Petak, 19. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

Milanović za rast koji ne gura u dužničku krizu

23.05.2012. 22:00
Milanović za rast koji ne gura u dužničku krizu


Nas jedino zanima održiv rast, novcem koji Europa ima i idejama koje mi imamo, kazao je premijer. Summit u znaku pitanja hoće li se članice opredijeliti za ideju Merkel ili Hollandea


Hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je jučer u Bruxellesu da ne postoji dvojba između rasta i štednje, da je potrebno osigurati održiv rast koji ne gura zemlju u dužničku krizu te naći kompromis između između dva pristupa.
– Hrvatska vlada se zauzima za model koji osigurava vidljiv i održiv rast, koji ne gura zemlju u dužničku krizu. Vidjeli smo da su mnoge zemlje stale sa zaduživanjem, ali je izostao rast, a bez rasta nema investicija. Istodobno, investitori traže financijsku stabilnost, nulte ili minimalne deficite, ali onda nema rasta i oni opet nisu zadovoljni. Tu imamo zatvoreni krug koji moramo otvoriti, rekao je Milanović po dolasku na sastanak europskih čelnika iz redova socijalističkih i socijaldemokratskih stranaka. Riječ je o tradicionalnim sastancima europskih političkih skupina uoči svakog summita EU-a.  Upitan čijem je modelu skloniji, onome njemačke kancelarke Angele Merkel, koja inzistira na štednji, ili onome novoga francuskog predsjednika Francoisa Hollandea, koji traži da se osigura rast, Milanović je rekao da to ne “stavlja na osobnu razinu”.
Što s Grčkom?
– Nas jedino zanima održiv rast, novcem koji Europa ima i idejama koje mi imamo. Tu ćemo se uklopiti. Ono što je za njih grba na cesti, za nas je planina, a pokazali smo da dobro znamo bušiti planine, rekao je Milanović.
– Hrvatska u ovom trenutku i štedi i razvija se, a rast koji imamo nas ne zadovoljava. Želim više za Hrvatsku. Cijela Europa stagnira, svi stoje, prema tome ovo je zajednička priča u kojoj ćemo pozorno slušati ideje velikih država i onda odrediti svoj stav, rekao je hrvatski premijer.
Prema informacijama Reutersa objavljenim uoči neformalnog sastanka čelnih ljudi EU koji su se sinoć u Bruxellesu bavili krizom u eurozoni, sve su članice eurozone dobile zadatak da se pripreme za mogući izlazak Grčke iz eurozone te da izračunaju koliko će koju stajati taj potez. Izvor iz Europske unije je ustvrdio da ništa slično dosad nije napravljeno iz straha od curenja informacija.
Koliko su se vremena u Europskoj uniji promijenila, osim te vijesti, pokazao je i izostanak uobičajenog pripremnog sastanka kojeg su Sarkozy i Merkel imali uoči svih dosadašnjih summita. Ovaj put je novi francuski predsjednik Francoise Hollande sastanak održao sa španjolskim premijerom Marianom Rajoyom na kojem su njih dvojica dogovorili strategiju protiv ideja koje zastupa njemačka kancelarke Merkel.
Hollande je bio zatečen Reutersovom viješću i tvrdi da on ne zna za taj plan. Umjesto toga vjeruje da će se Europa okrenuti planovima o rastu, većoj likvidnosti te uvođenju euroobveznica.
Iznenadan poziv
Prema pisanju medija koji su se bavili spekulacijama o tome tko će protiv koga na neformalnom summitu u Bruxellesu, Hollande bi u svojim zalaganjima imati punu podršku britanskog premijera Camerona i talijanskog premijera Montija, dok se obraćanje švedskog premijera Fredrika Reinfeldta pred švedskim parlamentom u srijedu, moglo shvatiti kao držanje strane Angeli Merkel.
U Grčkoj raste nada da će Hollande u Bruxellesu podržati i njihovog bivšeg ministra financija i premijera, lidera Pasoka, Venizelisa. On je na iznenadan poziv Hollandea otputovao jučer u Pariz da mu predstavi grčki prijedlog promjene uvjeta u sporazumu sa EU i MMF-om. Radi se o planu u šest točaka koji zaustavlja štednju na aktualnoj razini i hvata se u koštac sa naraslom nezaposlenošću mladih.  Venizelos je s tim prijedlogom upoznao i svoje kolege među europskim socijalistima. Zanimljivo je da veliku nadu u Hollanedov utjecaj u Europskoj uniji ima i vođa grčke desnice Antonis Samaras!


Njemačka dug prodala gotovo bez kamata




Njemačka je jučer prodala svoje dvogodišnje obveznice po najnižoj mogućoj cijeni, s kamatom od samo 0,07 posto. Njemačka je ponudila obveznice u iznosu od pet milijardi eura i mogla je prodati i više da je pristala na veće kamatne stope. U svakom slučaju ovo je prvi put da je Njemačka uspjela prodati svoj dug praktično bez kamata što je samo znak da su investitori prvo, puni novca i drugo da će pristati i na gubitak profita samo da sačuvaju vrijednost novca. U ovom trenutku takva jamstva daje samo Njemačka.


Božićnice i regresi uspomene iz ljepših vremena


Na pitanje hoće li ustrajati na promjeni kolektivnih ugovora, premijer Milanović je rekao da očekuje razumne sugovornike o tome pitanju.
– Hrvatska je zadržala skoro sva radna mjesta u javnom sektoru, državnoj upravi i javnim poduzećima, koja uopće nisu restrukturirana. Hrvatska je potpisala niz kolektivnih ugovora koji nas opterećuju. Dakle, mi želimo sačuvati radna mjesta, skoro sva ako je moguće, sačuvati razinu plaća i kada to pogledamo to je već strašno puno, mnoge od europskih država su išle ispod toga, kazao je. Dodao je da su prava koja idu iznad toga, dodaci, božićnice, “uspomene iz nekih ljepših vremena”. (Hina)