Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Nikolić na raskrižju između Vlade, EU-a i susjeda

23.05.2012. 22:00
Nikolić na raskrižju između Vlade, EU-a i susjeda


Koliko god da je trenutno matematički izvjesnija kohabitacija: naprednjak predsjednik Srbije – izvršna vlast demokrata i socijalista, taj se odnos može dodatno okrenuti protiv demokrata ukoliko Ivica Dačić svoja 44 zastupnika odluči staviti na postizbornu vagu Nikoliću


Nakon izbora Tomislava Nikolića za predsjednika Srbije, izvjesne su najmanje tri predstojeće situacije: Srbija neće ni brzo ni lako dobiti novu vladu, regija i Europa suzdržano i oprezno čekat će i mjeriti prve iduće korake Beograda, a gubitnici – Boris Tadić, Demokratska stranka i njihovi zbunjeni i malodušni simpatizeri imat će dovoljno vremena da prepoznaju greške koje su ih dovele do poraza.
Pobjeda Nikolića, uz činjenicu da je koalicija oko naprednjaka osvojila i više zastupničkih mjesta u parlamentu Srbije (73) u odnosu na Tadića i njihove partnere (67), sad lako može promijeniti i odnos snaga u formiranju buduće vlade. Naime, iako su demokrati i socijalisti već prvi dan nakon parlamentarnih izbora dogovorili koaliciju u Skupštini Srbije, uz mandate stranaka nacionalnih manjina, Čede Jovanovića i Vuka Draškovića, računajući unaprijed kao olakšavajuću okolnost Tadićevu pobjedu u drugom krugu, politički pragmatizam stavit će na ispit odnos Dačić-Tadić.
Tri varijante
Koliko god da je trenutačno matematički izvjesnija kohabitacija: naprednjak predsjednik Srbije – izvršna vlast demokrata i socijalista, taj se odnos može dodatno okrenuti protiv demokrata i ostaviti ih izvan vlasti ukoliko Ivica Dačić svoja 44 zastupnika odluči staviti na postizbornu vagu Nikoliću. Na razini spekulacija je da bi za takav scenario Nikolić morao Dačiću obećati mjesto premijera i značajne ministarske portfelje, a za parlamentarnu većinu toj koaliciji pridružiti i Vojislava Koštunicu koji bi donio 21 zastupnički mandat, ali i sam zauzvrat tražio solidan kolač vlasti. Dačić je, uostalom, već počeo praviti mizanscenu u kojoj o njemu puno toga ovisi, kad je, komentirajući Nikolićevu pobjedu, izjavio kako će od sada sve biti kompliciranije i da nova situacija postavlja novu poziciju na političkoj sceni jer mandatara postavlja predsjednik i pitanje je kome će dati mandat. Za sada su usamljena mišljenja da bi, kao treća varijanta, za Srbiju najbolje rješenje bilo da buduću vladu čini velika koalicija, okupljena oko DS-a i SNS-a, i da bi zemlju kohabitacija ili isforsirana vlada naprednjaka i socijalista Srbiju približila onome što se naziva “grčki scenarij”.
Razočarani lideri Unije i regije
Na drugi veliki ispit za novog predsjednika i Srbiju ukazuju prvi kurtoazno umjereni komentari i ljubazne, ali ne i odveć srdačne čestitke Nikoliću iz europskih institucija i zemalja regije jugoistočne Europe. Iz njih, reklo bi se, prije proizilazi razočaranje što je proeuropska opcija Borisa Tadića morala položiti oružje pred konzervativno desnim snagama koje su, godinama unazad, već ostavile brojne posljedice na političkoj i društvenoj sceni Srbije i nanosile štetu njezinom međunarodnom ugledu, a posebno odnosima sa susjedima, prije svega Hrvatskom i BiH.
Tako su predsjednik Vijeća Europe Herman Van Rompuy i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso čestitali izbornu pobjedu Tomislavu Nikoliću, naglašavajući očekivanje da će Srbija ostati na europskom putu.
“Želimo uspjeh predsjedniku Nikoliću u suočavanju s izazovima koji mu predstoje i u odgovoru na velika očekivanja srpskog naroda u vezi s gospodarskim rastom i prosperitetom”, kažu dvojica visokih europskih dužnosnika, koji su prekjučer napravili gaf jer je iz administracije EU-a, neznano kako, skoro tri sata prije kraja izbora u Srbiji “iscurila” njihova čestitka Nikoliću na pobjedi.
Svoboda: Udarac regionalnoj stabilnosti
Na rubu prijekora je brzojav šefa diplomacije Austrije Michaela Spindeleggera koji, uz čestitku, preventivno sugerira Nikoliću kako mu je to prilika da dokaže svoju posvećenost europskoj Srbiji o kojoj je govorio.
Lider socijaldemokrata u Europskom parlamentu Hannes Swoboda čak ide korak dalje ocjenom da pobjeda Tomislava Nikolića predstavlja težak udarac europskoj politici na Balkanu i regionalnoj stabilnosti.
“EU ne smije dopustiti da bude odvraćen zbog demokratske odluke srpskog naroda. Započet kurs pažljivo pripremljene i postupne integracije regije mora biti nastavljen”, poručio je Svoboda u priopćenju.
Potreban vozni red
Balans donekle pravi čestitka iz Rusije u kojoj je Vladimir Putin uvjeren da ćemo zajedničkim naporima nastaviti rad na realizaciji postojećih sporazuma, uključujući i realizaciju velikih investicijskih projekata, ojačati koordinaciju prilaza na međunarodnoj areni u korist naših država, u interesu općeuropske stabilnosti i sigurnosti.
No, slijedom narodne izreke “košulja, pa komšija”, Tomislavu Nikoliću će – jednako kao što treba slijediti pravi putokaz na obećanom europskom putu – biti nužan i pravi vozni red za komunikaciju sa susjedima, posebno Hrvatskom i Bosnom. Tim prije jer je Tadić uspio stabilizirati i unaprijediti odnose, naročito sa Zagrebom, ali i relaksirati poglede iz BiH prema Beogradu, unatoč mučnim i naslijeđenim (poslije)ratnim hipotekama. Iz Nikolićevih odgovora u pobjedničkoj noći ne može se s velikom sigurnošću tvrditi da i sam ima naročito jasnu sliku kako će graditi odnose sa susjedima. Osjećajući i sam da nije omiljen s druge strane Drine – ni u BiH ni u Hrvatskoj, poslao je uopćenu poruku kako se odnosi prema ljudima koji vode države ne grade na osobnim simpatijama. “Rođen sam u Šumadiji i meni i mojoj obitelji Hrvatska nikada nije nanijela zlo. Nisam genetski predodređen da mrzim Hrvatsku”, odgovorio je na jedno od pitanja o budućim odnosima, a to objašnjenje izravno je vezano i za njegovu, koji minmut ranije izrečenu, najavu: “Hrvatska treba riješiti pitanje Srba koje je protjerala, riješiti pitanje njihove imovine i njihove sigurnosti… Imat ću mnogo poslova prije nego što stignem do Zagreba, ali ću otići. Srbija i Hrvatska ne trebaju biti braća, ali trebaju biti u trajnom miru. Hrvatska neka pokaže da je zaslužila status člana EU-a, da su joj svi građani jednaki i imat će u meni suradnika za sve. Održavat ću dobre odnose sa svima, ne ovisi to o mojim osobnim afinitetima, ja sada predstavljam Srbiju”, zaključio je Tomislav Nikolić.
Što se, pak, Kosova tiče, Nikoliću je ostao vruć krumpir i već sad ne zna u koju će ga ruku uzeti i kako će s njim pred sugovornike u Europsku uniju. Dodaju li se tome činjenice da je socijalna situacija u Srbiji i komplicirana i teška, bez pouzdanih najava da postoji čarobni štapić kojim će se mijenjati na bolje, mnogo je više naznaka da se Srbija ne može nadati ni naročitoj političkoj niti ekonomskoj stabilnosti, koju su obojica kandidata obećavala biračima.


Podijeljena Srbija




Psiholog Žarko Trebješanin pobjedu Tomislava Nikolića smatra pokazateljem da je Srbija i dalje podijeljena na dva dijela, uz ocjenu da je Nikoliću na ruku išla mala izlaznost. To mišljenje dijeli i direktor Stratedžik marketinga Srđan Bogosavljević, uvjeren da su pobjednika odlučili i mala izlaznost, ali i visok postotak nevažećih listića u drugom krugu glasanja (oko 3,2 posto, a u prvom 4,37). Analitičar Milan Nikolić prognozira da Srbija ulazi u jedan dosta drugačiji politički period koji može biti i vrlo turbulentan i nada se da će Nikolić imati dovoljno državničke mudrosti da izabere prava rješenja.