"LOV" NA SEZONCE Na natječaje se nitko ne javlja, "bijelo osoblje" dignulo sidro i otišlo vani!

Slika korisnika mkvanja
Zadarski ugostitelji i hotelijeri na mukama
Najviše nam domaćih radnika dolazi ili na osobnu preporuku ili putem osobnih poznanstva. Nama su natječaji non stop otvoreni jer radimo cijelu godinu, ali nitko se ne javlja. Stoga će nam i ove sezone nedostajati kvalitetno "bijelo osoblje" (kuhari, konobari, barmeni,...). Razlog velike potražnje za njima je taj što se u sezoni pootvara dosta privatnih, noćnih lokala i barova. Također, dosta je ljudi otišlo i vani raditi, kvalitetu je pokupila strana konkurencija, ističe MIčić
Marin GOSPIĆ
U ugostiteljskom sektoru pokazuje se problem nedostatka kvalitetne radne snage

Zadarski ugostitelji i hotelijeri, kao i oni u ostatku Hrvatske, već godinama muku muče s pronalaženjem kvalitetne, odnosno kvalificirane radne snage. Problem najviše dolazi do izražaja uoči ljetne sezone kada se, pored objekata koji rade cijelu godinu, otvara i mnoštvo sezonskih objekata. Nedostatku domaće, kvalitetne radne snage svakako ne ide u prilog i činjenica da je većina masovno otišla, i odlazi, na rad u inozemstvo.
U razgovoru s ljudima iz područja ugostiteljstva i hotelijerstva, samo smo ponovno potvrdili da strukovno obrazovanje ne prati potrebe tržišta rada te da hitno treba promjenu. Do tada je sve prepušteno individualnoj snalažljivosti poslodavaca u spomenutim granama djelatnosti.

Kvalitetu pokupila strana konkurencija

- Uvijek nedostaje kvalitetne, domaće radne snage. Stalno pokušavamo privući ljude, prvenstveno iz Zadra, što zbog jezične barijere, troškova smještaja, prehrane i ostalo. S druge strane, želimo stimulirati domaće radnike da ostanu tu, ističe Zdenko Mičić, direktor hotela Pinija.
No unatoč tome, nužna je pomoćna radna snaga koju su primorani tražiti i na stranim tržištima, posebice sada kada je počeo dio kupališne sezone i kada im dosta radnika, osim u hotelu, treba i na plažama. Situaciju većinom spase učenici koji svake godine dolaze na praksu, nekima se svidi pa se nakon škole i zaposle u Piniji, ali količinu gostiju koja se iz godine u godinu povećava jednostavno sve teže uspijevaju pokriti.
Što se tiče potencijalnih radnika sa Zavoda za zapošljavanje, Mičić kaže kako im se vrlo malo ljudi javlja.
- Najviše nam domaćih radnika dolazi ili na osobnu preporuku ili putem osobnih poznanstva. Nama su natječaji non stop otvoreni jer radimo cijelu godinu, ali nitko se ne javlja. Stoga će nam i ove sezone nedostajati kvalitetno "bijelo osoblje" (kuhari, konobari, barmeni,...). Razlog velike potražnje za njima je taj što se u sezoni pootvara dosta privatnih, noćnih lokala i barova. Također, dosta je ljudi otišlo i vani raditi, kvalitetu je pokupila strana konkurencija i mi sada dajemo sve od sebe kako bismo stvorili neke nove generacije kvalitetnih radnika, kaže Mičić.

Krenuti od obrazovnog sustava

Stipe Knežević, predsjednik Obrtničke komore Zadarske županije, tvrdi kako svi oni koji rade tijekom cijele godine, nemaju većih problema s pronalaskom radne snage. Tu je riječ o sezonskim poslodavcima, no to nije ništa novo, kaže Knežević.
- Oni standardno imaju problema. Naravno da će uvijek biti teže naći radnika na 3 do 6 mjeseci nego na neodređeno, kazao je Knežević dodajući kako treba poraditi na kvaliteti domaće radne snage, krenuvši od obrazovnog sustava.
Kako bi se nedostatak kvalitetne radne snage sveo na minimum, Knežević nam je kazao kako je Obrtnička komora Zadarske županije preko Udruge restoratera i HOK-a, inzistirala na prekvalifikaciji osoba koje su na Zavodu, a upravo iz razloga da se prije stranaca, uzme domaću radnu snagu. No, i to se iscrpilo.
- Vlada je reagirala, ali rješenje je kratkoročno. Tražimo da se angažira i Ministarstvo obrazovanja. Želimo da strukovno obrazovanje ostvari svoj cilj i da strukovne škole dobiju praktikum od 900 sati, a ne 700, kako bi nakon određenog vremena poslodavci, između ostalog, u ugostiteljstvu, dobili kvalitetniju radnu snagu koja će se nakon 200 sati prakse lakše moći kvalitetnije uključiti u rad. Što se tiče Obrtničke komore Zadarske županije, nedostaje oko 500 djelatnika u svim djelatnostima, posebice u građevinskoj, trgovačkoj i ugostiteljskoj struci, ističe Knežević dodajući kako upravo obrtnike treba pitati koja su zanimanja najtraženija kako bi se upravo njih potenciralo u strukovnim školama.

HZZ s pripremama za sezonu započeo već lani u rujnu

Upit o situaciji sa sezonskim radnicima na području ugostiteljstva i hotelijerstva uputili smo i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. U njihovom odgovoru stoji kako je posredovanje pri sezonskom zapošljavanje jedna od njihovih važnijih stavki te je, u skladu s tim, s aktivnostima i pripremama za sezonu 2019. godine započeto već u rujnu 2018. godine.
- Svaka nezaposlena osoba osobno je anketirana o spremnosti za rad u sezoni 2019. godine te su osobe koje su iskazale interes za rad u sezoni i spremnost na migracije (nezaposlene osobe iz kontinentalnih ureda Zavoda) upućivane poslodavcima koji su iskazali potrebe za radnicima i koji su imali/imaju oglašena radna mjesta pri HZZ-u, a ujedno su i sudjelovale na brojnim selekcijama koje su organizirane na više lokacija za veliki broj poslodavaca tijekom listopada, studenog i prosinca 2018. godine te tijekom pet mjeseci ove godine. Nezaposlene osobe upućene su i na Dane poslova u turizmu, koja je ove godine organizirana na tri lokacije te su se i na toj manifestaciji imale priliku osobno predstaviti brojnim poslodavcima, odgovorili su iz HZZ-a.

Traženo 1300 sezonaca u ugostiteljstvu i hotelijerstvu

U prvih pet mjeseci na području Zadarske županije (po županiji zaprimanja prijava potrebe za radnicima), za sezonske poslove traženo je 2347 radnika, a od toga 1292 radnika u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, a 343 radnika u djelatnosti trgovine na veliko i malo, stoji u odgovoru HZZ-a.
- U istom razdoblju, iz evidencije Zavoda na sezonskim poslovima na području Zadarske županije zaposlena je 1381 osoba (805 osoba u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te 204 osobe u djelatnosti trgovine na veliko i malo). U svim navedenim aktivnostima vezanima za posredovanje pri sezonskom zapošljavanju uključeni su i vodeći zadarski hotelijeri, odgovorili su iz HZZ-a.

 

Uvoz radne snage

Što se tiče uvoza radne snage, stranac/građanin treće zemlje u Republici Hrvatskoj može raditi na temelju izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada osim ako Zakon o strancima ne propisuje drugačije. Dozvola za boravak i rad može se izdati na temelju godišnje kvote i izvan godišnje kvote, odgovorili su iz HZZ-a dodajući kako je uvid u stanje iskorištenosti kvote dostupno na stranicama Ministarstva unutarnjih poslova.
Tako je iskorištenost kvote za 2019. na dan 21.06.2019. godine na razini RH sljedeća: Ukupna kvota za zapošljavanje stranaca u turizmu i ugostiteljstvu iznosila je 17.611, od kojih je 2605 preostalih mjesta, a 2843 je u postupku. Među najvećim kvotama je radno mjesto pomoćni radnik u turizmu, čak 7510, od kojih je 288 preostalih mjesta, a 710 je u postupku. Kvota za pomoćnog radnika u turizmu (s naglaskom na sezonski rad do 6 mjeseci) iznosi 6800, od kojih je 1605 preostalih mjesta, a 1472 je u postupku. Kvota za radno mjesto konobara iznosi 1410, od kojih je 346 preostalih mjesta, a 290 je u postupku, i kvota za kuhara je 930, od kojih je preostalih mjesta 210, a 207 ih je u postupku.

U Hrvatskoj potraga za 24.052 sezonca

Iz HZZ-a su naveli kako je u prvih pet mjeseci 2019. godine za sezonske poslove traženo ukupno 24.052 radnika. Najviše su traženi radnici u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te djelatnosti trgovine na veliko i malo, i to ukupno 15.441 radnika (uglavnom konobara/ica, prodavača/ica, čistača/ica, sobara/ica, kuhara/ica, kuhinjskih radnika/ica, pomoćnih kuhara/ica, pomoćnih konobara/ica i dr.).
- U istom razdoblju 2019. godine u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te trgovini na veliko i na malo, zaposleno je 15.438 osoba s evidencije Zavoda, i to uglavnom konobara/ica, kuhara/ica, sobara/ica, prodavača/ica, pomoćnih kuhara/ica, čistača/ica, kuhinjskih radnika/ica, pomoćnih konobara/ica recepcionara/recepcionarki i dr., stoji u odgovoru HZZ-a

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno