HPB nudi stambene kredite u kunama

Stambeni krediti nudit će se po kamatnoj stopi koja će biti za pola postotna boda viša od onih s valutnom klauzulom, a predviđeno je i odobravanje kredita bez jamaca

Hrvatska  poštanska banka odlučila je  građanima ponuditi novi  proizvod – stambeni kredit u  kunama, bez vezanosti uz  valutnu klauzulu. Odluku  banka temelji na kontinuiranom poboljšanju poslovnih rezultata i financijskih  pokazatelja, povoljnoj valutnoj i ročnoj strukturi izvora  sredstava, kao i dobroj likvidnosnoj situaciji, objašnjava se u priopćenju HPB-a. U  odnosu na kredite vezane uz  valutnu klauzulu, kamata na  kunske kredite bez valutne  klauzule bit će za pola postotnog boda viša. Potez  HPB-a zbio se u trenutku  sve izraženijih traženja i  stručne javnosti da se ukine  valutna klauzula u Hrvatskoj.
Omča oko vrata
Raspravu je otvorila situacija s građanima koji su se  prije pet-šet godina jeftino  zaduživali kreditima vezanim uz švicarski franak, što  se i ove tržišno turbulentne  godine pokazalo rizičnom  investicijom. Švicarska valuta, naime,  smatra se prilikom za kojom investitori  posežu u kriznim razdobljima i to je dovelo do snažnog  rasta franka. Mnogim kreditno zaduženim građanima  tako su stambeni krediti postali omča oko vrata zbog  koje je i Vlada s bankarima  otvorila razgovore i postigla  dogovor s ciljem da se prezaduženom stanovništvu  koliko-toliko olakša otplata  duga.
“Uvjeti uz koje će banka  odobravati stambene kredite  u kunama razlikuju se od  onih s valutnom klauzulom  po kamatnoj stopi koja će  biti za pola postotna boda  viša. Za osiguranje kredita  klijentima su na raspolaganju tri modela, a jedan od  modela podržava i varijantu  odobravanja kredita bez jamaca”, objašnjavaju iz  HPB-a. Kao instrumente  osiguranja tako korisnici  kredita mogu koristiti i namjenski depozit, hipoteku na  nekretninu, policu životnog  osiguranja ili udjele u fondovima HPB Investa. Rok  otplate kredita je do 30 godina s mogućnošću ugovaranja počeka od 12 mjeseci.  Kredit se može iskoristiti i za  otplatu ranije realiziranih  stambenih kredita u HPB-u  ili drugim bankama.
Procjena izloženosti
“S obzirom na svoj specifični položaj na bankarskom tržištu u zemlji i veliku  povezanost upravo sa štednjom i depozitima u domaćoj valuti, donijeta je  odluka da se stambeni krediti u kunama uvrste u ponudu banke u trajanju do  kraja ove godine. Eventualno produljenje ponude stambenih kredita u kunama ovisit će o daljnjoj situaciji na  tržištu i procjenama  izloženosti banke valutnom,  kamatnom i likvidnosnom  riziku”, navode iz HPB-a.  
U svojem priopćenju HPB  podsjeća kako su svojim klijentima do sada nudili stambene kredite s valutnom  klauzulom u eurima, dok  krediti s valutnom klauzulom u švicarskim francima  nisu nikada bili dio njihove  ponude. Podsjećaju i kako su  među prvima snizili kamatnu stopu na stambene kredite početkom godine ispod  pet posto za pojedine kategorije klijenata, dok redovna stopa na tu vrstu kredita  iznosi 5,95 posto.
Postojali, pa zamrli
Kunski stambeni krediti  bez valutne klauzule nisu novina na domaćem tržištu. Postojali su i zamrli su, a HPB je  ponudom stambenih kredita  u domaćoj valuti pogodilo  trenutak u kojem želi privući  nove klijente imajući na umu  rasprave o tome da je valutnu  klauzulu odavno trebalo ukinuti. Prije četiri godine Volksbank Hrvatska prva je  građanima ponudila kunske  stambene kredite bez valutne  klauzule i uz promjenjivu kamatu. Nakon toga i druge su  banke građanima ponudile  slične kredite, no zapravo ta  je akcija bila kratkog vijeka i  nakon 2008. godine nitko  više nije spominjao kunske  stambene kredite bez valutne  klauzule. Ionako su oni predstavljali svega dva posto  ukupnih kredita.

Konsolidirano poslovanje banke

Nekadašnji viceguverner Hrvatske narodne banke Čedo Maletić u rujnu 2009. godine preuzeo je vođenje Hrvatske poštanske banke. Prije toga dvije godine proveo je na čelu Imex banke. U vrlo kratkom razdoblju nakon preuzimanja HPB-a uspio je konsolidirati poslovanje te financijske insitucije preopterećene brojnim lošim kreditima i gubitkom. Sređivanjem poslovanja HPB-a u javnost su isplivali “sumnjivi” krediti – iz vremena dok su banku vodili Josip Protega i Ivan Sladonja – tvrtkama poput SMS-a, Đakovštine, KIO Orahice, Trasta… Bivši čelnici banke, pak, proveli su nešto vremena u Remetincu osumnjičeni u antikorupcijskoj aferi “Bankomat”.