Morske orgulje-jedinstveno kupalište na Jadranu

Velika je rijetkost da grad veličine Zadra s 90 tisuća stanovnika, na svojoj rivi ima more pogodno za kupanje, a što bi po meni bila šteta ne iskoristiti, kazao je Peronja, naglasivši kako je odmor uz kupanje s pogledom na Donat, pa potom ispijanje kave na “štekatu” u blizini Donata, blagodat kakva se samo poželjeti može i nešto što svi osim Zadrana mogu samo sanjati
Da je zadarska riva po svojoj čistoći jedinstvena na Jadranu, i to ne samo u Hrvatskoj nego i u susjednim, turistički razvijenijim zemljama poznato je posljednjih nekoliko godina, nakon izgradnje kolektora za pročišćavanje otpadnih voda. Vidljivo je to i ovih dana, nakon što je otpočela sezona kupanja koja je na Morske orgulje ponovno izmamila brojne kupače i to Zadrane ponosne na svoje jedinstveno kupalište, ali i brojne turiste koji su takvu uživanciju u rijetko kojoj zemlji mogu priuštiti.
Da su oni tek ove sezone konačno “došli na svoje” te da u svim blagodatima zadarske rive u potpunosti mogu uživati tek sada, bez straha da će ih netko opomenuti ili prisiliti da se obuku i završe s kupanjem, poznato je nakon što je Zvonimir Vrančić, zadarski gradonačelnik izjavio da, s obzirom da riva nije plaža, Grad ove godine neće izdavati nikakve zabrane za kupanje na rivi.
Kupanje s pogledom na Donat
Poznato je, naime, da je kupanje na rivi oduvijek bilo zabranjeno, najprije zbog nečistoće, a nakon izgradnje Morskih orgulja nekadašnje Poglavarstvo kupanje je zabranilo upravo zbog zaštite ovog djela. No, ovogodišnja gradonačelnikova odluka razveselila je mnoge, jer komunalni redari koji su do sad imali dužnost kontroliranja prijašnje zabrane, od sada više kupače neće ometati s upozorenjima o zabrani. Zadovoljstvo ovom situacijom izrazio je i Grgo Peronja, direktor zadarske Odvodnje zahvaljujući čijoj investiciji u zadarski dio projekta Jadran će Zadar ostati bez iti jednog otvorenog ispusta u more i zbog koga je kakvoća mora na gotovo svim lokacijama zadarskog akvatorija odlične kakvoće.
– Ja mislim da je to što Zadrani i naši gosti imaju jedinstvenu priliku kupanja pored povijesne spomeničke baštine te Pozdrava Suncu i Morskih orgulja, onih najmodernijih zadarskih značajki, nešto što priželjkuju i mnogu drugi europski gradovi. Velika je rijetkost da grad veličine Zadra, s 90 tisuća stanovnika, na svojoj rivi ima more pogodno za kupanje, a što bi po meni bila šteta ne iskoristiti, kazao je Peronja, naglasivši kako je odmor uz kupanje s pogledom na Donat, pa potom ispijanje kave na “štekatu” u blizini Donata, blagodat kakva se samo poželjeti može i nešto što svi osim Zadrana mogu samo sanjati.
Kako je kazao, odličnu kakvoću mora već tri godine dokazuje i zadarski milenijski skok “Millennium jump”, kada se u tamošnju čistoću svake godine uvjeravaju ne samo kupači nego i gledatelji snimaka i fotografija ovog spektakla diljem svijeta.
Kolovare za Plavu zastavu?
Kvaliteta mora i zraka je, kako kaže Peronja, naša objektivna prednost koju trebamo iskoristiti i zabrana uživanja u takvim blagodatima nikako ne bi imala smisla.
– Zbog nerješenog sustava odvodnje u Zadru, more na rivi je dugo bilo nečisto i nikako nije bilo pogodno za kupanje, no rješavanjem tog problema došlo je do toga da je more na rivi danas gotovo pitko. Moram priznati da je skočiti u more s rive pravi “gušt” u kojem sam u mladosti i sam znao uživati, iako je tada u moru na rivi bilo šest kanalizacijskih ispusta i kupanje nikako nije bilo pametno, kazao je Peronja, naglasivši kako je iznimno ponosan osobit zato jer je ovaj gradski projekt “očistio” plažu Kolovare i rivu, lokacije koje su do sad bile najkritičnije.
Siguran je, kako kaže, da će ova čista, novouređene plaža Kolovare, vrlo brzo biti kandidatkinjom za Plavu zastavu, dok je, po njemu, prava šteta što ne postoji dodjela Plave zastave u kategoriji riva, jer na zadarskoj rivi bi se nedvojbeno vijorila.
Da podsjetimo, realizacija zadarskog dijela projekta “Jadran” teče prema planu, a poznato je da je nedavno, nakon završetka prve, Zadar ušao u njegovu drugu fazu. Riječ je o potprojektu Zadar, vrijednom 50 milijuna kuna, a kojeg Grad Zadar financijski podržava jer je izgradnja, odnosno postupno kompletiranje kanalizacijskog sustava, nužan preduvjet za daljnji razvoj grada. Druga faza projekta Jadran podrazumijeva izgradnju kolektora Smiljevac, glavnog gradskog kolektora visoke zone kojim se omogućava širenje sustava odvodnje na područjima Bokanjac, Maslina, Belafuža, Skročini, Vidikovac i Špada, prema odredbama kredita Svjetske banke, projekt se mora završiti u četiri godine, dakle do 2013.