Arbanasi - centar izvan centra

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
Filip Strmota, magistar kulturne i prirodne baštine u turizmu, o revitalizaciji gradske četvrti
Otvaranjem muzeja ili trgovinsko-kulturnog centra razvila bi se infrastruktura u Arbanasima, na pravi način valorizirala neprikazana i neispričana priča Arbanasa kao zajednice te Arbanasa kao punokrvne zadarske četvrti te bi se razvio potpuno novi sadržaj u turističkoj ponudi grada Zadra
ARHIVA ZL
Fontana bi se mogla i morala turistički valorizirati

Filip Strmota, magistar kulturne i prirodne baštine u turizmu diplomirao je na Sveučilištu u Zadru na temu Studija slučaja turističke valorizacije gradske četvrti Arbanasi. U diplomskom radu naglašava kako se uz turizam mogu razviti prijeko potrebni sadržaji u četvrti Arbanasi, no i kako je za grad Zadar, zbog velikih gužvi i potrebe za dodatnim sadržajem, iznimno potrebno stvaranje novog sadržaja kako bi se upotpunila turistička ponuda Zadra.
Kao čitatelj Zadarskog lista, ponudio nam je skraćenu verziju svoga rada za objavu.

Gužve i masovnost kao indikator

»Gužve i masovnost i kroz ovu, prvu pravu postcovid sezonu, po svim parametrima vrlo sličnu onoj iz 2019., su samo još jedan indikator kakvo stanje očekuje grad Zadar u budućnosti ukoliko se sveukupna turistička vizija grada ne unaprijedi. Cilj rada bio je predstaviti ideju ‘centra izvan centra’, kao prijeko potrebnog sadržaja koji ujedno nadopunjuje sadržaj izvan sezone, dok tijekom sezone prometno rasterećuje turistički centar grada, zadarski Poluotok, a takvim uređenjem revitalizira zadarsku četvrt Arbanasi s prijeko potrebnim sadržajem. Otvaranjem muzeja ili trgovinsko-kulturnog centra razvila bi se infrastruktura u Arbanasima, na pravi način valorizirala neprikazana i neispričana priča Arbanasa kao zajednice te Arbanasa kao punokrvne zadarske četvrti te bi se razvio potpuno novi sadržaj u turističkoj ponudi grada Zadra.
U svom dolasku u 18. st., dovoljno daleko od jezgre tadašnjeg grada-utvrde da se mogu svrstati kao samostalno naselje, Arbanasi su naseljeni u Borgo Erizzo, ili Erizzovo naselje, a opet tako blizu tada ozidanog grada, pogotovo u ono vrijeme kada je udaljenost između dvije uvale, Bregdetti i Jazine, dijelio otprilike jedan kilometar. Gradski predio Arbanasi bogat je elementima opipljive i neopipljive kulture. Bogat je pričama, predajama te baštinom. Rastući zajedno uz grad kroz tri stoljeća, daje uvid i u grad Zadar kakav je nekoć bio. Takvu tradiciju, priču te kulturu potrebno je na određeni način skupiti u jednu cjelinu, prezentirati te izložiti, kako bi se istinski valorizirala takva baština.
Uređenje određene gradske četvrti ili naselja u direktnoj je vezi sa podizanjem kvalitete urbanog življenja.

Nedostaju banka, restorani, pošta, ljekarna, knjižara

Kao što je terensko istraživanje i pokazalo, a potkrijepljeno i rezultatima ankete među autohtonim stanovništvom Arbanasa, infrastrukturno stanje u Arbanasima nije na zadovoljavajućoj razini, a nedostaje osnovnih infrastrukturnih sadržaja Arbanasima kao što su banka, restorani, pošta, ljekarna, knjižara, teretana itd. Domicilno stanovništvo ima pozitivno mišljenje o ideji revitalizacije Arbanasa koristeći turizam kao alat i smjernicu te želi prikazati svoje kulturne i tradicijske elemente.
Među sitnim primjerima u izobilju stvari koje treba promijeniti može se navesti, primjerice, gradski kolodvor, koji na turista i posjetitelja ostavlja prvi dojam o gradu. U strategiji grada Zadra Autobusni kolodvor se, nažalost, ne spominje u kontekstu turizma, no Autobusni kolodvor bi trebalo promatrati i kroz vidokrug turizma s obzirom da je velikom broju gostiju to prvi kontakt te prvi dojam o gradu.
U šetnici od Kolovara do Gaženice leži potencijal za početak biciklističkog turizma koji u gradu Zadru prijeko nedostaje, i prava biciklistička staza, a ne samo ocrtani put, koja gradu Zadru treba s obzirom na svakodnevne potrebe njegovih građana za odlaskom na posao te kao vid rekreacije, a također i s aspekta turizma, s obzirom da bi mnogi biciklisti voljeli nesmetano voziti.

Šetnica, Fontana, Sv. Klement

Šetnica u Arbanasima pruža prekrasan pogled na Zadarski kanal, te pruža mir i opuštanje šetačima. Šetnica u svakom slučaju gubi smisao ukoliko prometuje veliki broj osobnih automobila. Tijekom ljetno - kupališne sezone velik je broj automobila koji parkiraju tik uz obalu. To predstavlja možebitnu prijetnju za kupače i šetače s obzirom i na sam promet automobila, no i na samu krhkost obale, za koju je poznato kako se već i prije odlomila, kao što je to bio slučaj nakon silnih kiša u rujnu 2012. godine.
O povijesti carske Fontane već je napisano mnogo, no lokalitet Fontane se trenutačno nalazi u svojevrsnom zatvorenom krugu. Uzročnik slabe turističke frekvencije je upravo niska i gotovo nepostojeća iskorištenost turističkog potencijala, a prenamjena u turističke svrhe se ne događa jer nema turističkog prometa. Razbijanje tog zatvorenog kruga moguće je samo vanjskom intervencijom Grada Zadra te konačnim ulaganjem i istinskim valoriziranjem tog prostora bogatog s poviješću.
Iako se otočić Sv. Klement ne može usko vezati za tradiciju i povijest zadarskih Arbanasa, ostatci crkvice primjer su povijesnih spomenika značajnih za hrvatsku i zadarsku srednjovjekovnu povijest. S obzirom da ne postoji nikakva tabla, indikator ili oznaka o kakvom se lokalitetu radi, potrebno je u jednakoj mjeri zaštititi te valorizirati otočić Sv. Klement kako bi se ukazalo na kulturnu vrijednost tog lokaliteta.
Odluka grada Zadra ipak je bila prenamijeniti taj prostor u plažu za pse, što je dakako potreban sadržaj, no odabrani prostor nije primjeren za plažu za pse i svakako degradira lokalitet srednjovjekovne crkvice sv. Klementa.

Male, sitne preinake čine razliku

Terenskim istraživanjem utvrđeno je kako u gradskom predjelu Arbanasi ne postoji niti jedna vrsta indikatora, tabli ili putokaza namijenjenih identifikaciji općenitih te turističkih sadržaja. Za turistički prostor kao što su zadarski Arbanasi apsolutno je potrebno imati odgovarajuće indikatore, table te putokaze. Duž šetnice mogle bi se postaviti zanimljive turističke karte, ne samo grada Zadra te Arbanasa već i zadarskih otoka, s obzirom na to da se sa šetnice Kolovare, Karme te Punte Bajlo pruža prekrasan i nesmetan pogled na zadarske otoke te naposljetku i na zadarsku Citadelu i zgradu Sveučilišta.
Kako bi se turistička signalizacija dodatno oplemenila, a istovremeno i pomoglo u očuvanju arbanaškog jezika te domaće stanovništvo poistovjetilo s prostornim uređenjima na području gradske četvrti Arbanasi, tablične oznake i nazivi pojedinih atrakcija te lokaliteta bile bi osim hrvatskog, i na arbanaškom jeziku kako bi se dodatno valorizirao Arbanaški jezik.

Otvaranje muzeja

Na nedavnoj sjednici vezano za plan UPU-a Bregdetti upitao sam imaju li predviđeno u planu bilo kakav način valorizacije povijesti i kulture Arbanasa, na što mi je dovoljan odgovor bio muk gradskih predstavnika. Povijest Arbanasa povijest je i Zadra. Otvaranje muzeja bio bi izvrstan način za očuvanje baštine bogate arbanaške kulture i tradicije te bi isto tako pomoglo u očuvanju arbanaškog jezika kojemu prijeti izumiranje.
Takav muzej bio bi zanimljiv ne samo turistima već i građanima grada Zadra. Posebnost muzeja kao turističkog proizvoda je što ne ovisi o faktorima kao što su vremenski uvjeti te sezonalnost turizma. Arbanasi kao zajednica žude za valoriziranjem i iskazivanjem svoje bogate povijesti.
Poželjna lokacija muzeja svakako bi bio Trg Gospe Loretske, kako bi se prenamjenilo i revitaliziralo trenutno stanje trga iz parkinga u javno dobro, međutim manjak javnih objekata na području trga čini otvaranje muzeja teško ostvarivim, stoga bi bilo potrebno gledati alternativne kao što je izgradnja muzeja na nekom novom prostoru kao što je primjerice neiskorištena Uvala Bregdetti.
Učestala praksa u europskim gradovima je stvaranje središta grada pogodnog za turističko razgledavanje izvan samog starog dijela grada, odnosno centra turističkih atrakcija i sadržaja. Trgovinsko-kulturni centar bio bi idealan medij, s obzirom na to da bi jedan dio centra bio namijenjen za sadržaje kulturne namjene, primjerice, muzej zadarskih Arbanasa, dok bi drugi dio centra bio namijenjen za brojne sadržaje koji nedostaju u Arbanasima kao što su banka, restoran, pošta, ljekarna, knjižara i slično.

Trgovinsko-kulturni centar kao dodatan sadržaj

Trgovinsko-kulturni centar bio bi dodatan sadržaj te rješenje za goruće probleme manjka sadržaja tijekom kišnih dana kada gosti nemaju želje za posjete plažama već su u potrazi za novim sadržajem. Otvaranjem takvog kulturnog centra putem otvaranja muzeja mogla bi se ostvariti prijeko potrebna valorizacija arbanaške baštine i povijesti, dok bi se u trgovinskom dijelu centra ostvarilo otvaranje javnih sadržaja potrebnih za Arbanase i stanovnike Arbanasa.
Ulaganjem u razvoj Arbanasa kroz sitne preinake, a ponajviše otvaranjem kulturnog centra stvorio bi se novi turistički proizvod, turistička priča s autentičnom podlogom koja ima potencijal za potaknuti produženje sezone u gradu Zadru, a istovremeno bi podignula razinu kvalitete infrastrukture za gradski predio Arbanasi. S obzirom na gustoću izgradnje u četvrti Arbanasi preostalog prostora za intervenciju javnim sadržajem je malo. Uređenje Arbanasa u interesu je i žiteljima Arbanasa koji će dobiti prijeko potrebne sadržaje koji trenutno nedostaju, ali i gostima koji borave u njihovim apartmanima, te naposljetku i gradu Zadru kao pomoć u rasterećenju povijesne jezgre grada.«(zl)

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)