Relaksirajuće “banjanje” u pitomom Banju

Prvi spomen mjesta Banj datira iz 1265. god. u obliku Bagni. Samo ime naselja potječe od rimske riječi balnea što znači kupelj (terme, obilje vode). Pronađeni rimski novci svjedoče da je Banj bio naseljen u antičko doba i da su u njemu Rimljani imali svoje kupelji, što je logično s obzirom da cijelo naselje obiluje prirodnom izvorskom vodom i to na svega par metara dubine
Banj na otoku Pašmanu, naselje u istoimenoj općini, nastalo je oko crkve Sv. Kuzme i Damjana iz 1356. godine. Današnja crkva je iz 17. stoljeća, posvećena u 19. stoljeću, a u prošlosti je pripadala benediktinskoj opatiji na Ćokovcu. Postoji i kapela Gospe od Sedam Žalosti. Crkva Sv. Luke glavna je crkva u Ždrelcu koji je bio dio Banja, od kojeg se odcijepio 1825. godine.
Kao i većina naselja na otoku nekada je Banj bilo formiran u unutrašnjosti otoka u podnožju 170 metara visokog vrha Bokolj na čijem je vrhu crkva Gospe od Loreta iz 20. stoljeća. Danas ovo pitomo naselje nemilosrdno presijeca otočna, državna cesta D 110 u rekonstrukciji.
Ostala sjećanja i nadimci
Ovdje u gotovo nedirnutoj prirodi je otkriveno dosta nalaza iz rimskog doba, koji zorno svjedoče o prošlosti naselja. Prvi spomen mjesta Banj datira iz 1265. god. u obliku Bagni. Samo ime naselja potječe od rimske riječi balnea što znači kupelj (terme, obilje vode). Pronađeni rimski novci svjedoče da je Banj bio naseljen u antičko doba i da su u njemu Rimljani imali svoje kupelji, što je logično s obzirom da cijelo naselje obiluje prirodnom izvorskom vodom i to na svega par metara dubine. Očito je da su u rimsko doba, moćni patriciji provodili svoj odmor u Banju. Štoviše, legenda koju su nam s puno ponosa ispričali ispred trgovine mješovite robe kod mjesnog porta, plaže, kafića, restorana, boćališta, stoljetne uljare, mjesnog groblja i crkve kaže:
“Ako se napijete izvorske vode u Banju, poželjet ćete ponovno doći u ovo mirno, pitomo i lijepo mjesto.”
Pedesetih godina odlazak otočana pretvara se u egzodus. Krenulo se u Zadar, krenulo se u svijet sanjajući o boljem životu. Većina onih koji su otišli za sobom su povukli i svoje obitelji, od Banja ostala su im samo sjećanja i nadimci. Ovdje provode tek vikende ili godišnje odmore. Šezdesetih godina snažnu depopulaciju ne uzrokuje samo dugotrajno i intenzivno iseljavanje, već se prvi put Banj susreće i s denatalitetom, ima više umrlih nego rođenih.
– Od preko 500 žitelja sredinom 50-ih godina prošlog stoljeća ovdje danas živi oko 160 žitelja prezimena Kraljev, Antičev, Kovačić, Bašić, Fantov, Hrabrov, Pedisić, Vukić, Škrpunić, Šišeta, Ćuška… Nekad je tu bila škola za tri otočna naselja, a danas nas više ima u Zadru nego ovdje, govori nam Blasul Božo Fantov dodajući da se, nažalost, rijetko mogu vidjeti dječje “mudante” na žici za sušenje.
Ako znaš gledati, dođi vidjeti
– Osim izvorske vode u Banju su poput zaštitnog znaka “pomidori i trišnje”. Banjske trešnje bile su na tržnicama među najpoznatijim voćem, ravne su im bile samo one koje su stizale iz Petrčana, Debeljaka i Sukošana, tvrde sugovornici sa “siđe” kod dućana.
Banj, a i otok Pašman u cjelini, protekle je godine slavio 100 godina od prvih obrisa modernizacije gospodarstva na otoku, odnosno osnivanja prve seoske blagajne s neograničenim jamstvom. Živi svjedok je stara uljara u Banju na suhu presu, dobitnica brojnih odličja i priznanja.
Banj isprepliće duh starog i novog vremena – suhoziđe, moderne ograde i okućnice, stare kamene kuće i moderna zdanja. Banjci se polako, ali sigurno okreću k turizmu. Nestaju oronule kuće, stari vrtovi i kamene “siđe”, no stare priče ne prestaju. O Kraljevim dvorima, napuštenim kućama obitelji Kraljev, nostalgično nam je ispričao poznati zadarski meteorolog Duško Kraljev.
Ljudi daju pečat sredini u kojoj žive. Ovdje kao da ih i nema, ali ima ih posvuda. Vrijedni, srdačni, gostoljubivi… pa i ta spoznaja da nikada nisi sam, velika je stvar. Banj danas živi posebnim životom. Sloga i zajedništvo među mještanima na zavidnoj su razini. Svi su spremni jedni drugima pomoći. Novi život osjeća se na svakom koraku. Naročito u posljednjih pola godine-godinu dana. Uredila se mjesna plaža, asfaltira se, uređuje se crkva, groblje i okoliš. U ovogodišnjem općinskom proračunu osigurani su i novci za daljnje poboljšanje komunalne infrastrukture.
Ako znaš gledati, dođi vidjeti Banj i odmah ćeš zavoljeti ovu plodnu zemlju, kamena brda, obalu i more. Imamo bogati svijet flore i faune, mnoge vrste ljekovitog i aromatičnog bilja, a podmorje čuva i sve vrste školjaka i riba hrvatskog Jadrana. S drugu stranu otoka može se kupati među prirodnim stijenama s dugim kamenim platoima i kristalno čistim morem, “ka cekin”. Štoviše, ovdje možete biti sigurni da će vaša djeca, a i vi s njima, uživati u pješčanoj plaži, napominju gostoljubivi mještani pozivajući da im se svakako ove zime pridružimo u lovu.
A nakon morske spize, za prste polizati, i domaće kapljice kod domaćina Šime Pedišića, predsjednika Mjesnog odbora i mjesnog ogranka HDZ-a, ove subote u povelikom društvu izgubili smo grlo bodreći našu visašicu Blanku. A zbog već dogovorenih reporterskih obveza jučer, nažalost, nismo mogli nazočiti povijesnoj osnivačkoj skupštini, onoj na kojoj se osnovalo Športsko ribolovno društvo “Škarpine” Banj.