Petak, 26. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

5 C°

Komu je i zašto košarka toliko mrska?

Autor: Julijana Bačić

23.07.2008. 22:00
Komu je i zašto košarka toliko mrska?

Foto: Irena JURJEVIĆ



Svakih tri do pet dana netko uništava ove koševe te onemogućava djeci da ovdje igraju košarku. Huligani koji uništavaju igralište ne odustaju, uporni su u svojim naumima da koševe unište svaki put kad ih mi iznova stavimo, kazao je Željko Pribanović
Prije 19 godina izgrađeno je košarkaško igralište na Bilom brigu, koje je od tad pa do danas mjesto okupljanja mladih sportaša, ali i ostalih koji na igralištu pronalaze svoj prostor za rekreaciju. Prije nego što je ovo igralište dobilo svoju sportsku namjenu, ono se koristilo kao divlje odlagalište otpada na koje su stanovnici Bilog briga nekontrolirano dovozili smeće. Kad se 1989. godine pojavila inicijativa da se to zemljište uredi i iz odlagališta smeća pretvori u igralište, ideju su prihvatili ne samo stanovnici Bilog briga, nego i tadašnje gradske vlasti koje su projekt podržale. Nakon uređenja košarkaško je igralište bilo mjesto odražavanja prvog turnira u basketu, ljetne košarkaške lige itd. No, u zadnjih pet godina, netko uporno pokušava od igrališta učiniti mjesto na kojem se košarka neće moći igrati.
Novi neprijatelj igrališta
Naime, svakih nekoliko dana uništavaju se koševi, kidaju se željezni obruči i mreža na košu. Tko čini takva huliganska djela, nije jasno ni stanarima okolnih zgrada, niti našem sugovorniku Željku Pribanoviću, predsjedniku KK ABC Studia B, koji je također stanar jedne od zgrada koje okružuju igralište.
– Svakih tri do pet dana netko uništava ove koševe te tako onemogućava djeci da ovdje igraju košarku. Huligani koji uništavaju igralište ne odustaju, uporni su u svojim naumima da koševe unište svaki put kad ih mi iznova stavimo, kazao je Pribanović.
Mladi koji žive u ovom kvartu ogorčeni su na nepoznatog počinitelja, ali i složni u svojim namjerama da se s počiniteljem sami obračunaju. U strahu od toga, nekoliko je puta pozivana policija koju smo i tijekom našeg posjeta zatekli na igralištu. Policijski službenici imali su pune ruke posla kad je kod stanara jedne od zgrada koje okružuju igralište, pronađeno nekoliko obruča i mreža koje su skinute s koševa te je isti priznao da je u više navrata devastirao igralište. Međutim, sada po svemu sudeći igralište ima novog neprijatelja. Bivši počinitelj iz susjedne zgrade tvrdi da on to više ne čini pa priča ponovno dobiva svoj novi zaplet.
– U posljednjih pet godina ovakvi se događaji na igralištu neprestano ponavljaju. Ovo je već 13. ili možda čak 15. put da su koševi iznova uništeni. Tko to radi, zaista nitko, osim samih počinitelja ne zna, ali je činjenica da ih netko skine svakih nekoliko dana nakon što novi koševi budu postavljeni. Novi obruči i mreže ne mogu se na koševima zadržati dulje od 3 ili 5 dana, a da ih netko ne uništi.
Angažman Ane Lovrin
Koševe iznova obnavljam uglavnom ja, nekad to čine i mladi ili neki drugi roditelji čija djeca igraju košarku na ovom terenu, kazao je Pribanović napomenuvši i kako se ista priča ponavlja iz godine u godinu, ali rješenja još nema.
Počinitelja ne može otkriti niti policija niti oni sami, iako je bilo pokušaja da se igralište ogradi i osvijetli te na taj način spriječi počinitelja.
– Ono što žele mladi koji žive u ovim zgradama je nešto jako skromno. Njihova je želja normalno igrati košarku na košarkaškom igralištu ispred njihove zgrade. Oni ne žele ići igrati košarku na drugo igralište koje je udaljeno kilometar, nego to žele činiti ovdje.
Moram napomenuti da su mladi inicijatori spašavanja ovog igrališta i njegova zaštićivanja od nepoznatih devastatora. Mladi koji žele zaustaviti uništavanje su mahom sportaši, aktivisti, ističe Pribanović.
Prije dvije godine, kako ističe Pribanović, mladi su organizirali potpisivanje peticije te su tako stanari iz svih okolnih zgrada potpisali peticiju u nadi da će se uništavanje igrališta na taj način zaustaviti.
Peticija je nakon skupljenih potpisa bila predana zamjeniku predsjednika Mjesnog odbora Bili brig Anti Mariću. Marić ju je proslijedio Ani Lovrin, tadašnjoj gradonačelnici Zadra, a sadašnjoj ministrici pravosuđa, koja se osobno angažirala oko rješenja ovog problema. Lovrin je dolazila, kako tvrdi Marić na sastanke Mjesnog odbora te je odobrila ograđivanje igrališta i postavljanje rasvjete.
Mladi ne odustaju
No, vrlo brzo nakon ograđivanja i osvjetljivanja igrališta, netko je uništio ogradu, a potpuno je uništena i automatska kutija za rasvjetu iz koje su počupane žice te ona više nije mogla raditi. Kako je bilo određeno, zimi se svjetlo na igralištu trebalo gasiti u 22, a ljeti u 23 sata. Rasvjetna kutija i ograda su uništene, ali Marić se nada da bi one ponovno ubrzo mogle biti postavljene.
– Tadašnja gradonačelnica grada Zadra Ana Lovrin pomogla nam je da ogradimo i osvijetlimo igralište, ali kako su kutija za rasvjetu i ograda uništeni, potrebno ih je ponovno obnoviti. To ćemo nadam se i učiniti. Šteta je i žalosno je što se događaju ovakva uništavanja nečega što je zajedničko i što bi trebalo služiti svima nama. Ako nešto dobijemo kao kvart, to je onda zajedničko i od svih nas. Svi smo jednako dužni brinuti se za to, a ne znam kome smeta to košarkaško igralište, kazao je Marić i najavio sastanak Sportskog društva Bili brig, kao i skorašnji sastanak Mjesnog odbora Bili brig na kojemu bi ova problem trebao biti riješen.
Marić je izrazio tako nadu u skorašnje rješenje ovog problema.
U Zadru, gradu košarke, netko izgleda ipak ne voli košarku ni mlade košarkaše koji tu dolaze igrati košarku. No, mladi se ne predaju, o čemu svjedoči i natpis koji su upravo oni napisali na zidu koji s jedne strane okružuje igralište. Sa zida mladi poručuju: “Radost si mi Zadre dao, a ja tebi mladost cilu”.