Misteriozna blokada njemačkih investicija

Još prije godinu dana Nijemci su predali popis od 15 projekata u koje žele ulagati

Njemačka kancelarka Angela Merkel je  prekjučer podijelila packe  hrvatskoj Vladi zato što gotovo ništa nije učinila da bi  privukla njemačke tvrtke na  veća ulaganja Hrvatsku. Još  prije godinu dana, Nijemci  su premijerki Kosor predali  popis od 15 projekata u koje  žele ulagati, ali iz nastupa  kancelarke Merkel u Zagrebu jasno je da se hrvatska  strana na te projekte do danas nije očitovala.
– Očekujem da će se otkloniti sve prepreke za njemačka ulaganja, poručila je  Merkel hrvatskoj premijerki  na sastanku u Banskim dvorima. Ako je u njezinim riječima bilo nestrpljivosti ili  ljutnje, to se može objasniti  činjenicom da je Angela  Merkel s Jadrankom Kosor  jačanje njemačko-hrvatske  ekonomske suradnje dogovorila još prije godinu i pol  dana, kad je Kosor bila u  službenom posjetu Berlinu,  ali od tada se stvari gotovo  nisu pomaknule s mjesta.
Sastanak Merkel i Kosor u  Zagrebu, kad je riječ o gospodarstvu, repriza je njihova  sastanka u Berlinu. Tamo su  se dogovorile da prioritet u  odnosima dviju zemalja treba  postati gospodarstvo, jer su  politički odnosi izvrsni. Zbog  toga je Kosor na licu mjesta,  uz Merkeličin blagoslov, s njemačkim ministrom gospodarstva Brüderleom dogovorila  organizaciju velikog njemačko-hrvatskog gospodarskog foruma.
Šutnja o projektima
Taj se forum održao u Zagrebu sredinom lipnja prošle  godine. Na njemu je više od  tristo poslovnih ljudi iz Njemačke objavilo želju da njihova zemlja postane najveći  strani ulagač u Hrvatsku, budući da je sada treća po redu.  Na temelju tog foruma, delegacija njemačkih poslovnih  ljudi sastavila je popis od 15  projekata u koje žele ulagati,  te ga sredinom rujna prošle  godine predala premijerki Kosor.
Svaka vlada vjerojatno bi se  pohvalila kad bi Njemačka,  najveća gospodarska sila u  Europi i četvrta u svijetu,  poželjela kod njih ulagati. No,  hrvatska Vlada o tih 15 njemačkih projekata uopće nije  obavijestila hrvatsku javnost.  Članovi Vlade i dalje to čuvaju  kao najstrožu tajnu, a ni Nijemce nisu obavijestili kakvo  je njihovo mišljenje o 15 projekata. Štoviše, 23. rujna, tjedan dana nakon posjeta njemačkih poslovnjaka, Vlada je  objavila vlastiti popis od 30  projekata, koji se dijelom navodno poklapaju s njemačkim.
Uporni Nijemci
Nijemci su i dalje bili uporni, pa je Glas Njemačke  početkom prošlog listopada  objavio opširnu vijest o interesu Nijemaca za 15 projekata u Hrvatskoj. Objavio  je i izjavu Rainera Lindnera,  direktora Odbora njemačkog gospodarstva za istočnu Europu, koji je dao do  znanja kako njihovi poduzetnici iz područja “željezničkog i zračnog prometa, te  obnovljivih izvora energije i  tehnologije” očekuju očitovanje Vlade.
Mjesec dana kasnije, u  studenom, ministra gospodarstva Đuru Popijača posjetio je njemački kolega  Brüderle, ali javnost nije  čula da je postignut neki dogovor. Sve je ostalo obavijeno tajnom, dok se za nekoliko mjeseci u nekim medijima nije pojavila tvrdnja  da se njemački gospodarstvenici žale na Vladu, jer im  još nije odgovorila na prijedloge, te da je kancelarka  Merkel navodno “zahladila”  odnose s kolegicom Kosor.
Nakon godinu i pol, Merkel je u Zagrebu ponovila da  Nijemci žele ulagati u Hrvatsku, a neslužbeno se čuje  da će zbog toga, u listopadu,  Hrvatsku posjetiti predstavnici Odbora njemačkog gospodarstva za istočnu Europu, isti ljudi koji su lani u  rujnu premijerki već predali  popis od 15 projekata.
Opet ispočetka
– Iznenađuje me ako se  hrvatska strana do danas nije očitovala na 15 njemačkih  investicija, čudi se Branko  Grčić, predsjednik Odbora  za gospodarstvo SDP-a. “Kako je moguće da Vlada ne  reagira na prijedlog koji dolazi iz zemlje koja u političkom i gospodarskom  smislu ima za Hrvatsku tako  veliko značenje, pa sada ne  ostaje drugo nego stvari pokrenuti ispočetka”, pita se  Grčić. To ga još više čudi  zato što je Vlada, kaže, prije  osam mjeseci osnovala poseban ured za investicije, te  za taj posao zadužila potpredsjednika Domagoja Ivana Miloševića.
– Znamo koliko nam trebaju inozemna ulaganja, pa  bi Vlada morala biti daleko  senzibilnija prema prijedlozima investicija, neovisno iz  koje zemlje oni dolazili, tvrdi  Grčić. Vlada, kaže,  treba poboljšati poslovnu klimu i  uklanjati prepreke za ulaganja, a radi privlačenja investicija u Hrvatsku, osobito  velikih, treba zakonski omogućiti njihovo jače financijsko poticanje, jer danas se  investitore može potaknuti s  najviše milijun eura. Jednostavno, pogledajmo iskustva  zemalja iz naše okoline,  primjerice iz Slovačke. Neka  od tih iskustva možemo primijeniti u Hrvatskoj, tvrdi  Grčić.

Kosor i Merkel večerale u “odličnoj atmosferi”

Potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Milošević potvrdio je  našem listu da se razgovaralo i o povoljnom geografskom položaju  Hrvatske te o aktualnom projektu modernizacije Luke Rijeka, nakon kojeg  treba uslijediti i izgradnja željezničke infrastrukture prema Zagrebu i dalje  prema Münchenu. Obnovu željeznice na tom pravcu bit će u budućnosti  moguće sufinancirati iz europskih fondova.
Više izvora iz Vlade reklo je našem listu da su Kosor i Merkel sa  suradnicima preksinoć večerali u “odličnoj atmosferi”, a 90 posto njihova  razgovora ticalo se gospodarstva te suradnje zemalja na području  industrije, pa i vojne, što je u skladu i s politikom NATO-a. Na večeri se,  doznajemo, spominjala gradnja trećeg bloka termoelekrane Plomin,  vjetroelektrana, a izričito su spominjane tvrtke Deutsche Bahn, Hrvatske  željeznice, Gredelj, Siemens i druge.
(I. F.)