Europski milijuni za loše seoske ceste i kanalizacije

Rade li na projektu toplane na biomasu, općine i gradovi mogu računati na maksimalno 958 tisuća eura
Općine i gradovi koji imaju manje od deset tisuća stanovnika moći će iskoristiti izdašna sredstva iz europskog fonda IPARD da bi izgradili ili obnovili kanalizaciju, sustave za pročišćavanje otpadnih voda i lokalne ceste, uložili novac u toplane na biomasu te uredili protupožarne prosjeke kojima kroz šumu vatrogasna vozila dolaze do požarišta.
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja upravo je objavilo pravilnik koji propisuje tko, kako i koji iznos novca može dobiti za, primjerice, kupnju mehanizacije i opreme, za naknade za arhitekte i inženjere, studije izvedivosti, graditeljske radove i slično. Projekti, koji moraju “proći” na natječaju, financiraju se kombinacijom europskog i hrvatskog novca: 75 posto sudjeluje EU, a ostatak daje Hrvatska.
Prema objavljenom pravilniku, za ulaganje u nerazvrstane lokalne ceste i protupožarne prosjeke općine i gradovi mogu dobiti najviše 405 tisuća eura. Žele li ulagati u sustav kanalizacije i pogone za pročišćavanje otpadnih voda, mogu računati na maksimalno 958 tisuća eura. Jednako toliko mogu dobiti i ako na natječaj prijave projekt toplane na biomasu.
U planu za poljoprivredu i ruralni razvoj, Ministarstvo je još ranije pojasnilo zbog čega bi trebalo ulagati europski novac upravo u ove projekte. Naime, u nekim županijama do 28 posto kuća smještenih u ruralnim područjima nije spojeno na kanalizaciju, a 23 posto ruralnih kućanstava nema opskrbu tekućom vodom. Nadalje, samo 18 posto lokalnih cesta je u dobrom stanju. Ulaganja u toplane na biomasu, smatra Ministarstvo, popravit će, pak, u ruralnim područjima situaciju u javnim ustanovama, poput vrtića i škola, koje nisu spojene na središnji sustav grijanja. Uređenje protupožarnih prosjeka nužno je zbog šumskih požara koji su rizik za ruralna domaćinstva i gospodarstvo.
Prema pravilniku, financiranjem ovih projekata iz IPARD-a, želi se unaprijediti uvjete života i rada u ruralnim područjima, smanjiti iseljavanje i potaknuti ljude da se vrate na selo.
 

Korist za desetak gradova i dvadesetak općina u PGŽ-u

Prema kriterijima koje je propisalo Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, novac iz IPARD-a smije koristiti desetak gradova i dvostruko više općina s područja Primorsko-goranske županije. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, manje od deset tisuća žitelja imali su, primjerice, Bakar, Cres, Delnice, Kastav, Klana, Mošćenička Draga, Viškovo…