Congama će tužiti Splitsku banku i državu?

U Congami Splitsku banku optužuju zbog nezakonite prodaje tuđeg vlasništva, Općinski sud u Biogradu zbog neprovođenja odluke Visokog trgovačkog suda u Zagrebu o upisu vlasništva Congame nad dijelom apartmana, a PZ “Nova zora” zbog nezakonite uknjižbe vlasništva
Ukoliko u četvrtak 25. rujna na dražbi bude prodano Apartmansko turističko naselje “Croatia” u Sv. Filipu i Jakovu, tvrtka Congama, članica grupacije Coning, podignut će tužbu protiv Splitske banke, članice grupacije Societe Generale, ali i protiv države zbog, kako je najavio potpredsjednik Nadzornog odbora tvrtke i bivši član uprave Dragutin Lovrenčić, nezakonitog postupanja Općinskog suda u Biogradu, a uslijedit će i kaznene prijave.
Najavljeno je to na konferenciji za novinare, na kojoj su Lovrenčić i aktualni član uprave tvrtke Congama Mladen Miletić, izvijestili javnost o nizu sudskih postupaka kojima je ova tvrtka tražila pravo upisa etažnog vlasništva u ATN “Croatia”.
Želeći naplatiti svoja potraživanja prema Poljoprivrednoj zadruzi “Nova zora”, Splitska banka je kao ovrhovoditelj, za četvrtak zakazala drugu javnu dražbu na kojoj će na prodaju biti ponuđena imovina TN Croatia.
U pola cijene?
Splitska banka od “Nove zore” potražuje oko 43 milijuna kuna, a iako je imovina ATN “Croatia” procijenjena od strane sudskog vještaka na gotovo 110 milijuna kuna, u Congami pretpostavljaju kako bi ona, budući da je riječ o drugom dražbovnom krugu, mogla biti prodana i u pola cijene. U Congami ističu kako je, međutim, riječ o nezakonitoj prodaji tuđeg, odnosno Congaminog vlasništva.
Lovrenčić i Miletić su kazali kako su jamčevinu, u iznosu od 11 milijuna kuna, položila tri potencijalna kupca, no kako nisu upoznati s njihovim identitetom.
– Kad smo ulazili u ovaj projekt zajedno s “Novom zorom”, bili smo uvjereni da je pred nama jedna kvalitetna investicija koja će unaprijediti hrvatski turizam. Nismo tada mogli ni zamisliti da gotovo punih 20 godina nećemo ostvariti nikakvu dobit iz ove investicije, a sve zbog nemogućnosti upisa vlasništva koje je uredno regulirano sporazumom i ugovorom s “Novom zorom”, istaknuo je Lovrenčić podsjećajući kako je prije gotovo puna dva desetljeća tadašnje društveno poduzeće Coning, čiji je sljednik današnja Congama, s Poljoprivrednom zadrugom sklopilo Samoupravni sporazum o dugoročnoj poslovnoj suradnji i udruživanju rada i sredstava te stjecanju zajedničkog dohotka i Ugovor o pravu korištenja i raspolaganja kapaciteta iz naselja “Croatia”.
Praktično riječ je bila o tome da je “Nova zora” uložila zemljište, dok se Coningov dio pogodbe odnosio na ulaganje sredstava u izgradnju kapaciteta; to jest četiri objekta s oko 80 apartmana.
– Utvrđeno je kako će polovica apartmanskih jedinica pripasti “Novoj zori”, a polovica nama i još smo, kako se ne bi dogodilo da se netko povuče iz posla, utvrdili kako će vlasnik svakog drugog apartmana biti “Nova zora”, odnosno Congama. No, dogodilo se da je kroz postupak pretvorbe i privatizacije “Nova zora” ishodila upis uknjižbe vlasništva novoizgrađenih apartmanskih zgrada samo na svoje ime. Tijekom rata u naselju su bili smješteni prognanici i “Nova zora” je cijelo to vrijeme naplaćivala od države troškove. Mi nismo bili uključeni. Nakon toga “Nova zora” pokreće i postupak obnove naselja bez nas, kao da je cijelo naselje njihovo vlasništvo. Potom u svibnju ’98. godine “Nova zora” od Splitske banke traži kredit i opterećuje hipotekom i svoje, ali i naše apartmane. Mi smo tada, prije nego što je kredit odobren, Splitsku banku obavijestili o tome da je Congama suvlasnik na nekretninama ATN “Croatia” i da je u tijeku postupak uknjižbe, no Splitska banka je zanemarila naše upozorenje i na Općinskom sudu u Biogradu upisala hipoteku nad imovinom naselja za kredit “Nove zore”, zbog čega smo mi podigli tužbu na istom tom Općinskom sudu u Biogradu s ciljem brisanja knjižnog stanja i uspostave stanja prije upisa hipoteke, no sud u Biogradu proglasio se nenadležnim, ispričao je Lovrenčić.
Uloga biogradskog suda
Godine 2001. Trgovački sud u Splitu donio je presudu u korist Congame, koju je potvrdio i Visoki trgovački sud u Zagrebu, čime je biogradskom Općinskom sudu bilo naloženo provesti uknjižbu Congame kao vlasnika nad dijelom naselja te je proglašena ništavnom hipoteka koja se odnosila na taj dio imovine koju je prethodno založila “Nova zora”.
– Općinski sud u Biogradu odbio je u prosincu 2005. prijedlog za upis vlasništva Congame. Bilo je tu i drugih problema. Nisu nas željeli pustiti u naše objekte. Pokrenuli smo niz postupaka, među kojima i onaj za ispražnjenje. U međuvremenu se “Nova zora” nastavila kreditno zaduživati  čime su apartmani dobili nove financijske terete, koji su spajanjem zemljišno-knjižnih uložaka, od strane Općinskog suda u Biogradu, stavljeni i na našu imovinu. Došlo je do toga da je Splitska banka kod istog Općinskog suda pokrenula postupak ovrhe radi prisilne naplate potraživanja u iznosu od 23,5 milijuna kuna, no ta su potraživanja do danas narasla na 43 milijuna kuna, kazao je Lovrenčić.
Congama je u međuvremenu, upisana kao suvlasnik nad ATN “Croatia”. No, kako su naglasili Lovrenčić i Miletić, to nije učinjeno u skladu sa sudskom odlukom, po kojoj je hipoteka nad Congaminim dijelom trebala i praktično na biogradskom sudu postati ništavna. Congama je 2006. godine na Općinskom sudu u Biogradu tužila Splitsku banku zbog nedopuštenosti ovrhe.
– U svibnju 2008. podnijeli smo Općinskom sudu u Biogradu prijedlog za određivanje privremene mjere prekida ovrhe na apartmanima u našem vlasništvu, no taj prijedlog, koji se po zakonu mora rješavati u roku od 24 ili 48 sati, još je u ladici. Ocjenjujući kako je naš položaj u sudskim postupcima neravnopravan, pisali smo još ranije Vesni Škare-Ožbolt, i čak dvaput ministrici pravosuđa Ani Lovrin. Sada postavljamo pitanje hoće li Splitska banka na dražbi u četvrtak zaista prodati tuđu, odnosno našu imovinu?, kazao je Lovrenčić dodajući kako potraživanja, u iznosu od oko 16 milijuna kuna, ima i Porezna uprava, dok Congama od “Nove zore” potražuje ukupno 36 milijuna kuna, od čega se 25 milijuna kuna odnosi na tržišnu vrijednost apartmana.
Splitska banka, s obzirom da je i podnijela zahtjev za ovrhu može, ako želi, od tog zahtjeva i odustati, istaknuli su Lovrenčić i Miletić, dodajući kako je, unatoč obećanjima danim na “visokoj razini”, pa i od strane predsjednika uprave Splitske banke Pierra Boursota, očito da banka ne odstupa od prodaje.