Grad Zadar još uvijek ne zna ni točan broj zgrada koje trebaju ugradnju dizala

Slika korisnika mkvanja
Drugi hrvatski gradovi već imaju odvojen novac za projekt
Sve organizacije HSU-a prikupljale su lani potpise stanara i predstavnika stanara da se u svakoj zgradi koje imaju više od dva kata ugradi lift. Predsjednik HSU-a Silvano Hrelja je potom primljen kod premijera Plenkovića kojemu je predočio potpise. Ministarstvo sada mora pokrenuti incijativu prema EU, kazao je Branislav Jelenić iz HSU-a
Marko Jurinec/PIXSELL
I u Zadru postoje zgrade s više od dva kata u kojima nema dizala, koja se trenutačno mogu ugraditi u okviru energetske obnove

Projekt ugradnje liftova u zgrade koje imaju više od dva kata  priča je stara gotovo pet godina te je samim time nemoguće da je riječ o  predizbornoj kampanji, smatra vijećnik u Gradskom vijeću  Zadra, SDP- ov Erol Gaši komentirajući izjavu gradonačelnika Branka Dukića.

- Naši vijećnici u Gradskom vijeću, počevši s Darkom Vrdoljakom, o  ovom projektu govore već godinama, a Biljana Borzan je u Europskom  parlamentu na samom početku mandata, točnije prije pet godina pokrenula tu priču i od tada ukazuje na problem. Čak je i HDZ-ova vijećnica,  Iva Dunatov, bila svojevremeno pokrenula to pitanje, kazao je Gaši dodavši kako neki drugi gradovi, nebitno s kojom strankom na vlasti, već  imaju odvojeni novac za taj projekt, dok Zadar ne zna niti o koliko je  zgrada riječ, a a kamoli da je izdvojio novac.

Broj zgrada bez liftova se već odavno trebao znati!

Zadarski list je prije više od dva tjedna posalo upit Gradu Zadru o tome koliki je broj zgrada u Zadru koje nemaju ugrađen lift. Do trenutka  objave ovog teksta odgovor nismo dobili. Erol Gaši to ignoriranje odgovora komentirao je kao očitu nezainteresiranost za projekt i za promjenu  po tom pitanju.

- Grad Zadar je očito u potpunosti nezainteresiran jer da  postoji imalo  interesa, on bi već  izračunao koliko zgrada u Zadru ima potrebe za liftom. Gradovi koji su zainteresirani za to su već odmakli dovoljno daleko  da, bez obzira što kaže Europska komisija, znaju određene informacije, a  Grad Zadar nikakve informacije o tome nema, iako  već četiri godine  upozoravamo na to, kazao je Gaši dodavši kako je Grad već je trebao dati  neku procjenu, pogotovo iz razloga jer je Udruga umirovljenika Hrvatske  pošte već provela provela anketu koja je pokazala kako na području Hrvatske ima 16 tisuća zgrada bez lifta, od kojih su se stanari iz preko 12 tisuća zgrada odlučili na sudjelovanje  u ovom projektu.

- Grad Split, gdje je također HDZ na vlasti, već je, primjerice,  odvojio  novac u proračunu za sufinanciranje dizala i krenuo se  u izrađivanje pravilnika o kriterijima za njihovu ugradnju dizala. Osim tih kriterija, Split  već zna o kojem je broju zgrada i stanova riječ. Dakle, otišli su tri koraka  naprijed, dok Zadar stoji na mjestu jer ni dan danas ne zna o kojem broju zgrada bez liftova se radi, rekao je Gaši.

Nema informaciju o tome da je Bruxelles odustao

Na pitanje kako komentira informaciju koja je procurila u medije kako  je Bruxelles odustao od sufinanciranja ovog projekta, Gaši je kazao kako  Ministarstvo već dvije godine govori o tome da je Bruxelles odustao, a on  o tome još nema informaciju.

- U ovom trenutku čekamo da vidimo koje će nove informacije Europska komisija reći. Bruxelles ne bi odustao od ovog projekta, osim iz razloga što je Hrvatska izuzetno loša u privlačenju novca iz fondova, i razlog  odustajanja bi bila loša hrvatska administracija, tvrdi ovaj vijećnik.

Predsjednik Županijske organizacije Hrvatske stranke umirovljenika,  Branislav Jelenić, podsjetio je na akciju koja se održala još prošle godine,  a u kojoj su sve organizacije HSU-a prikupljale potpise stanara i predstavnika stanara da  se u svakoj zgradi koje imaju više od dva kata ugradi  lift.  S obzirom na povratne informacije koje je polučila ta akcija, Jelenić  je kazao kako je Grad Zadar zainteresiran, kao i stanari, no kako sve ovisi  o tome hoće li Ministarstvo reagirati i pokrenuti inicijativu prema Europskoj uniji, jer bez toga neće biti ni sredstava.

- Činjenica jest da je veliki problem nedostatak liftova u zadarskim  zgradama, a starije populacije je je sve više. No nisu tu samo stariji u pitanju, već i trudnice, majke s malom djecom, tjelesni invalidi... Lift im je  jedina komunikacija s vanjskim svijetom. Nakon prikupljanja potpisa,  predsjednik naše stranke Silvano Hrelja je primljen kod premijera Plenkovića, a razgovoru je bila  prisutna i ministrica Gabrijela Žalac. Sada je  na njima potez. Ministarstvo mora pokrenuti incijativu prema EU, jer  bez toga nećemo dobiti europska sredstva koja su pozamašna, kazao je  Jelenić naglasivši kako se nadaju da će to krenuti jer je Plenković tako  obećao Hrelji.

Grad Zadar se htio uključiti

Akcija je, podsjetio je Jelenić, naišla na veliko odobrenje među  građanima, kako u Zadru i Biogradu, tako i u ostatku Hrvatske. U Hrvatskoj postoji 16 tisuća zgrada s tri i više kata koje nemaju ugrađena dizala,  a dobar dio ih je i u Zadru. Što je najbolje od svega, velik broj tih zgrada  ima predviđen prostor za ugradnju lifta, ali ga još uvijek nije ugradio.

- Grad Zadar je izrazio želju da će podržati i uključiti se u tu incijativu,  ali za sada još nemamo konkretnih dogovora. Postoji interes u lokalnoj  zajednici i mislim da bi se jednim dijelom trebalo rasteretiti stanare.  Građani su čak spremni, u okviru svojih mogućnosti,  povećavati svoje  pričuve kako bi se riješio taj problem jer, po meni,  on je važniji od energetske učinkovitosti zgrada, kazao je Jelenić dodavši kako je Hrvatska,  zahvaljujući HSU, prva pokrenula problem liftova među zemljama istočne Europe koje su u EU te bi, ukoliko inicijativa prođe, mogla dobiti  više sredstava.

Grad Split će subvencionirati  ugradnju dizala

Erol Gaši nam je proslijedio informacije koje je dobio od Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, redarstvo i mjesnu samoupravu Grada Splita, a u kojima stoji  kako postoji 636 kućnih ulaza u stambene zgrade s četiri kata i više koje nemaju  ugrađeno dizalo. U izradi je Pravilnik o bodovanju u koji će biti uvršteni kriteriji kao  što su katnost objekta, broj osoba s invaliditetom, broj teže pokretnih osoba, broj  osoba treće živtone dobi i sl. Po završetku izrade Pravilnika o bodovanju Grad Split  će objaviti javni poziv za dodjelu sredstava za subvencioniranje ugradnje dizala u  stambenim zgradama. Prosječna cijena ugradnje dizala iznosila bi oko 10 tisuća kuna po stanu, a Split će subvencionirati određeni iznos po stanu.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)