Udar na standard građana

Vladine oštre mjere trećeg rebalansa proračuna, odnosno najavljeno uvođenje poreza od 3 posto na primanja iznad 3.000 i 6.000 kuna te povećanje stope PDV-a, unutar hrvatskih sindikalnih središnjica izazvale su različite reakcije. Dok jedni poput Matice hrvatskih sindikata smatraju da su predložene mjere “najmanje loše rješenje”, SSSH i NHS tome se najoštrije protive. No, da se radi o još jednom udaru na ionako loš standard građana, za svih je nedvojbeno.
Da su predložene mjere najgore moguće rješenje, smatra i Stanislav Maroja, županijski povjerenik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH te ističe kako je jedinstvo sindikalne scene, koja brani interese radnika i zaposlenika upravo sada najpotrebnije.
Udariti na one koji imaju
– Moje je mišljenje da je ovo potpuno pogrešan način izlaza iz krize. Umjesto zadiranja u egzistencijalni minimum građana s najmanjim primanjima, trebalo je udariti na one koji imaju. Teret se prelomio nad ljudima čiji je status trenutačno najgori, a preispitati bi trebalo odgovornost onih koji su u ovo stanje zemlju doveli, rekao je Maroja (prije najave o neoporezivanju plaća manjih od 3.000 kuna), ističući kako su potrebne velike promjene ne samo u smjeru vođenja politike, već i one kadrovske naravi.
Razjedinjeni stavovi sindikata, smatra Maroja, proizlaze iz različitih položaja u kojima se pojedini sindikati nalaze, a zaposlenici u državnim službama, navodi, najlošije su plaćeni i za prosjekom zaostaju čak 33 posto. Situacija će se, očekuje, najvjerojatnije još više zaoštravati i nažalost se rješavati na ulici, prosvjedima.
I Savez samostalnih sindikata Hrvatske, kao najveća sindikalna središnjica ovom najavljenom kriznom porezu najoštrije se suprotstavlja, a prema riječima njegovog pravnog zastupnika Vedrana Uranije, ne prihvaćaju ga ni druge središnjice pa o razjedinjenosti zapravo nema govora. Tek je u pitanju drugačija, blaža retorika.
Krenuti drugim pristupom
– Čak i središnjica Sindikata javnih službenika i državnih namještenika tome se porezu protivi, ali su kazali da bi to bilo rješenje o kojem se može razgovarati i legitimno je pravo da netko ima drugačije mišljenje, kaže Uranija. No, dodaje kako to ne znači da se ne slažu oko stava da krizni porez predstavlja udar na standard građana, radnika i umirovljenika.
Umjesto rezanja plaća i mirovina, treći rebalans proračuna, pojašnjava Uranija, trebao bi krenuti sasvim drugim pristupom. Prije svega, potrebno je odustati od nekih velikih, a u ovom trenutku neisplativih investicija i skupih projekta. Nužno je reducirati sve vanjske intelektualne usluge koje država koristi i skupo plaća, a koje su također velika stavka u proračunu. Tu je i mogućnost smanjenja subvencija, kao i potreba da se konačno krene u reformu skupe državne administracije, državne i lokalne uprave i samouprave. Smanjiti bi, smatra, trebalo i enormna primanja direktora javnih poduzeća te državnih i lokalnih dužnosnika.
– Sve su to stavke koje se moraju prve iscrpiti, da bi se tek nakon toga moglo razmisliti o diranju plaća i mirovina. Jer, ne bi se smjelo dogoditi da oni koji nimalo nisu krivi za ovu situaciju, sada ispaštaju, kaže Uranija zaključujući kako uz sve navedene mjere, osim mogućnosti uštede, treba svakako razmisliti i kako namaknuti nova sredstva, kaže Uranija. A to je kako ističe, moguće samo kvalitetnim investiranjem, oživljavanjem industrije i proizvodnje, ulaganjem u malo i srednje poduzetništvo, kao i ulaganjem u nova radna mjesta.