dr. sc. Tihomil Maštrović. Kako je u uvodnoj riječi naglasio rektor Uglešić, knjiga danas nažalost gubi bitku s drugim medijima, ali i dalje ostaje važan dokument čovjekovih postignuća na svim poljima znanosti i umjetnosti. O nekim naslovima koje autori navode u Croatici Mechitaristici malo se znalo, ali kako je istaknuo akademik Radoslav Katičić, malo se zna i o samim mehitaristima, koji su kongregacija benediktanskih redovnika Armenske katoličke crkve, a u znanstvenim krugovima poznati su po izdavanju starih armenskih inačica grčkih tekstova:
Više od 200 naslova
– Meharisti su bili poznati i po tome što su tiskali i izdavali knjige i na drugim “nemogućim” pismima. Svoju su tiskaru najprije imali u Italiji, a potom su se preselili u Beč, gdje i danas postoji njihova tiskara i gimnazija koju možete posjetiti, rekao je Katičić te dodao kako su mnogi narodi pod habsburškom vlašću imali problema zbog tiskanja knjiga na svojim pismima, poput Srba koji su svoje pisce htjeli tiskati na ćirilici, ali ne i armenski benediktinci jer su bili dokazani katolici pa se u njihovoj tiskari zbilja tiskalo mnogo. Tako su tiskane i brojne knjige hrvatskih autora, ali ne samo na hrvatskom jeziku. Maštrović i Harni u bibliografiji navode više od 200 naslova koje je ova tiskara objavila u vremenu od 1815. do 1986. Spomenimo i to da su hrvatska izdanja u Beču tiskana temeljem carske privilegije o tiskanju knjiga na istočnim i zapadnim jezicima.
Prof. dr. sc. Josip Lisac ovom je prigodom nabrojao neke od autora koji se spominju u Croatici Mechitaristici, koji su svaki na svoj način dali ogroman doprinos u očuvanju hrvatske pisane riječi, rekavši kako je ovo djelo temelj novom pogledu na povijest hrvatske književnosti.
Prof. dr. sc. Tihomil Maštrović kazao je kako ga je na stvaranje ove bibliografije potaknula knjiga generala Nikole Maštrovića (o čijem je životu i djelu dr.sc. Maštrović godinama istraživao), koja je 1845. godine bila tiskana upravo u Mehitarističkoj tiskari, a te se godine djela tiskana na hrvatskom jeziku mogu nabrojati na prste jedne ruke:
Tiskane i jedne hrvatske novine
– Meharisti su objavili brojne hrvatske knjige iz različitih područja društvenih, humanističkih i prirodnih znanosti. Te su knjige dio ove bibliografije i vezane su uz različita područja i to uz filozofiju, teologiju, pravo, povijest, politiku, gospodarstvo, poljodjelstvo, odgoj i obrazovanje, etnologiju, arheologiju te zemljopis. Objavljeni su i brojni radovi s područja medicine, matematike, biologije, a napose su brojni naslovi iz književnosti, pogotovo pjesništva. Zanimljivo je da su u ovoj tiskari bile tiskane i jedne hrvatske novine, Novi pozor, političke novine s ciljem promicanja hrvatskih nacionalnih interesa koje su od 1867. do 1869. izlazile u Beču. Spomenimo da su u ovoj tiskari objavljeni i neki važni književni prijevodi na hrvatski jezik, primjerice “Božićna pjesma ” Charlesa Dickensa, što je i prvi hrvatski prijevod tog engleskog klasika, zatim “Prkonjica” i “Zapisi” ruskog književnika Ivana Sergejeviča Turgenjeva itd, rekao je Maštrović.
– Croatica Mechitaristica važan je i nezaobilazan dio bibliografije hrvatskih knjiga tiskanih izvan Hrvatske, rekao je na kraju prof. dr. sc. Tihomil Maštrović.
Bibliografiju Croatica Mechitaristica su objavili Erasmus naklada d.o.o. i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Tko je sve objavljivao?

U 19. stoljeću kod meharista svoja djela objavili su brojni pisci, od kojih su neki nezaobilazna imena hrvatske kulturne baštine, kao što su Vjekoslav Babukić, Baltazar Bogišić, Andrija Torkvat Brlić, Franjo Carrara, Dimitrija Demeter, Andrija Dorotić, Ivan Filipović, Juraj Haulik, Stjepan Ivičević, Antun Kaznačić, Vjekoslav Klaić, Antun Mažuranić, Matija Mesić, Metel Ožegović, Martin Meršić ml., Ilija Okrugić, Medo (Orsat) Pucić, Milan Rešetar, Josip Juraj Strossmayer Bogoslav Šulek, Josip Torbar i mnogi drugi