»Zaposlenici socijalne skrbi nisu hladni pogon već na prvoj crti«

Vlada Republike Hrvatske sa svojim paketima mjera gasi požar u gospodarskom sektoru uzrokovan pandemijom koronavirusa i naglim prestankom ekonomske aktivnosti. Sad je rasprava u javnosti koncentrirana na smanjenje, rezanje plaća u javnom sektoru, bez zadiranja u primanja u zdravstvu, policiji, vatrogascima i vojsci.
– Zašto kažnjavati sustav socijalne skrbi koja veliki teret ove krize nosi na svojim leđima? Štoviše, jako je žalosno što nitko ne spominje ove izuzetno cijenjene, školovane, ali i samozatajne ljude. To su ljudi koji se ne ističu, ali mora se naglasiti i javnost mora znati da su i oni na prvoj crti »bojišnice« protiv pandemije koronavirusa, ako ne na prvoj, onda metar od prve crte, naglasio je prof. Zvonimir Petrović iz Biograda na Moru, član Središnjeg odbora sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske.
Zaposlenici u sustavu socijalne skrbi, kaže on, ne traže javne pohvale iako su ih zaslužili, već samo ono što im pripada.

Rade pojačano
– Socijalni radnici, odgojitelji, medicinsko pomoćno i tehničko osoblje u postojećoj situaciji produbljuju uvid u njihove životne prilike. Pa su tako upravo oni jako važni u domovima za odgoj i staračkim domovima. Zaposlenici u sustavu socijalne skrbi nisu »hladni pogon«.
Oni aktivno rade po domovima i to 100 posto pojačano, kaže Petrović. S korisnicima uče, rješavaju zadatke, brinu se 24 sata o njihovoj organizaciji društvenih i sportskih aktivnosti unutar ustanove, rješavaju ljubavne i svakodnevne probleme te ih na taj način treba sačuvati i motivirati.
Predanim radom u ustanovama socijalne skrbi, odgojitelji i drugi stručni radnici trude se da 24 sata zaštite svoje korisnike od infekcije te ih istovremeno psihosocijalnom podrškom nastoje osnažiti da prihvate i izdrže što je značajno promijenilo njihov dosadašnji život. To pokazuje kako je ova profesija važna za društvo.
– Također se mora napomenuti da se u domovima svakodnevno primaju i djeca imigranata što dodatno povećava opseg rada djelatnika po domovima. Posebna su priča i djeca s intelektualnim poteškoćama. U vremenima prije korone na sva usta se govorilo o djeci s intelektualnim teškoćama, a sad kao da su nestali, kao da ih nema. Domovi ne znaju kako se prilagoditi radu u sadašnjim vanrednim uvjetima. Ministarstvo nema razrađen plan, tvrdi Petrović, sindikalni povjerenik Doma za odgoj djece Zadar.
Domovi za stare i nemoćne su trenutno medijski eksponirani, inače sumnjam da bi ih itko do sada spomenuo, naglasio je Petrović.

Pod velikim pritiskom
– Vlada RH, krizni stožer, javnost, a resorno ministarstvo prije svega, umjesto da zahvale zaposlenicima u sustavu socijalne skrbi što su toliko dugo, kao u ni jednoj drugoj državi na svijetu, uspjeli zadržati taj agresivni nevidljivi virus izvan ustanova, oni ih puštaju da se sami nose sa stigmatizacijom, javnim linčem, prijeti im se društvenim mrežama, prijeti im se kaznenim prijavama, obrađuje ih policija i državno odvjetništvo. Ti ljudi nisu to zaslužili, ističe Petrović.
Socijalni radnici su također pod velikim, pritiskom. Socijalni radnici ne rade samo u sustavu socijalne skrbi, već i u pravosuđu, te zdravstveno – obrazovnim ustanovama i privatnim socijalnim ustanovama. Centri za socijalnu skrb imaju povećani broj zahtjeva za jednokratne pomoći, doplacima za pomoć i njegu, osobnim invalidninama.
– Socijalni radnici u centru za socijalnu skrb poput ostalih djelatnika na radnim mjestima u razdoblju epidemije, po kriznim uputama rade po 14 dana, a oni kod kuće također rade i u stalnoj su vezi s kolegama u uredu. Također se radi u udomiteljskim obiteljima. Radi se i na hitnim slučajevima, poput obiteljskog nasilja, smještaja nemoćnih i teško bolesnih osoba i izdvajanja djece iz obitelji. Krizna vremena zahtijevaju krizne intervencije i mjere naglasio je Petrović.
 

Kolektivni ugovor, prekovremeni sati

Gotovo svakodnevno se priča o smanjenju plaća u sustavu socijalne skrbi, ali ovim hrabrim ljudima bi trebalo platiti bar ono što im po Kolektivnom ugovoru pripada za rad u ovakvim uvjetima, prije svega plaćanje prekovremenih sati.