Molitva i druženje uz bogatu sofru

Mjesec je Ramazan, sveti mjesec za sve muslimane, tijekom kojega islamski vjernici žive posebnim ritmom, u postu i molitvi, okrenuti unutarnjim mislima, osobnom oplemenjivanju i jačanju vjere, ali i suosjećanju sa siromašnima. I zadarski muslimani na tradicionalan način obilježavaju Ramazan, deveti mjesec islamskog kalendara koji je ove godine počeo 9. srpnja, a završava trodnevnim ramazanskim Bajramom 8. kolovoza.
U mjesecu posta, tridesetodnevnome razdoblju odricanja i čestitoga ponašanja, posebno mjesto imaju iftari – večernji obroci kojima se u trenutku zalaska sunca prekida post.
Tko ne mora postiti?
Zajednička iftarska večera, organizirana protekle nedjelje u prostorijama zadarskog Medžlisa Islamske zajednice okupila je mnoge zadarske muslimanske vjernike, koji su nakon cjelodnevnog odricanja od hrane i pića, u molitvi i druženju oko zajedničke sofre (trpeze) proslavili svoju vjeru i poštovanje prema Bogu onako kako to Allah nalaže.
O važnosti Ramazana u islamskoj tradiciji, osobito o značaju ramazanskog posta upitali smo glavnog imama zadarskog Medžlisa Ćamila efendiju Bašića.
– Ramazan je za muslimane sveti mjesec jer je u njemu započela objava Kur’ana poslaniku Muhamedu. To je vrijeme pojačanog ibadeta, molitvenih obreda i proučavanja vjerovanja. Osim naglašene vjerske i duhovne dimenzije, tijekom Ramazana do izražaja dolazi socijalna dimenzija u kojoj je važno da svaki vjernik u ovome vremenu egoizma pogleda na siromašnog i da se sjeti onih koje muči neimaština i glad, kazao je imam Bašić, istaknuvši kako je ramazanska posebnost post (arapski saum) koji je dužnost svakog punoljetnog i zdravog muslimana.
– Post podrazumijeva da je od izlaska do zalaska sunca zabranjeno konzumiranje hrane i pića, pušenje, kao i spolni odnos. Kada je riječ o odricanju od hrane i pića neke skupine vjernika od toga su izuzete, pa tako postiti ne moraju svi oni kojima bi to ugrozilo život i zdravlje. Pri tome se misli na kronične bolesnike, trudnice i dojilje, na iznemogle od starosti, kao i na one koji post ne bi mogli izdržati zbog teških fizičkih poslova, navodi zadarski imam Bašić, naglasivši kako ramazanski post završava trodnevnim ramazanskim Bajramom, najvećim muslimanskim blagdanom, kada se posjećuju grobovi najmilijih, obilazi rodbina i prijatelji, a vjernici se pripremaju za još jedan veliki muslimanski blagdan Kurban Bajram, koji počinje sedamdeset dana nakon ramazanskog Bajrama.
Popularna teravija
U Ramazanu su dva obroka kojima započinje i završava cjelodnevni post. Prije početka posta uzima se lakši obrok koji se zove sehur, a obilniji obrok koji se poslužuje nakon završetka posta i uzima se u prvi sumrak odnosno neposredno nakon zalaska sunca je iftar.
Nakon molitve u molitvenom prostoru zadarskoga Medžlisa, uslijedio je džematski (zajednički) iftar na kojemu su služena mnoga tradicionalna bosanska jela, spravljena od halal namirnica, prema islamskim pravilima. Također, u skladu s islamskom tradicijom muškarci i žene večerali su u zasebnim prostorijama, a blagovali su jela koja su za iftar sami pripremili.
Okupljene oko bogate trpeze, i sa zajedničkim osjećajem poštovanja prema Bogu koje su iskazale cjelodnevnim postom, muslimanske žene u ugodnom su se razgovoru spomenule i običaja koji se zadržao do danas, a to je uzajamno pozivanja na iftar među rodbinom, prijateljima i susjedima, ali i pozivanje na iftar siromašnih. Upravo su iftari prilika da se radost Ramazana podijeli s bližnjima, kao i da se nahrani siromaha, i zbog toga im se od davnina pridaje velika važnost.
Nakon iftara uslijedila je tradicionalna teravija. Teravija je molitva u ramazanskim noćima koja se klanja u svim džamijama, a ako nema džamija onda u prostranim kućama. Iako teravija nije obavezna već dobrovoljna, te je znatno dulja od dnevnih molitva, ova ramazanska molitva širom islamskog svijeta vrlo je popularna i posjećena.