Kako uzeti novce iz EU fondova?!

Slika korisnika admin
Lijepa obala i čisto more ne znače puno bez velikih investicija

Je li turizam zadarska sudbina? I je li dobro da je tako? Pitanje je koje se nameće kada bacimo površan pogled na Katalog investicija koji je za svoje članice i svijet pripravila, odnosno dosad prikupila Hrvatska gospodarska komora. U sto takvih investicija iz Zadarske županije je pet kandidiranih i ponuđenih u raznim razinama pripremljenosti i izvedivosti. No tih pet zadarskih projekata zavrijedilo je pažnju i skrenulo na sebe pozornost, jer od ukupno 5,5 milijarda eura koliko vrijede sve predložene investicije ove zadarske vrijede čak 1,3 milijarde eura ili gotovo 25%.

Razlog zbog čega se na njih vrijedi osvrnuti ovdje je što su od pet njih četiri - turistička.

Od pet projekata u HGK do desetak drugih

Redom su to projekt Pag Resort, Pašman Rivijera, Zdravstveni centar Nin i Zdravstveni turizam u sklopu Ortopedske bolnice Biograd. Kažimo da od pet ponuđenih projekata jedan jedini nije turistički, a riječ je o Općini Jasenice i IGH lux energiji s plinskom centralom na Bravaru. Spominjemo je jer se odnosi na Jasenice, koje imaju i projekt Sveto brdo navlastito turistički koji se, također kao projekt često spominje, a trebao bi značiti iskorak iz ljetnog prema - zimskom, ako ne baš klasičnom zimovališnom ono izletničko rekreativnom turizmu. Iste Jasenice imaju i plan zabavnog parka u Rovanjskoj, a spomenute su i kroz Strategiju razvoja turizma Ministarstva turizma s projektom Winnetou landa, odnosno zabavnog parka na temu ovog njemačkog junaka vesterna i Karla Maya.

Ovdje nije navedeno pet-šest, a možda i deset projekata vezanih uz hotele i turizam u Zadru. Podsjetimo tek na ideje Maraska, Ravnice, Relja - pred Trgovinskim centrom, preseljenje Elektre, pitanje Zavoda za zaštitu zdravlja s preseljenjem u Polikliniku, stara ledana na vrhu Foše, pitanje obnove Hotela Zagreb, pa i Beograd, nova ideja difuznog hostela (koja se kotrljajući i bez te ideje realizira kroz pretvaranje niza stanova u hostele, apartmane, B&B i slično), golf na deponiju, šetnica odnosno lungo mare od Borika do Jazina, Jazine po preseljenju trajektnog pristaništa, Obale Petra Krešimira IV. ili »prazna« Riva, plažni kompleks od Foše do Punte Bajlo kao najveći takav potencijal u središtu grada možda na Sredozemlju...

 Posedarje Rivijeru smo zaboravili. Ninski zdravstveni je spomenut, a zar tu nisu i Šepurine? Vrški bori zaustavljeni kao ideja zbog sporenja vlasništva, vjerojatno će opet nekomu pasti na pamet. Pag je ovdje ušao s jednom od ideja, ali ni drugih ne nedostaje. Biograd je prebogat idejama od onih grada golfa, zdravstvenog turizma, akvaparka i zabavnog parka, staračkih i lječilišnih domova, do onih Ilirije. U Preku se nakon rušenja već ohohoho čeka hotel, a Prtljug da i ne spominjemo. Ne znamo dokle je i Coning u pitanju Kukljice spreman i moćan ići. Naravno da se turizma tiče i produljenje piste Zračne luke, sa sposobnošću prijama najvećih zrakoplova.

I poljodjelstvo i infrastruktura u turističkoj vezi

Nikada kao ovih izbora aktualna Gaženica u svom trajektnom dijelu stoji kao mogući mamac za kruzere. Usput budi rečeno malo neprimjećeno prošlo je 15-ak dana predizbora s gotovo redovitim dnevnim pristajanjem lijepih kruzera na Istarskoj obali.

Turisthotel planira krenuti u snažniju novu investiciju akvaparka sa širenjem kampa, novim trgovinsko ugostiteljskim prostorom, moguće i hotelom u Zatonu. I Crvena luka će, valjda, jednom konačno biti zgotovljena. Drage bi marinu. Pakoštane su s EU fondovima i kulturnjacima »napale« konačno Maškovića han, jer red je nakon stotina godina da Pakoštanci dovrše nedovršeno djelo Pakoštanca, makar za nove namjene.

A po Kotarima i Bukovici ne od megaprojektanata, ali od poduzetnih domaćih ljudi niču seoske vile i seoski turizam, nasreću nerijetko praćen oživljavanjem poljodjelstva - vinogradarstva i vinarstva, maslinarstva i uljarstva, i pustolovnog ili aktivnog odmora, poput nedavno nagrađenih Mićanovih dvora, Ljubotića, Marasovića, Škaulja, MasVina...

Pitamo se može li i hotel Asseria u Benkovcu prema novom životu, barem kroz smještanje putujući autobusnih tura s mogućim razigravanjem okolnih atrakcija. I Benkovac je u kandidaturi projekta Asseria s nizom sadržaja.

Investicije i EU

Nabrojili smo tek onako iz glave prisutne ideje i projekte ne trudeći se nabrojiti sve, štoviše, u značajnom dijelu poljodjelskih pothvata - poput onih vinograda u Petrčanama, da ne govorimo o Jurjeviću na Silbi ili u zaleđu Nina i Zadra, kao i Vigensovih pa do onih duboko u Kotarima i Bukovici ne treba gledati samo poljodjelstvo, jer većina smjera uzeti dio novca pa i naći tržište kroz turizam. Zasigurno ne misle moći doći do kupaca preko trgovinskih lanaca.

Hrvatskoj će na raspolaganju s EU biti 400-tinjak milijuna eura već od 1. srpnja, a potom godišnje stotine milijuna za ulaganja u turizam. Tome valja pridružiti i stotine milijuna za ruralni razvoj u kombinaciji poljodjelstva, vraćanja života, valorizacije prirode i naslijeđa u sprezi s turizmom.

Ključno je pitanje sustavnog praćenja i pripreme, barem dijela od nabrojenog, i kandidiranja prema budućim fondovima. To bi osim državnim tijelima trebao biti osnovni posao lokalnim i područnoj samoupravi u sljedećem razdoblju. Ne zaboravimo da golem dio takvih projekata može u EU, zbog naše sadašnje nerazvijenosti i zaostajanja, uzeti 75% bespovratnih sredstava. Gotovo je moguće kazati da će se u Hrvatskoj najbrže razvijati one sredine koje budu mogle uzeti najviše sredstava strukturnih fondova EU.

Naravno, nećemo izbjeći na kraju reći da se samo od turizma neće moći živjeti, ali zasigurno će turizam ostati iznimno važan za život ljudi na ovom području.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno