Dvije susjedne zemlje već su razvile četiri modela nastave, Hrvatska će tek danas objaviti kakav joj je plan

Kako će se i pod kojim uvjetima hrvatski učenici 7. rujna vratiti u školske klupe i započeti novu školsku godinu u uvjetima epidemije, trebalo bi se znati danas, a prema prošlotjednim najavama Ministarstva znanosti i obrazovanja, taj će povratak biti praćen strogim epidemiološkim pravilima.
Do sada Ministarstvo je bilo škrto s plasiranjem informacija u javnost pa jedino što se zna je da učenici u razrednoj nastavi neće nositi maske, kao i da postoji mogućnost dvosmjenskog rada za škole koje rade u jednoj smjeni, skraćivanja nastavnog sata kako bi se provela dezinfekcija škole između dvije smjene te da će se na nastavi tjelesnog odgoja izbjegavati kontaktni sportovi.

Konkretne mjere
Iako su planirane mjere u javnost puštane na kapaljku u Ministarstvu ne kriju da prilikom njihovog kreiranja proučavaju mjere susjednih europskih zemalja te se konzultiraju s inozemnim ministrima, a sve te susjedne zemlje već su objavile kako će izgledati nastava u uvjetima epidemije i to nekoliko tjedana prije početka nastave, što je kritičarima resornog ministarstva došlo kao dodatni poticaj za optužbe da hrvatski školski sustav kasni s pripremama za novu nastavnu godinu koja će se bitno razlikovati od uobičajene.
Među prvima svoj plan za funkcioniranje škola u uvjetima epidemije, i to vrlo detaljan, objavila je Austrija, ponudivši jasna i predvidljiva pravila i promjene. Nastava u Austriji počinje 7., odnosno 14. rujna, ovisno u kojoj saveznoj pokrajini.
Dakle, istovremeno kad i hrvatskim učenicima ili čak tjedan dana kasnije, a austrijski ministar obrazovanja potpuno razrađen plan rada škola u uvjetima epidemije objavio je početkom prošlog tjedna, u vrijeme kad je hrvatsko ministarstvo obrazovanja tek okupilo radnu skupinu koja je detektirala i raspravljala o problemima koje škole u epidemiji očekuju.
Cilj austrijskog plana je da se roditelji ne brinu te da početak školske godine prođe normalno pa je razrađen koncept semafora od četiri boje, od kojih svaka predstavlja različitu epidemiološku situaciju, od zelene koja je najbolja, do crvene koja je najlošija.
Između su još žuta i narančasta, a svaka od ovih situacija sa sobom nosi i konkretne i unaprijed zadane mjere. Upravo takav plan koji predviđa sve situacije i ništa ne prepušta slučaju naišao je na najviše odobravanje kod hrvatskih prosvjetnih djelatnika.
Konkretno, u praksi će značiti da u zelenoj situaciji postoji obaveza nošenja maski i pridržavanja higijenskih mjera poput redovitog pranja ruku, kao i držanja razmaka, a najavljeno je da će do početka školske godine svi roditelji na više jezika dobiti pisma u kojima se objašnjavaju higijenske mjere, ali se i na roditelje apelira da djecu ne šalju u školu ako postoji sumnja da su bolesni.
Preporuka je i izbjegavanje druženja djece iz različitih razreda, kako bi svaki razred za sebe bio posebna epidemiološka situacija, pa se u slučaju zaraze jednog učenika širenje može brzo zaustaviti. Nadalje, preporučuje se održavanje što većeg dijela nastave vani, kad god je to moguće. Učionice se pak moraju redovito i često provjetravati, svakih 20 minuta.

Masovna testiranja
Ukoliko dođe do pogoršanja epidemiološke situacije, onda se po austrijskom semaforu ulazi u žutu situaciju, u kojoj je obavezno nošenje maske i vani, a sportska nastava se preporučuje izvan školske dvorane, u njoj samo uz dodatne mjere zaštite.
Pjevanje je onda preporučljivo ili s maskom na licu ili pak vani, tako da postoji razmak među učenicima i da se spriječi širenje virusa aerosolom. Moguće je i zatvaranje nekih škola, kao i nastava online.
Sljedeći stupanj je narančasti, a u toj situaciji se zabranjuje dolazak stranih osoba u škole, otkazuju se ekskurzije, nastavno osoblje sastanke održava online, a sve s ciljem da se što više smanji izloženost kontaktima s drugim, potencijalno zaraženim osobama.
Uz to, za učenike od 9. razreda moguće je održavati nastavu s manjim grupama učenika. Kada se pak dođe do crvenog stupnja, onda se većinom prelazi na online nastavu.
Također, u austrijskim školama će se provoditi testiranje učenika na koronavirus grgljanjem te će se svaka tri tjedna testirati reprezentativna skupina od 15 tisuća učenika i 1.200 prosvjetnih radnika, a s ciljem da se pronađu i asimptomatski nositelji koronavirusa te tako u što većoj mjeri spriječi širenje zaraze u školama, kao i da se prepoznaju pravi razmjeri infekcije.
Cilj austrijskog plana rada škola u uvjetima epidemije je izbjeći potpuni »lockdown« što je prema najavama resornog ministarstva također cilj i hrvatskog plana nastave, a kao i u Hrvatskoj, i u Austriji očekuju povremeno zatvaranje pojedinih škola te uvođenje nastave na daljinu.
Austrija je čak uvela i dežurni telefon putem kojeg se roditelji mogu informirati o svemu oko čega imaju nedoumice, a poput Austrijanaca, i Slovencima je prošli tjedan postalo sve jasno oko početka školska godine.
Slovenski se učenici u klupe vraćaju s prvim danom rujna, a slovenska ministrica obrazovanja, znanosti i sporta Simona Kustec odlučila je aktivirati B model nastave. To znači da će svi učenici krenuti na nastavu, uz obvezno pridržavanje higijenskih mjera.
Slovenija je, naime, razvila četiri modela s dva podmodela nastave u idućoj školskoj godini. Odluku o tome koji će se model upotrebljavati donosi Vlada, odnosno ministrica, a njezina odluka vrijedi za cijelu Sloveniju.
U A modelu učenici se školuju u školi pod normalnim uvjetima, u B modelu također svi učenici idu u školu, ali uz pridržavanje epidemioloških mjera, a po C modelu u školu idu samo učenici nižih razreda, dok se svi ostali školuju na daljinu, dok D model znači da se svi učenici školuju na daljinu.

Svuda dezinfekcija
Pravila B modela koji će se primijeniti nalažu da škole moraju obavijestiti roditelje i učenike da na nastavu mogu dolaziti samo zdravi učenici, a ako netko od nastavnika prepozna da učenik ima simptome i znakove koronavirusa ili neke druge bolesti, učenika vodi u poseban prostor te o tome obavještava njegove roditelje koji ga preuzimaju.
Svi prostori škole dnevno se čiste i dezinficiraju, a nastava se odvija u matičnim učionicama razreda ili vani. Međutim, može se odvijati i u specijalnim učionicama ili laboratorijima, ali se oni dezinficiraju prije dolaska svake nove skupine.
Predviđeno je i održavanje nastave tjelesnog odgoja, ali bez miješanja učenika različitih razreda. Prije svake skupine dezinficirat će se i garderobe, a učenici mogu ići i na izborne predmete, ali škola vodi popis sudionika svake aktivnosti.
Međuobrok se organizira u učionicama, a na ručak dolaze u određeno vrijeme kako bi se izbjeglo grupiranje velikog broja djece. Radit će i školske knjižnice, uz pridržavanje higijenskih mjera.
Preporuka je i da učenici ne bi trebali dijeliti pribor, a ako baš moraju, onda bi ga trebali dezinficirati. Učenici različitih razreda se međusobno ne miješaju, već koriste razmak od 1,5 do 2 metra, a u učionici u kojoj su učenici istog razreda ne nosi se maska.
Ako ne koriste razmak od učenika, učitelji tada trebaju nositi maske. Jednako tako učitelji, kao i sve druge odrasle osobe, maske su obvezni nositi i u skupnim prostorijama. Preporučeno je da se roditeljski sastanci organiziraju na daljinu, a uz razmak dopušteno je njihovo odvijanje i uživo.

Talijani za nastavu na otvorenom
Za razliku od hrvatskih, austrijskih i slovenskih učenika koji su, ako ne svi onda makar dio njih, školsku godinu završili u učionici, talijanski učenici u svoje škole nisu ušli još od ožujka, a sada se planira da će svi u klupe sjesti 14. rujna.
Školarci se u sustav vraćaju pod nizom uvjeta i s velikim oprezom u koji talijanska vlast ulaže velika sredstva, jer nabavljaju se dodatne klupe i zapošljavaju dodatni nastavnici te pomoćnici.
Cilj je talijanske Vlade da djeca moraju u školama sjediti na metar udaljenosti, razmješteni u manje grupe unutar razreda u koji će dolaziti postupno, dakle ne svi odjedanput u istu minutu.
Koliko god vremenske prilike dopuštaju, talijanski školarci nastavu će slušati na otvorenom, ondje gdje nemaju tu mogućnost, vodit će manju djecu u park, jer poanta je da se što manje nastave realizira u zatvorenom prostoru punom djece.
No, dok Hrvatska i zemlje u okruženju tek pripremaju novu školsku godinu, u Njemačkoj su se neka djeca već vratila u škole, a nastava je organizirana u manjim skupinama te su u nekim školama svi učenici obavezni nositi maske na nastavi, u drugima pak maske se nose samo na hodnicima.