Uprizorenje “Hrvatske krune”

Predstava se održava u sklopu projekta “Nin-najstariji hrvatski kraljevski grad”, čiji je cilj upoznati domaće i strance sa slavnom prošlosti Nina koja je u komunizmu bila zatomljena, a razvoj grada sustavno zanemarivan te promicati hrvatski vjerski, nacionalni i kulturni identitet
U subotu 26. srpnja, u kompleksu crkve Sv. Križa u Ninu, s početkom u 21 sat, održat će se predstava “Hrvatska kruna”. Predstava prikazuje povijesne činjenice iz života kneza Branimira, okolnosti njegova dolaska na hrvatsko prijestolje i prvog proglašenja hrvatske države.
Predstava se održava u sklopu projekta “Nin-najstariji hrvatski kraljevski grad” koji je zaživio u srpnju protekle godine pobudivši pritom veliku pozornost javnosti i medija. Cilj je tog projekta upoznati domaće i strance sa slavnom prošlosti Nina koja je u komunizmu bila zatomljena, a razvoj grada sustavno zanemarivan te promicati hrvatski vjerski, nacionalni i kulturni identitet. Projekt je to koji je usmjeren protiv povijesnog zaborava na nekadašnje značenje Nina, nastavlja sa svojim događanjima i kroz ovo ninsko kulturno ljeto, a glavna zadaća je želja za vraćanjem povijesnog i kulturnog sjaja Ninu te edukacija i razvijanje svijesti o vlastitom podrijetlu i povijesnoj sudbini hrvatske države koja svoje temelje ima upravo u gradu Ninu.
– Projekt je, dakle, usredotočen oko povijesne činjenice kada je Sveti Otac papa Ivan VIII. dana 21. svibnja 879. godine uputio tri pisma Hrvatima, koja su zaprimljena u ninskoj dvorskoj kancelariji dana 7. lipnja 879. godine. Prvo pismo upućeno je knezu Branimiru, koji je stolovao u Ninu, drugo ninskom biskupu Teodoziju, a treće svim časnim svećenicima i svemu narodu. Od izuzetne je važnosti da u sva tri pisma Papa naglašava vjernost i odanost Hrvata Bogu i sv. Petru te Papi kao njegovom zamjeniku na zemlji. U pismu Papa posebice naglašava kako je na grobu sv. Petra “blagoslovio Tebe, sav Tvoj narod kao i cijelu Tvoju zemlju”. Taj čin blagoslova značio je uistinu priznanje Hrvatske kao neovisne i suverene države. Po tom je činu vladar Branimir, a posebice grad Nin u kojemu je stolovao zajedno s biskupom u Hrvata, kolijevka hrvatske nezavisnosti, govori Marijana Ramov, stručna suradnica za kulturu Grada Nina.
Jedan od glavnih događaja projekta i cjelokupnog ninskog kulturnog ljeta je predstava “Hrvatska kruna”. Ovo scensko uprizorenje autora Antuna Abramovića, u režiji Zorana Mužića, izvest će se na otvorenom, u kompleksu ranosrednjovjekovne crkve Sv. Križa u Ninu, kao vrsta scenske predstave koja predstavlja spoj religioznog misterija s modernim dramskim dijalogom, a govori o povijesnim događajima dolaska na hrvatsko prijestolje jednog od najznačajnijih hrvatskih vladara, Branimira u drugoj polovini IX. stoljeća poslije Krista.

Nin, Branimirov grad
Posebnost djela je u tome što opisuje najblistavije trenutke naše prošlosti koji su se odigrali “in situ”, na onom mjestu kada je Nin davne 879. postao kolijevka hrvatske države, naglasio je Emil Ćurko, gradonačelnik Nina.
I premda će se predstava “Hrvatska kruna” prikazivati svako ljeto isključivo u svom autohtonom ninskom prostoru, veseli spoznaja da je svojim imenom i sadržajem pobudila pozornost diljem Lijepe Naše, kao i činjenica da se želi dovesti svagdje gdje se spominje ime kneza Branimira i gdje se osjeća duh Nina, a što je u konačnici i glavni cilj projekta “Nin-najstariji hrvatski kraljevski grad” – vraćanje povijesnog i kulturnog sjaja Ninu, istaknuo je Ćurko izražavajući pritom radost da Nin nakon 1.128, odnosno 1.129 godina može verificirati jedan od najvažnijih dijelova povijesti za taj grad i cijelu Hrvatsku.

Protagonisti predstave
Redatelj predstave je Zoran Mužić, scenograf Mojmir Mihatov, koreograf Jasna Frankić-Brkljačić, majstor svjetla Ivo Nižić, ton majstor Juraj Aras, inspicijent Radojka Kozulić. Glavnu ulogu kneza Branimira odigrat će vrsni glumac zagrebačkog kazališta “Komedija” Tomislav Martić te glumački ansambl Kazališta lutaka u Zadru: Zlatko Košta, Gabrijela Meštrović-Maštruko, Tamara Šoletić, Sanja Zalović, Juraj Aras, Dragan Veselić, Anđela Ćurković-Petković, Josip Mihatov, Dragan Radonja i Ivica Antić.Statisti: Hrvoje Pijaca, Božidar Proroković, Frane Mamić, Mate Rašić, Vinko Radovčić.