Šuker “otkrio” milijardu i pol za spas proračuna

Mislim da korisnici proračuna mogu biti zadovoljni odlukom da neće biti smanjenja plaća i penzija, kazao je predsjednik HSS-a Josip Friščić nakon četverosatnog sastanka vladajuće koalicije. O dva najveća izdatka iz proračuna provest će se posebna rasprava
Mirovine i plaće u državnoj upravi i javnom sektoru koje se isplaćuju iz državnog proračuna neće se rezati u sadašnjem kolovoškom rebalansu. Uz to, državne se financije neće spašavati ni uvođenjem novih poreza, primjerice poreza na financijske institucije, odnosno banke, investicijske fondove i osiguravajuća društva. Neće rasti ni stopa PDV-a o čemu se posljednjih dana spekuliralo u javnosti, niti će se uvoditi bilo kakvi novi porezi.
Otkrio je to predsjednik HSS-a Josip Friščić nakon četverosatnog sastanka vladajuće koalicije, a jedine promjene koje će se dogoditi u proračunu bit će smanjenje materijalnih rashoda po ministarstvima za oko 1, 5 milijardu kuna, objasnio je Friščić, ali nije želio govoriti o tome koliko će se rezati u kojem ministarstvu.
– Mislim da korisnici proračuna mogu biti zadovoljni odlukom da neće biti smanjenja plaća i penzija, kazao je Friščić. Dodao je i da će se o ta dva najveća izdatka iz proračuna, koja godišnje ukupno koštaju oko 67 milijardi kuna, provesti posebna rasprava ako njihova isplata dođe u pitanje. No, nije želio spekulirati je li doista moguće i kad bi mogla zapeti njihova isplata.
Odšteta poljoprivrednicima
Uz to, Friščić je otkrio i da će se u ljetnom rebalansu osigurati novac za odštetu poljoprivrednicima koji su na gubitku zbog ovogodišnjih poplava. Friščić nije ni negirao ni potvrdio mogućnost da se proračunski prihodi osnaže povećanjem trošarina na duhanske proizvode, tek je kazao da bi to značilo da će on kao pušač plaćati skuplje cigarete, ali da protiv toga ne bi imao ništa.
Na nekoliko puta ponovljeno pitanje koliki će biti ovogodišnji minus uz državnoj blagajni, odnosno koliko će biti veći od planiranih 8,6 milijardi kuna, Friščić je odgovarao preporukom da novinari pitaju ministra financija Ivana Šukera, koji o dogovoru nakon izlaska iz Vlade nije bio spreman ništa reći najavljujući kako će se sve doznati na današnjoj sjednici Vlade. Država će najvjerojatnije zadržati rashode na onome što je bilo planirano početkom godine, na oko 120 milijardi kuna, a kako bi prihodi mogli biti oko 106 milijardi kuna.
Nova zaduženja
Nije Friščić potvrdio, ali nije ni negirao mogućnost, da ovogodišnji manjak u proračunu unatoč smanjenju rashoda za 1,5 milijarda kuna bude 13 ili čak 14 milijardi kuna. Ako se tome dodaju i obveze HAC-a, HBOR-a i isplata duga umirovljenicima deficit se penje na više od 18 milijardi kuna. No, rupa postaje još veća ukoliko banke odluče naplatiti svoja jamstva.
Dodatni minus u proračunu može se pokriti novim zaduženjem ili prodajom državne imovine, odnosno privatizacijom, ali Friščić kaže da o prodaji manjinskih udjela, primjerice u HT-u ili Podravci, na jučerašnjem sastanku nije bilo riječi. Već ranije Vlada je donijela plan po kojem bi se u rujnu trebale odrediti tvrtke u kojima će se privatizirati državni udjeli manji od 25 posto, ali se na taj način prema prvim procjenama može zaraditi oko milijardu kuna.
HSS i SDSS protiv rezova
Na pitanje nije li u situaciji kad Hrvatskoj prijeti nešto takvo, smanjenje rashoda za samo 1,5milijarda kuna kozmetički rebalans odgovorio je da “nekome kozmetika može biti i rezanje rashoda za pet milijardi kuna”.
Članovi Vlade, ali i čelnici HDZ-a koji su bili na sastanku o rebalansu nisu željeli govoriti ništa, tek je potpredsjednik Vlade Darko Milinović u prolazu kazao da će se sve znati sutra jer se još uvijek “rade filigranski izračuni u proračunu”.
U Vladi se tek neslužbeno može doznati da je plan o smanjenju rashoda za više od tri milijarde kuna pao u vodu onoga trenutka kad se odustalo od poreza na financijske institucije, jer nakon toga su koalicijski partneri odbili bilo kakvu mogućnost da se razgovara o rezanju plaća i mirovina ili smanjenju subvencija u poljoprivredi ili pomoći ruralnim i nerazvijenim krajevima. Tako su protiv jačih rezova, kako se doznaje, bili i HSS i SDSS. Milorad Pupovac, saborski zastupnik SDSS-a, kazao je nakon sastanka da su se koalicijski partneri okvirno dogovorili, ali da će SDSS svoj stav iznijeti u saborskoj raspravi.
“Tresla se brda”
“Tresla se brda, rodio se miš” – pod to bi se mogle svesti prve reakcije na koliko-toliko definirani rebalans proračuna. Nakon najava oštrih rezova i promjena kako na prihodovnoj, tako i na rashodovnoj strani, od jučer je i definitivno jasno da će proračunski rebalans biti tek kozmetički potez, bez značajajnijih zahvata.
Guverner HNB-a Željko Rohatinski jučer nije želio komentirati rebalans proračuna, jer nema potpunih informacija. Većina naših jučerašnjih sugovornika ističe kako treba vidjeti što će se doista naći u ovom rebalansu, jer samo informacija o planiranim uštedama nije dovoljan podatak. Naime, valja vidjeti hoće li Vlada rebalans temeljiti na ranije planiranim prihodima i rashodima proračuna i je li došlo do promjena u tim stavkama.

Josipović i Kosor danas o proračunu

Premijerka Jadranka Kosor danas će predstaviti rebalans proračuna i predsjedniku RH Ivi Josipoviću, no teško da će se nakon tog sastanka moći doznati detalje “misterioznog” rebalansa. Iz Ureda predsjednika još su jučer, naime, najavili kako nakon sastanka Kosor-Josipović neće biti izjava za medije jer Predsjedniku i njegovom stručnom timu treba vremena za proučavanje rebalansa. Šef države vjerojatno će se željeti konzultirati sa svojim resornim savjetnikom Borisom Cotom, te savjetima za gospodarstvo i socijalnu pravdu.
(N.Bo.)

REAKCIJE STRUČNJAKA

REAKCIJE STRUČNJAKA
Jurčić: Deficit će rasti, a bitne se stvari neće dirati
– Jasna je priča u predizbornoj godini. Malo će se smanjiti ili presortirati potrošnja, deficit će rasti, a bitne se stvari neće dirati – poprilično rezignirano komentira ekonomist Ljubo Jurčić dodajući kako se s proračunom “ovakve vrste” ne može ništa drugo niti napraviti. I tako se rebalans svodi na svojevrsni blagajnički zapis: koliko novca ima, toliko ga se potroši i to se evidentira. “Treba znati što ćemo raditi. Kako prihodovnu stranu proračuna poboljšati, kako povećati zaposlenost – veli Jurčić ističući kako priče o štednji nemaju nikave veze, jer i u današnjoj i u bilo kojoj drugoj situaciji treba racionalno raspolagati sredstvima. Dakle, štednja bi trebala biti trajni motiv.
– Proračun postaje nebitna stvar. Ova vlast hoće ostati do kraja, hoće osvojiti vlast i stoga neće ništa napraviti u proračunu – zaključuje Jurčić.
Kalogjera: Napraviti sve da se pokrene ekonomska aktivnost
I ekonomist Dražen Kalogjera smatra kako je pogrešno tražiti spas u rashodovnoj strani proračuna.
– Treba napraviti sve da se pokrene ekonomska aktivnost i povećaju proračunski prihodi – ističe Kalogjera koji premijerki savjetuje da pozove 100 jakih poduzetnika i razgovara s njima kako ih potaknuti na pojačanu gospodarsku aktivnost.
Lesar: Ako se radi samo o preraspodjeli, čemu panika?
– Čemu onda ova izvanredna sjednica Sabora? Ako se samo radi o preraspodjeli unutar proračuna, čemu panika, napetost, plašenje nacije, igrokaz koji se odigrava posljednjih dana – pita se laburist Dragutin Lesar ocjenjujući kako se proteklih dana u zemlji sije strah. Prve informacije o rebalansu proračuna, prema njegovom mišljenju, pokazuju kako je on mogao pričekati početak redovitog zasjedanja Sabora. I Lesar želi vidjeti dokument, odnosno čuti više informacija o njemu prije no što ga komentira. No, podatak da neće biti nikakvih promjena ni na prihodovnoj, ni na rashodovnoj strani, odnosno da se rebalans svodi na uštede po ministarstvima i za njega pokazuje “izostanak svake spremnosti za promjene u državnim financijama” i pokazatelj je zaštite stranog kapitala na uštrb domaćih poduzetnika i radnika.
G. GALIĆ