Za obnovu Galerije nam treba 175 tisuća kuna koje nam nitko ne želi dati

Slika korisnika admin
Ljubica Srhoj čerina
Adam VIDAS
Pitam se tko bi sad uopće financirao izložbu Čovjek i more koja je onda koštala 250.000 kuna

S voditeljicom Galerije umjetnina Narodnog muzeja Ljubicom Srhoj-Čerinom razgovarali smo o stanju Galerije koja je zatvorena punih šest godina, o obnovi jedne dvorane Galerije, o Kaštelančićevoj izložbi, o nadanjima vezanim uz Muzej 2 palače za koji se nadaju sredstvima iz EU...

- Nakon što smo svake godine krpali Galeriju i mijenjali krov na jednoj po jednoj dvorani, što nam je prilično onemogućavalo rad, kad je došao u pitanje sam fundus Galerije, odlučili smo je iseliti nadajući se da će netko uložiti u obnovu prije konačnog rješenja samog Muzeja 2 palače. Kad smo iselili, malo više smo se koncentrirali na sam fundus, na registraciju zbirke... Vrijeme je brzo prošlo i shvatili smo da, istina, Muzej jest u pripremi, ali može proći još puno godina dok se taj problem riješi, a mi nemamo gdje izlagati. Tu prije svega mislim na stalni postav. Reći ću vam nešto što najbolje oslikava koliko je vremena prošlo. Već postoji cijela jedna generacija studenata povijesti umjetnosti koja nije vidjela stalni postav Galerije. I sami građani Zadra pitaju se gdje je, i turisti nam kucaju na vrata, pitaju gdje je galerija... Shvatili smo da je konačno došlo vrijeme da se nešto promijeni i s minimumom sredstava koja su nam ostala od lanjskih izložbi doveli prvu od ukupno šest dvorana u funkciju.

Taj potez zvuči kao potez očajnika.

- Da, upravo tako, napravili smo to iz očaja. Bilo bi najbolje kad bismo mogli osposobiti još barem tri dvorane odjednom, jer kad bismo obnavljali dvoranu po dvoranu opet bi se sve otegnulo i živjeli bismo u prašini još mjesecima. To nisu velika sredstva i mislim da bi se moglo doći do njih. Čak sam spremna odreći se nekih izložbi, odreći se potpuno programa za iduću godinu ako je netko spreman uložiti u te tri dvorane, ili ukupno pet preostalih.

To je najbolji izložbeni prostor u gradu.

- Jest, i zasad je nezamjenjiv. Krletke koje imamo kao privremeno rješenje u Kneževoj palači su zanimljiva ideja i koriste nam, ali tu ne možemo izložiti slike iz fundusa Galerije ili na duže vrijeme fotografiju. Tamo nema muzeoloških uvjeta, ima vlage... Možemo organizirati dokumentarne izložbe, instalacije, skulpturu možda... Na izložbi "Ususret Plavom salonu" tamo su izlagali mladi umjetnici koji su bili spremni na rizik, ali iz fundusa tamo ne bismo izlagali. Nama treba prostor u kojem bi Galerija ozbiljno mogla funkcionirati.

Muzej 2 palače bit će najljepši na Jadranu

Kako ste izdržali šest godina bez Galerije?

- Iscrpili smo sve galerijske resurse. Gradska loža je izložbeni paviljon, ali ni on nema muzeološke uvjete. Ljeti je tamo nepodnošljivo raditi.

Ipak, priča o Muzeju 2 palače polako se počela razvijati.

- Prije par godina kad je i započela ta ideja o Muzeju 2 palače bila sam skeptična i mislila - pa tko će nam dati tolika sredstva? Ali sad vidim da posao ide. Napravljen je projekt, čeka se građevinska dozvola i radi se na tome da se dobiju sredstva iz Europske unije. To je uistinu velika šansa da dobijemo vrhunski izložbeni i muzejski prostor, taj muzej riješio bi probleme svih odjela. Mi smo ozbiljan muzej, ali ne stječe se takav dojam kad smo rascjepkani na nekoliko strana. I imamo što ponuditi gradu. U budućem Muzeju 2 palače moći ćemo se predstaviti na najbolji način. Bit će to, sigurna sam, najljepši muzej na Jadranu.

Gdje je sad fundus Galerije?

- Fundus je u Muzeju grada. Tamo su puno bolji uvjeti, i oni muzeološki i uvjeti osiguranja.

Je li se djelatnost Galerije, u odnosu na razdoblje prije zatvaranja, smanjila?

- Ne, dapače, povećala se. Odnosno, posao se povećao. Naš najveći problem je što nemamo stalni postav. Stalni postav i postoji da se pokaže. On se povremeno može mijenjati, mogu se napraviti tematske izložbe iz fundusa, ali osnovno je da se fundus, koji je jako vrijedan, prikaže ljudima. Kad se rade izložbe, npr. u Klovićevim dvorima, u Umjetničkom paviljonu, Modernoj galeriji... Posuđuju se i naše slike. Imamo doista vrijedan fundus.

Stala su i dva triennalea koja, Čovjek i more i Plavi salon koji su na neki način bili zaštitni znakovi Galerije.

- Da, prošlo ljeto smo imali izložbu "Ususret Plavom salonu" koja nije bila velika, ali je bila zanimljiva. Za Čovjek i more jednostavno nema prostora. Za tu izložbu potreban je uistinu velik izložbeni prostor koji zadovoljava muzeološke uvjete. Čak je i Galerija umjetnina sa svojih 250 metara četvornih bila mala, pa smo izložbu održavali u nastavcima.

Otkupili opus Ante Brkana

Koliko bi vam novaca trebalo da obnovite preostale četiri dvorane?

- Teško mi je to točno reći jer smo u prvoj dvorani obnavljali samo zidove i strop, dok bi u preostalima trebalo obnoviti i prozore. Potrošili smo oko 35.000 kuna. Napravit ćemo troškovnik koliko nam treba pa ćemo, nadam se nešto i ostvariti.

Što je još novo u Galeriji?

- Novost je ta da smo otkupili kompletni opus Ante Brkana, odnosno sve ono što je obitelj ponudila. Županija je dala novce i time smo jako zadovoljni. Ostalo nam je novca za jednu izložbu i to je ova, izložba Ante Kaštelančića. I još smo od Grada dobili sredstva za izložbu Abdulaha Seferovića koja će biti na jesen. Za Noć muzeja imali smo izložbu Nenada Gattina, ali ona je iz našeg fundusa i nije nas ništa koštala. U Kneževoj je palači bio i II. biennale hrvatskih mladih fotografa u suorganizaciji sa studentima odjela Povijest umjetnosti Zadarskog sveučilišta koji su našli sredstva za financiranje izložbe. Tako će su u petak otvoriti izložba u povodu 150 godina Narodnog lista gdje smo suorganizator. Imat ćemo i krajem godine u Kneževoj palači izložbu Hrvatska novinska fotografija, ali tu plaćamo samo pozivnice. Namjeravali smo preko ljeta izložiti i skulpture iz galerijskog fundusa, jer one tamo mogu stjati, no ne znamo još hoćemo li to uspjeti napraviti. Tako se snalazimo. Ministarstvo Galeriji već neko vrijeme ne daje ništa. Pitam se tko bi sad uopće financirao izložbu Čovjek i more koja je onda koštala 250.000 kuna. Kultura je ekskluzivna. Louvre zarađuje 20% od sredstava koja mu godišnje trebaju. A imaju silne repove ljudi koji čekaju na ulaz i plaćaju karte, i sve popratne sadržaje. Nema toga da će kultura potpuno financirati samu sebe i svako pametno društvo financira svoju kulturu.

Ciklus "Iz dalmatinskih galerija"

Namjera Galerije je da izložba Ante Kaštelančića bude prva u ciklusu izložbi "Iz dalmatinskih galerija" koje bi priredili tijekom sljedećih nekoliko godina.

- Odlučili smo napraviti ciklus izložbi iz dalmatinskih galerija i zbirki. Prošle godine je bila stota godišnjica rođenja Ante Kaštelančića i bila je priređena retrospektivna izložba u Splitu, kasnije prebačena u Zagreb... Tada sam došla na ideju da i mi nešto napravimo u tom smislu, tim više što je Kaštelančić kroz svoja izlaganja bio vrlo prisutan u Zadru. Osim toga, imamo u fundusu tri njegova antologijska rada. Zaključili smo da, s obzirom na financije i na koncept dalmatinskih zbirki uzmemo radove iz Galerije umjetnina u Splitu i iz Podstrane, iz umjetnikove obiteljske zbirke. Mislili smo da ćemo napraviti manju izložbu, ali kad smo prvu dvoranu stavili u funkciju, izložili smo ukupno 82 rada. I s razlogom ovu izložbu zovemo sažeti retrospektivni pregled djela Ante Kaštelančića.

Što slijedi nakon Kaštelančića?

- Namjera mi je dogodine napraviti jednu izložbu iz moga rodnog kraja, iz Muzeja Starog grada na Hvaru. Tu prije svega mislim na Jurja Plančića i Bartula Petrića. Kanije planiramo predstaviti djela Emanuela Vidovića iz Galerije Vidović u Splitu i još jednu otočnu galeriju, izbor radova iz Galerije umjetnina Branko Dešković iz Bola na Braču.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno