Zašto turistički Zadar nema ulični sajam?

Renovacijom palače Cedulin i otvaranjem novih prostora TIC-a Zadar je izgubio jedini buvljak i sajam antikviteta. Ovakvi sajmovi dio su turističke ponude u brojnim gradovima kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu, počevši od poznatog zagrebačkog sajma na Britancu, preko splitskog, do onoga u Puli, koji se održava svake subote i privlači jako velik broj domaćih i stranih kupaca. Svjetske metropole također njeguju kulturu održavanja sajmova pa tako rijetko da netko nije čuo za Portobello market u četvrti Nothing Hill u Londonu ili "flea market" u Brooklynu u New Yorku, te Veliki Bazar u Istanbulu, na kojima izlaže, prodaje kupuje i okuplja se na tisuće ljudi u potrazi za nekim skrivenim blagom, zanimljivim detaljem ili lokalnom hranom.

Složena procedura, nije bilo sluha
I na zadarskom se sajmu svojedobno moglo naići na jako zanimljive stvari – od starih pegli, antiknog nakita, preko oružja do dekoracija za interijer.
Međutim, renovacijom palače taj se prostor izgubio te se nije našao novi prostor gdje bi građani mogli iznijeti i izložiti stvari na prodaju, kao i kupiti neku zanimljivost. U Zadru ne postoji ni prostor za art market na kojem bi građani, kao i turisti, mogli kupiti rukotvorine lokalnih umjetnika. Potrebu za ovakvim prostorom pokazao je i nedavno organiziran buvljak i art market kojega je u prostorijama HDLU-a organizirala poznata zadarska umjetnica Silvijana Dražović. Ovaj sajam trajao je sedam dana tijekom kojih ga je vrlo velik broj građana posjetio, prošetao, razgledao i kupio nešto. Sajam je tada okupio 16 izlagača među kojima je bilo slikara, antikvarijara te brojnih kreativaca koji su donijeli svoje radove.
– Svaki put prilikom pokušaja organiziranja nekog sajma moramo prolaziti složenu i dugotrajnu proceduru te protokol da bi u konačnici dobili negativan odgovor, kaže nam nezadovoljno Silvijana Dražović, s kojom smo razgovarali o ovoj problematici. Istaknula je kako su više puta tražili od grada da im omogući neki prostor za organizaciju sajma, ali da do sada nisu naišli na pozitivan odgovor.
– Gradu smo u ime HDLU-a poslali molbu za održavanje sajma na prostoru ispred Kapetanove kule, što bi nam bio jako zgodan prostor jer je malo zavučen, a opet je u centru grada i poslije bismo mogli spremati stvari u kulu. Želja nam je da se sajam održava jedan tjedan mjesečno, a okupio bi 20-ak umjetnika koji bi mogli izlagati svoje radove. U Gradu sam, prilikom prijave, rekla da bismo novac od koatizacije za sudjelovanje na sajmu usmjerili u humanitarne svrhe, nakon čega sam naišla na odbijanje uz objašnjenje kako je to onda složena procedura i slično, pojasnila nam je Silvijana Dražović dodavši kako nije bilo sluha za njene prijedloge.

Sudjelovanje na KvartArtu
Istaknula je kako će, međutim, u lipnju vrlo rado sudjelovati na KvartArtu, gdje se konačno pokazalo interesa za ovakve sadržaje te je najavila kako će njihovi članovi, uz samo izlaganje gotovih proizvoda, organizirati i radionice za sve građane koji su zainteresirani i žele naučiti napraviti te predmete.
– Sudjelovanje na KvarArtu sam dogovarala sa Šimom Erlićem, pročelnikom gradskog ureda za EU fondove, koji je bio oduševljen našim prijedlogom te je vrlo rado prihvatio ideju o našem sudjelovanju. Još trebamo utvrditi lokaciju na kojoj ćemo biti smješteni, najavila je Dražović istaknuvši kako rade estetski lijepe stvari koje mogu biti jedinstveni i originalni suveniri koje neki turist može ponijeti kući s odmora kao uspomenu na Zadar, umjesto tvornički proizvedenih suvenira kakve se može naći na svakom kantunu.
– Moram istaknuti kako HDLU tijekom ljeta dobije ravno pet četvornih metara za slikanje na otvorenom prostoru, što je dovoljno prostora za tri štafelaja i kantu s vodom. Pogledajte samo pariški Montmartre, na kojem se sakupljaju slikari i slikaju na otvorenom i kojega svakodnevno posjeti stotine turista, a mi dobijemo mjesta jedva za troje ljudi. U svijetu su popularni street art, buvljaci, art marketi, tržnice, a Zadar nema ništa od toga, zaključila je Dražović.

Korona za konkretne zahtjeve
U Turističkoj zajednici grada Zadra rekli su nam kako nisu imali upita o organiziranju buvljaka jer je za to uglavnom nadležan Ured za upravljanje gradskom imovinom Grada Zadra.
Na pitanje može li se tražiti organiziranje sajma u atriju novouređene palače Cedulin, a koji trenutno zjapi prazan, rekli su nam kako se svi zainteresirani mogu javiti s ponudom koja bi trebala biti primjerena prostoru u kojem se održava te će se razmotriti.
Tomislav Korona, pročelnik Upravnog odjela za upravljanje gradskom imovinom, a u čijoj je nadležnosti organizacija događaja na javnom prostoru rekao nam je kako je organiziran sajam u prostorima HDLU-a.
– Nažalost, nismo dobili nikakvu inicijativu građana za organizaciju takvih sajmova. Meni je u interesu da javne površine budu iskorištene na najbolji mogući način, da spojimo ljude i mišljenja te da stvorimo što bolju sliku Zadra. Želim naglasiti kako smo otvoreni za sve inicijative i pozivam sve zainteresirane da nam se jave u Odjel s konkretnim zahtjevima, istaknuo je Korona priznavši kako Zadru zaista nedostaje takav sajam, kojeg imaju svi veći gradovi.