Redatelj Zoran Mužić o sastavljanju razbijenog svijeta na daskama koje život znače

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika isikiric
KAVA S GLUMCIMA - U povodu nadolazeće premijere »A di smo sad, moja Stoše«
Autor: 
Mužić je ispričao o svojim počecima, kao i velikim mentorima - Ivi Brešanu, Kosti Spajiću, Zlatku Vitezu i Arsenu Dediću. Kako kaže, bio je radničko dijete iz Šibenika koje je s 18 godina uspjelo upisati Akademiju, a tada je režija ipak bila popularnija nego danas
Marin GOSPIĆ/ZL
Redatelj Mužić i moderatorica Doris Babić

Jučer je u maloj dvorani HNK Zadar održana Kava s glumcima na kojoj su Zadrani u opuštenoj atmosferi imali priliku čuti više o stvaralaštvu redatelja Zorana Mužića, kao i postaviti pitanje i komentirati.
Bilo je to u povodu nadolazeće premijere romantične komedije »A di smo sad, moja Stoše« autora Živka Nižića koja je stvorena od simbola Zadra, isprepletena obiteljskom pričom i poviješću Zadra.

Važnost identiteta

Mužić je ispričao o svojim počecima, kao i velikim mentorima - Ivi Brešanu, Kosti Spajiću, Zlatku Vitezu i Arsenu Dediću.
Kako kaže, bio je radničko dijete iz Šibenika koje je s 18 godina uspjelo upisati Akademiju, a tada je režija ipak bila popularnija nego danas.
- Danas je naglasak na drugim stvarima, brži je svijet, protok informacija, tu su društvene mreže, objasnio je tako pad »popularnosti« tog zanimanja.
Ovo mu je 130. režija, a prisjetio se predstave Kafeterija koja je 1996. imala izvrsnu recepciju, bila je toliko dobro prihvaćena da se tražila ulaznica više, a ljudi su bili spremni stajati na nogama. Bilo je važno da sudjeluju Zadrani ili ljudi povezani sa Zadrom.
»A di smo sad, moja Stoše« identitetska je predstava. Naime, nadovezuje se na simbole grada, a likovi su arhetipski, likovi su, kao i obiteljska priča, univerzalni.
- Identitet je jako važan. Nadilazi sve podjele, klasu, naciju, sve, komentirao je redatelj koji vjeruje kako bi, bez obzira na simbole Zadra, predstava bila izvrsno prihvaćena i u drugim gradovima.
Govorio je i o razlikama između kazališta danas i onoga kakvo je bilo prije 30-ak godina. Zaključak je bio kako je kazalište uvijek društveno angažirano.
- Čak i onda kad nije, angažirano je baš zato što nije angažirano, istaknuo je vječnu ulogu kazališta.

Optimistična poruka

Nametnulo se pitanje kako bi radio predstavu s čijom porukom osobno nije suglasan.
- Ne sjećam se takve situacije, ne vjerujem da ih je bilo. Ne bih mogao biti toliko hladno profesionalan i tako raditi, kazao je Mužić.
Poruka nadolazeće predstave puna je optimizma koji nam je, kako kaže, uvijek potreban, ne samo u trenutačnim okolnostima.
Kako redatelj objašnjava, ponovno se sastavlja razbijeni svijet. Dakle, tematizira se oprost, put oprosta, a, u skladu s epidemiološkim mjerama, na sceni su tri monodrame koje se spajaju tek na kraju.
Na taj je način osigurano smanjivanje kontakata, a dio fabule predočen je videozapisom.
- Snalazimo se, komentirao je Mužić koji za umjetnost nije zabrinut budući da je to nešto urođeno.
Međutim, smatra kako je kazalište već ugroženo tijekom pandemije, a prenošenje putem digitalnih kanala smatra nečim što se potpuno protivi prirodi kazališta.
- To je onda film. Imamo već krasnih filmova. Tako nisu uključena sva čula potrebna za kazalište. Kazalište treba jedinstvo prostora, tumačio je.

Arhetipski likovi

Pričao je o i važnosti govora u oslikavanju likova i umjetničkom stvaralaštvu, kao i o značaju prostora koji oblikuje čovjeka, pa tako i likove na sceni. Na kraju se raspravljalo i uspoređivalo identitet Zadra i nekih drugih dalmatinskih gradova, ponajprije Splita i Šibenika.
Premijera nove predstave HNK Zadar »A di smo sad, moja Stoše« nastale preme tekstu Živka Nižića u režiji i dramaturgiji Zorana Mužića održat će se u srijedu, 28. travnja s početkom u 20 sati. Izvedba je u četvrtak, 29. travnja u 20 sati.
U predstavi igraju Jasna Ančić, Davor Jureško i Žana Bumber. Scenografiju potpisuje John Čolak, kostimografiju Marija Šarić Ban, a glazbu Ivan Ivić. Glumci u video projekciji u predstavi su Venci Jurin, Mimi Zadarski i Žana Bumber.
- Predstava » A di smo sad, moja Stoše« bavi se sentimentom, memorijom, obitelji, ljubavlju i poviješću Zadra. Predstava je namijenjena Zadru i prijateljima Zadra. Nadam se potaknuti pozitivne emocije, pletući »pletenicu« između jedne obitelji i Zadra gdje se podrazumijeva da se to odnosi na bilo koju obitelj. Tako nastaje, neraskidiva, isprepletena, čvrsta veza između obitelji i grada. Sva tri lika su arhetipska, oni su vječni. Nikad nisu isti, to su neki Šime i Stoša. I Perka je arhetip, identiteski moment, objasnio je redatelj Zoran Mužić i pozvao sve da pogledaju predstavu.


"Pokušana je simbioza osobne i kolektivne memorije oblikovane u prvom redu odgovarajućim autentičnim idiomom koji je fiksirani refleks nekadašnje socijalno - sociološke stvarnosti i njene slike. Iz toga se nehotice, ali i posljedično kreira i identificira fikcionalni psihološki karakter likova, u ovom slučaju Stoše, Šime i Perke. Njihovo razmišljanje je u velikoj dozi upravo u svjetlu i moći te fikcionalne i stvarne paradigmatske zadarsko - mediteranske i idiomatske memorije. Tako mentalno profilirani, svojom logikom komentiraju biblijske sadržaje, književnost, povijesne događaje, sadašnjost, moral. Oni u svijetu svoje fikcije to rade dinamično i gotovo kubistički. Ostanu bez daha, stanu, pa se logikom izgubljenosti i umora pitaju, "a di smo sad?" Tako smo došli do tri usporedna, tangencijalna monologa toka svijesti, definirana rečenim sastavnicama koje teatarska lica sargaškim instinktom, poput jegulja, žele vratiti na ishodište, na ognjište obiteljske ljubavi, topline veselog skromnog, samodovoljnog, kršćanskog kruha sa snovima o nebeskoj mȁni u gradu koji ne može nestati na svom milenijskom putu između stvarnosti i fikcije"

prof. Živko Nižić



Ulaznice za predstavu

Ulaznice za izvedbu 29. travnja su u prodaji od ponedjeljka, 26. travnja na blagajni HNK Zadar od 11 do 13 sati. Cijena ulaznice iznosi 60,00 kuna

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 1 (1 glasova)