Izvor iz Vlade nam je potvrdio: “Neće se tražiti pomoć MMF-a, zadužit ćemo se na drugim adresama”

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
ZAJAM
Vlada je dala suglasnost ministru Zdravku Mariću za pregovore s IBRD-om oko zajma vrijednog 275,89 milijuna eura za prevladavanje posljedica pandemije u domaćem gospodarstvu i javnim financijama. Zajam bi se otplaćivao do 2035. godine
VEDRAN KARUZA
Čini se da Vlada, koja dosad nije tražila novac kod Međunarodnog monetarnog fonda za prevladavanje poteškoća u proračunskoj likvidnosti, to ne namjerava činiti ni u budućnosti

U održavanju likvidnosti državnom bi proračunu u srpnju i kolovozu, kad će i dalje, osim za financiranje javnih troškova, trebati novac i za pomoć privatnom sektoru, Vlada računa i na oko dvije milijarde kuna zajma Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD).

Zato je na sjednici u četvrtak i dala suglasnost da se vode pregovori s IBRD-om oko zajma vrijednog 275,89 milijuna eura te je ovlastila potpredsjednika Vlade i ministra financija da takav ugovor potpiše.

Ministarstvo financija još se u travnju obratilo Svjetskoj banci (IBRD je dio grupacije Svjetske banke) kako bi se razmotrila mogućnost da Hrvatska dobije zajam za lakše prevladavanje problema koje će pandemija koronavirusa stvoriti u domaćem gospodarstvu i javnim financijama, pa u Vladi vjeruju da je moguće sklopiti ugovor i osigurati novac već za srpanj i kolovoz, ali napominju da sve ovisi i o procedurama IBRD-a.

Ugovor o zajmu bi, osim financijske injekcije, za državni proračun značio i provedbu određenog programa, odnosno mjera koje se, kako se navodi u obrazloženju odluke, odnose na ublažavanje neposrednog socijalnog i ekonomskog utjecaja krize izazvane COVID-19 pandemijom, kao i postavljanje temelja za promicanje uključivog i održivog oporavka.

Vlada u svojoj odluci ističe da je većina mjera iz programa već donesena i da je u provedbi.

Tako bi se novcem od IBRD-a financirale potpore za plaću u trajanju od tri mjeseca poslodavcima koji i dalje zadržavaju radnike s ugovorima na neodređeno i određeno vrijeme, ali i plaće korisnicima potpora za samozapošljavanje i stalnim sezoncima.


Odgovor na krizu

Već je na snazi i mjera za jačanje likvidnosti poduzeća u Hrvatskoj čije je poslovanje pogodila kriza, doneseni su zakoni kojima se omogućuje odgoda plaćanja poreza i doprinosa, te njihov reprogram na 24 mjeseca, kao i mjera po kojoj se PDV plaća tek po naplati računa, a ne kad su oni izdani, bez obzira na to hoće li i kada biti plaćeni.

Vlada ističe da je već u primjeni i Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, radi izmjene stečajnih postupaka i dodatnog ograničavanja mogućih stečajeva.

Navodi se i to da je u pripremi i uvođenje nove nacionalne naknade za siromašni, ranjivi sloj stanovništva, starije od 65 godina. Zakon je prije pet dana izglasan u Saboru i njegova bi primjena trebala započeti od 1. siječnja sljedeće godine.

Uz to, najavljuju se i izmjene i dopune Općih nacionalnih pravila za korištenje fondova Europske unije, s ciljem unapređenja administracije i upravljanja EU fondovima i podrške investicijama u razdoblju gospodarskog oporavka.

U Vladinom se obrazloženju navodi da bi ovaj zajam IBRD-a zapravo dopunjavao i podržavao veći financijski paket koji u odgovoru na krizu Hrvatskoj nudi Europska unija.

Tim bi se zajmom nadopunilo europski instrument za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE). Riječ je o programu u kojem Komisija osigurava povoljne zajmove državama članicama za održavanje proračunske likvidnosti kako bi financirali mjere kojima podupiru zaposlenost.


Hitne intervencije

S obzirom na ova obrazloženja, čini se da Vlada, koja dosad nije tražila novac kod Međunarodnog monetarnog fonda za prevladavanje poteškoća u proračunskoj likvidnosti, to ne namjerava činiti ni u budućnosti. Tako nam je potvrđeno i u Vladi.

No, spomenute dvije milijarde kuna nisu jedini novac kojem se Vlada ovog ljeta ili jesen nada od IBRD-a, pa je tako Vlada dala suglasnost ministru Zdravku Mariću da potpiše i ugovor o zajmu od 200 milijuna eura, odnosno više od milijardu i pol kuna za obnovu nakon potresa u Zagrebu i jačanje nacionalnog zdravstva kako bi moglo odgovoriti na prijetnje koje predstavlja pandemija koronavirusa.

Iz odluke nije jasno koliko bi se za koju svrhu dobilo novca, ali se navodi da kad je u pitanju zajam za saniranje posljedica potresa, taj bi se novac potrošio na hitne intervencije za zaštitu javne sigurnosti, obnovu i rekonstrukciju bolnica i ustanova iz područja obrazovanja i znanosti, prvenstveno osnovnih i srednjih škola i pripremu programa za potporu obnovi stambenih projekata.

Druga komponenta zajma usmjerena je na jačanje kapaciteta države za brzi i proaktivni nadzor trenutačnih i budućih izbijanja bolesti, s naglaskom na Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Također, poslužit će za održavanje nužnih usluga u zajednici i minimiziranje rizika za pacijente i zdravstvene djelatnike, djelomično i osposobljavanje osoblja zdravstvenih ustanova i djelatnika koji su uključeni u brigu o oboljelima od koronavirusa i za kupnju potrošnog materijala i opreme za daljnja izbijanja bolesti.

Tako bi država za koji mjesec ili dva od IBRD-a trebala dobiti više od tri i pol milijarde kuna zajma za borbu protiv recesije zbog pandemije i potresa, a ti bi se zajmovi otplaćivali do 2035. godine, ali se nigdje ne navodi kolika će biti kamata.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno