Zagorčevi poslovi kreirani u Švicarskoj i Lihtenštajnu

Vlasnička struktura tvrtki koje se povezuju sa Zagorcem mahom je nepoznata, no sve imaju adresu na kojoj je i Gerold Hoop, odvjetnik koji se nekoliko godina nalazi pod istragom zbog sumnji za pranje novca
Tvrtke koje istražuje austrijsko pravosuđe, a povezuju se s bivšim generalom Vladimirom Zagorcem i sumnjivim kreditiranjem Hypo banke, mahom su utemeljene od strane tvrtki iz Lihtenštajna i Švicarske, a vlasnička im je struktura mahom nepoznata. Jednostavnom provjerom Sudskog registra trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj postaje vidljivo kako je tvrtku “PZ ulaganja” osnovala tvrtka “Altus invest” iz Lihtenštajna, tvrtku “Inter-construct” osnovao je “Antao Holdings AG” iz Švicarske, tvrtku “Hvar građenje” osnovala je tvrtka “Sambuca Establishment” iz Lihtenštajna, tvrtku “Rovinj građenje” osnovala je tvrtka “Heritage Invest” iz Lihtenštajna. Osim stranih vlasnika, većina ovih tvrtki u Hrvatskoj dijeli nekoliko zajedničkih detalja: većina je registrirana na adresi Voćarska cesta 14 u Zagrebu, a kao jedini član uprave navodi se Roman Binder. Gospodina Bindera jučer smo telefonski kontaktirali kako bismo pokušali saznati čime su se sve navedene tvrtke bavile, te ako su dobivale kredite za građevinske poslove, što je točno i gdje sagrađeno. Čim smo se predstavili kao novinari Novog lista, međutim, Roman Binder je rekao kako s nama nema namjeru razgovarati.
Izašao iz projekta Cascade centra
Među navedenim tvrtkama iznimka je tvrtka Molteh, koja je ujedno i (zasad) najzanimljivija među navedenim tvrtkama, barem ako je suditi prema informacijama dostupnima javnosti.
Tvrtka Molteh je, podsjetimo, bila uključena u projekt Prebendarski vrtovi, točnije u izgradnju Cascade centra, ekskluzivnog shopping centra koji se gradio netom uz postojeći centar Kaptol u Zagrebu. Vlasnik zemljišta je Crkva, odnosno Zbor prebendara prvostolne crkve zagrebačke, koji je tvrtki Molteh dao koncesiju na korištenje tog zemljišta tijekom sljedećih 99 godina. Izgradnja je kasnila, a mediji su pisali kako je Vladimir Zagorec izišao iz projekta prodavši svoje vlasničke udjele. Danas se tvrtka zove Illuminatio, a prema Sudskom registru njezin temeljni kapital vrijedan je 666 tisuća kuna. Članovi uprave su Alexander Pawkowicz i Anton Hopfgartner. Zanimljivo, Pawkowicz je član Slobodarske stranke pokojnog Jörga Heidera, no to nema, rekao nam je u telefonskom razgovoru, nikakve veze s njegovim poslom u Hrvatskoj.
– Tek sam odnedavno u tom projektu, moj poslodavac je oštećena stranka u njemu i moja je zadaća pokušati sanirati nastalu štetu, ispričao nam je Pawkowicz.
Nepoznati poslodavci
Na pitanje tko mu je poslodavac nije želio odgovoriti, baš kao ni na pitanje tko je trenutni vlasnik tvrtke Illuminatio, odnosno nekadašnjeg Molteha.
– Još je rano da s tim podacima izlazimo u javnost, rekao je Pawkowicz. Na pitanje tko je tvrtku koja je gradila na crkvenom zemljištu preimenovao u Illuminatio te joj uvećao temeljni kapital s 20 tisuća na 666 tisuća kuna, nije znao odgovoriti.
– I meni je taj detalj zapeo za oko, moram priznati, no ništa i tome ne znam više nego vi. Nadam se da ćemo uskoro i to znati, rekao je Pawkowicz.
Kada je o tvrtkama iz Lihtenštajna i Švicarske riječ, i tu se pojavljuje detalj koji povezuje sve navedene tvrtke. Sve tvrtke imaju adresu u odvjetničkom uredu “Hoop & Hoop” iz Vaduza u Lihtenštajnu. Na istoj adresi nalazi se i Gerold Hoop, odvjetnik iz Lihtenštajna, koji se već nekoliko godina nalazi pod istragama lokalnih ali i austrijskih vlasti zbog sumnji da je bio uključen u pranje novca.
 

Granić: Ugovor s Hypom bio je pozitivna stvar za Hrvatsku

Nekadašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić potvrdio je da je skupa sa Sanaderom pozivao Hypo da uđe u Hrvatsku.
– Točno je da smo pozivali Hypo banku da uđe u Hrvatsku. Moj tadašnji zamjenik, Ivo Sanader, organizirao je u jesen 1994. godine protokolarni sastanak s predstavnicima banke. Razgovarali smo o kreditu za kupovinu nekretnina potrebnih za uspostavljanje hrvatske diplomatske mreže po svijetu. Kredit je uskoro dogovoren po iznimno povoljnim uvjetima za Hrvatsku, i otplaćen je već do 2000. godine. Točno je i da je tadašnji austrijski ministar vanjskih poslova Alois Mock preporučio Hypo banku, ispričao je Granić te u nekoliko navrata naglasio kako je “taj ugovor bio vrlo pozitivna stvar za Hrvatsku”.
– Bila je to prijateljska gesta Austrije. Tada je Hrvatska tek regulirala svoje odnose s Londonskim klubom, Pariškim klubom i MMF-om, i država je izlazila u susret stranim bankama koje su pokazivale interes za poslovanje i ulaganje u Hrvatskoj, rekao je Granić.