Četvrtak, 25. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

9 C°

ŠTO JE SA ZADARSKIM DEFIBRILATORIMA – Bili bi korisniji na mjestima manje dostupnim Hitnoj

26.08.2018. 07:45
ŠTO JE SA ZADARSKIM DEFIBRILATORIMA – Bili bi korisniji na mjestima manje dostupnim Hitnoj


Iako su prije više godina na mnogim lokacijama diljem Zadarske županije, kao i drugdje u Hrvatskoj, postavljeni automatski vanjski defibrilatori – AVD-i, njihova primjena u praksi gotovo je zanemariva.  Na području Republike Hrvatske ukupno je 509 uređaja AVD u laičkoj  primjeni, a neke od lokacija u Zadarskoj županiji na kojima je dostupan  ovaj uređaj koji vrši analizu srčanog ritma i omogućuju defibrilaciju dajući pritom upute spašavatelju, su Gradska uprava na Narodnom trgu u  Zadru, PU zadarska, postaja Pomorske policije u Zadru, Zračna luka Zemunik, TN Zaton, GSS Starigrad-Paklenica, nacionalni parkovi, neke  veće trgovine i trgovački centri itd.


Potrebna edukacija
Cilj postavljanja AVD-a na mjesta na kojima se okuplja veći broj ljudi,  jest omogućavanje što ranije reanimacije osoba koje su doživjele iznenadni srčani zastoj, no u praksi se pokazuje da ovaj vrijedan projekt ni izaleka nije zaživio na način kako je zamišljen. To potvrđuje i ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije Pregrad Orlović, koji ističe da  se AVD-i u praksi uglavnom ne koriste, a kao mogući razlog navodi odabir lokacija na kojima su ovi uređaji smješteni. Radi se, naime, često o  mjestima koja se nalaze u samome gradu i lokacijama koje nisu daleko  od Hitne medicinske pomoći, pa se slučajevi iznenadnog srčanog udara  gotovo u pravilu rješavaju pozivom Hitnoj pomoći.
– Automatski vanjski defibrilatori bili bi vjerojatno puno korisniji na  mjestima koja nisu brzo dostupna za dolazak ekipe hitne medicinske  pomoći, kao što su neki udaljeniji otoci, ističe ravnatelj Orlović, te dodaje da bi se u budućnosti možda trebalo razmišljati na takav način iskoristiti ove uređaje koji do dolaska Hitne medicinske pomoći nekome mogu  spasiti život.
– S obzirom da je za ovlašteno rukovanje AVD-ima potrebno određeno  znanje, koje laici mogu steći relativno kratkom edukacijom, trebalo bi  osposobiti određeni broj ljudi koji žive na otocima, kako bi što više osoba moglo pružiti pomoć unesrećenome putem ovog uređaja. Defilbrilatori bi trebali biti postavljeni u otočnim turističkim uredima, lokalnim  ugostiteljskim i smještajnim objektima i sličnim mjestima na otocima ili  kopnenim ruralnim sredinama koje su udaljene od Hitne medicinske  pomoći, smatra Predrag Orlović, te naglašava važnost ovih uređaja koji  nažalost u Hrvatskoj još uvijek nisu na adekvatan način zaživjeli.
Osim što ogromna većina hrvatskih građana nije ni čula za te uređaje,  needuciranost dijela stanovništva po pitanju osposobljenosti pružanja  prve pomoći ogleda se i u činjenjici da dio ljudi u kriznim situacijama ne  zna ili se ne može sjetiti niti broja Hitne pomoći 194, doznajemo još od  ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije Predraga Orlovića.


Svaka minuta je važna
Inače, automatski vanjski defibrilatori postavljeni su na mnigim lokacijama u Hrvatskoj u okviru nacionalnog programa javno dostupne rane  defibrilacije pod nazivom „Pokreni srce – spasi život“ Ministarstva  zdravstva u suradnji s Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo. O važnosti ovakvih projekata govori i  podatak da u svijetu od kardiovaskularnih bolesti godišnje umre oko 17 i  pol milijuna ljudi, a od toga se između 25 do 40 posto smrtnih slučajeva  odnosi na iznenadnu srčanu smrt. Sa svakom minutom odgode isporuke električnog šoka ljudima koji dožive srčani zastoj povećava se stopa  smrtnosti za 7 do 10 posto, zbog čega je od iznimne važnosti da se s postupkom oživljavanja krene odmah, ne čekajući dolazak ekipe Hitne medicinske pomoći. Upravo u takvim slučajevima od presudne je važnosti  dostupnost automatskih vanjskih defibrilatora koji odmah po spajanju  na pacijenta monitoriraju njegovo stanje i kvalitetno isporučuju električni šok.
Ovaj maleni prijenosni uređaj jednostavne primjene koji isporučuje  električnu struju osobama sa srčanim zastojem uslijed poremećaja  srčanog ritma, pojavio se u svijetu početkom osamdesetih godina 20.  stoljeća, a  prednost mu je upravo ta što ga mogu koristiti i laici koji kroz  kratku, u pravilu jednodnevnu edukaciju uspješno svladavaju njegovu  primjenu kojom spašavaju tuđi život započinjanjem hitnog postupka  oživljavanja do dolaska stručne medicinske pomoći.