Zašto turistički Zadar nema ulični sajam?

Slika korisnika valentinam
Društvo likovnih umjetnika uzalud traži prostor
Moram istaknuti kako HDLU tijekom ljeta dobije ravno pet četvornih metara za slikanje na otvorenom prostoru, što je dovoljno prostora za tri štafelaja i kantu s vodom. U svijetu su popularni street art, buvljaci, art marketi, tržnice, a Zadar nema ništa od toga, zaključila je zadarska umjetnica Silvijana Dražović
Vedran SITNICA
Umjetnici su predložili prostor na Trgu pet bunara uz Kapetanovu kulu, ali su iz grada dobili odbijenicu

Renovacijom palače Cedulin i otvaranjem novih prostora TIC-a Zadar je izgubio jedini buvljak i sajam antikviteta. Ovakvi sajmovi dio su turističke ponude u brojnim gradovima kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu, počevši od poznatog zagrebačkog sajma na Britancu, preko splitskog, do onoga u Puli, koji se održava svake subote i privlači jako velik broj domaćih i stranih kupaca. Svjetske metropole također njeguju kulturu održavanja sajmova pa tako rijetko da netko nije čuo za Portobello market u četvrti Nothing Hill u Londonu ili "flea market" u Brooklynu u New Yorku, te Veliki Bazar u Istanbulu, na kojima izlaže, prodaje kupuje i okuplja se na tisuće ljudi u potrazi za nekim skrivenim blagom, zanimljivim detaljem ili lokalnom hranom.

Složena procedura, nije bilo sluha

I na zadarskom se sajmu svojedobno moglo naići na jako zanimljive stvari - od starih pegli, antiknog nakita, preko oružja do dekoracija za interijer.

Međutim, renovacijom palače taj se prostor izgubio te se nije našao novi prostor gdje bi građani mogli iznijeti i izložiti stvari na prodaju, kao i kupiti neku zanimljivost. U Zadru ne postoji ni prostor za art market na kojem bi građani, kao i turisti, mogli kupiti rukotvorine lokalnih umjetnika. Potrebu za ovakvim prostorom pokazao je i nedavno organiziran buvljak i art market kojega je u prostorijama HDLU-a organizirala poznata zadarska umjetnica Silvijana Dražović. Ovaj sajam trajao je sedam dana tijekom kojih ga je vrlo velik broj građana posjetio, prošetao, razgledao i kupio nešto. Sajam je tada okupio 16 izlagača među kojima je bilo slikara, antikvarijara te brojnih kreativaca koji su donijeli svoje radove.

- Svaki put prilikom pokušaja organiziranja nekog sajma moramo prolaziti složenu i dugotrajnu proceduru te protokol da bi u konačnici dobili negativan odgovor, kaže nam nezadovoljno Silvijana Dražović, s kojom smo razgovarali o ovoj problematici. Istaknula je kako su više puta tražili od grada da im omogući neki prostor za organizaciju sajma, ali da do sada nisu naišli na pozitivan odgovor.

- Gradu smo u ime HDLU-a poslali molbu za održavanje sajma na prostoru ispred Kapetanove kule, što bi nam bio jako zgodan prostor jer je malo zavučen, a opet je u centru grada i poslije bismo mogli spremati stvari u kulu. Želja nam je da se sajam održava jedan tjedan mjesečno, a okupio bi 20-ak umjetnika koji bi mogli izlagati svoje radove. U Gradu sam, prilikom prijave, rekla da bismo novac od koatizacije za sudjelovanje na sajmu usmjerili u humanitarne svrhe, nakon čega sam naišla na odbijanje uz objašnjenje kako je to onda složena procedura i slično, pojasnila nam je Silvijana Dražović dodavši kako nije bilo sluha za njene prijedloge.

Sudjelovanje na KvartArtu

Istaknula je kako će, međutim, u lipnju vrlo rado sudjelovati na KvartArtu, gdje se konačno pokazalo interesa za ovakve sadržaje te je najavila kako će njihovi članovi, uz samo izlaganje gotovih proizvoda, organizirati i radionice za sve građane koji su zainteresirani i žele naučiti napraviti te predmete.

- Sudjelovanje na KvarArtu sam dogovarala sa Šimom Erlićem, pročelnikom gradskog ureda za EU fondove, koji je bio oduševljen našim prijedlogom te je vrlo rado prihvatio ideju o našem sudjelovanju. Još trebamo utvrditi lokaciju na kojoj ćemo biti smješteni, najavila je Dražović istaknuvši kako rade estetski lijepe stvari koje mogu biti jedinstveni i originalni suveniri koje neki turist može ponijeti kući s odmora kao uspomenu na Zadar, umjesto tvornički proizvedenih suvenira kakve se može naći na svakom kantunu.

- Moram istaknuti kako HDLU tijekom ljeta dobije ravno pet četvornih metara za slikanje na otvorenom prostoru, što je dovoljno prostora za tri štafelaja i kantu s vodom. Pogledajte samo pariški Montmartre, na kojem se sakupljaju slikari i slikaju na otvorenom i kojega svakodnevno posjeti stotine turista, a mi dobijemo mjesta jedva za troje ljudi. U svijetu su popularni street art, buvljaci, art marketi, tržnice, a Zadar nema ništa od toga, zaključila je Dražović.

Korona za konkretne zahtjeve

U Turističkoj zajednici grada Zadra rekli su nam kako nisu imali upita o organiziranju buvljaka jer je za to uglavnom nadležan Ured za upravljanje gradskom imovinom Grada Zadra.

Na pitanje može li se tražiti organiziranje sajma u atriju novouređene palače Cedulin, a koji trenutno zjapi prazan, rekli su nam kako se svi zainteresirani mogu javiti s ponudom koja bi trebala biti primjerena prostoru u kojem se održava te će se razmotriti.

Tomislav Korona, pročelnik Upravnog odjela za upravljanje gradskom imovinom, a u čijoj je nadležnosti organizacija događaja na javnom prostoru rekao nam je kako je organiziran sajam u prostorima HDLU-a.

- Nažalost, nismo dobili nikakvu inicijativu građana za organizaciju takvih sajmova. Meni je u interesu da javne površine budu iskorištene na najbolji mogući način, da spojimo ljude i mišljenja te da stvorimo što bolju sliku Zadra. Želim naglasiti kako smo otvoreni za sve inicijative i pozivam sve zainteresirane da nam se jave u Odjel s konkretnim zahtjevima, istaknuo je Korona priznavši kako Zadru zaista nedostaje takav sajam, kojeg imaju svi veći gradovi.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)